English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Sukob tehnologije i ljudske biologije
Dok se veselimo mogućnostima koje ima naš novi mobitel i udobno zavaljeni u naslonjač pokušavamo ih isprobati, slaveći napredak koji je donijela 4. industrijska revolucija, naš planet ZEMLJA i NJEZINI STANOVNICI, LJUDI, nalaze se u stalnom procesu prilagodbe. Nikada prije, kao sada, nije bio stvarniji dobro poznati slogan „Što vas ne ubije, to vas ojača“ i upravo on je danas svojstven za biologiju planeta ZEMLJE i biologiju ljudske vrste.

Svi žele biti „STEMOVCI“

Da bismo mogli shvatiti što se događa s ljudima u novije vrijeme, kada svi tako žarko žele tehnološki napredak, kada se i u znanstvenim krugovima više ne cijene društvene paradigme, nego svi žele biti „STEMOVCI“, važno je spoznati kako nastaje i kako djeluje stres i koji stresori su ubojice ljudi i planeta Zemlje. Prema Hansu Selyu („Stres mog života“, Toronto, 1977. g.), stres je opisan pod pojmom „Opći adaptacijski sindrom“, a obuhvaća početnu fazu alarma, koju prati druga faza rezistencije i na kraju, faza prilagodbe. Ovaj put koji prolazi ljudsko biće pod stresom na kraju može dovesti do teške iscrpljenosti i moguće smrti. Što se tiče prilagodbe čovjeka organskim elementima, stanje prilagodbe bi se moglo nazvati normalnim procesom. Međutim, što se tiče prilagodbe novim, sve zahtjevnijim tehnologijama, stanje je drugačije. Tu se radi o do sada nepoznatom efektu. Tehnološki stresori u čovjeku izazivaju stanje stalnog alarma, a upravo to stanje nije niti dobro ni dugoročno održivo bez strašnih posljedica za ljude. Naime, ljudi doživljavaju tehnološku opremu kada joj se ne mogu prilagoditi i nositi se sa sve većim obimom informacija na zdrav način. Tako su tehnološki stresori nerijetko prisutni i izvan radnog vremena, pa čovjek nikada nije „isključen“ (pregled i ažuriranje elektronske pošte, odgovaranje na e-mailove i poruke i dr.). Posljedica je kronični stres i velika iscrpljenost organizma, te fiziološke i anatomske reakcije tijela na stres (nespavanje, nervoza, nedostatak apetita, depresija i bezvoljnost, pregorenost, želja za samoubojstvom i dr.). Ako se ovakav, kronični stres ne prepozna na vrijeme, nerijetko se događa srčani ili moždani udar, kao biološki odgovor na tehnološke stresore.

Smrtni slučajevi zbog prekovremenog rada

U bližoj povijesti je kao primjer radničke lojalnosti često korišten Japan. Radnici su izgarali od rada, nisu koristili slobodne dane, pa čak ni godišnji odmor, a sve to kao izraz domoljublja prema napretku svoje zemlje. Japansko tehnološko čudo je već krajem 20. stoljeća pokorilo svijet. Međutim, uskoro je zabilježen izrazito veliki (do tada nepoznat) broj srčanih i moždanih udara kod radnika, sa smrtnim ishodom. Tada je nastala kovanica u obliku jedne riječi, KAROSHI, što u prijevodu znači: „Smrt zbog pretjeranog rada“, a u stvari se radi o smrtnom ishodu zbog srčanog ili moždanog udara. Međutim, danas je poznato da smrt zbog prekomjernog kroničnog stresa izazvanog radom, sve više uzima danak i u drugim zemljama azijskog kontinenta pa su također takve smrti opisane jednom riječju: „Guolaos“ u Kini, „Gwarosa“ u Južnoj Koreji i dr. Međutim, i moderne, tehnološki razvijene zapadne zemlje, iako nemaju posebnu riječ za ovo stanje, imaju veliki broj smrtnih slučajeva zbog srčanog i moždanog udara, što se može povezati s tehnološkim stresorima. Analizirajući uzroke smrtnosti, japanska vlada je 2014. godine donijela poseban Zakon kojim je svima naloženo da se pokrenu istraživanja i provedu javno-zdravstvene mjere kako bi se smanjio utjecaj tehnoloških stresora na radnike i smanjila smrtnost zbog prekomjernog rada. 

Strojeve napajamo energijom, a svoje tijelo i um praznimo!

Provedena istraživanja i analize dovele su do novih spoznaja. Naime, kroz težnju za stalnim tehnološkim razvojem ljudi su strojeve napajali električnom energijom kako bi mogli raditi, a svoje tijelo i um su radeći praznili sve do potpune iscrpljenosti. Stoga je za resetiranje ljudskog zdravlja i ravnoteže odabrano prirodno, ljudsko okruženje. Boravak u šumi, kao „šumsko kupanje“ (u izolaciji od tehnoloških stresora) vraća snagu tijela i uma i dovodi tijelo u stanje ravnoteže i potpunog oporavka. Blagodat šume pozitivno djeluje na ljude i „puni“ ih energijom koju su izgubili radeći. Boravak i šetnja šumom oporavljaju čovjeka i čine ga otpornim na stres. Sve što bi čovjek, kao racionalno biće, trebao prepoznati, je stanje umora, iscrpljenosti i nervoze, što je siguran znak da mora stati i posvetiti vrijeme oporavku od stresa. 

„Šumsko kupanje“

Terapija prirodom kao metoda za promicanje zdravlja je već sada zdravstveni model u Japanu, a mogao bi biti i potencijalni univerzalni model u svijetu. Izazov je jedino u pristupu tom problemu. Hoće li netko izabrati „šumsko kupanje“ ili razne lijekove, ovisi o kulturi, stanju svijesti, ali i marketingu farmaceutske industrije. Pri tome svatko reagira intuitivno, pa se valja prisjetiti jedne izreke Nobelovca Alberta Einsteina: „Intuitivan um je sveti dar, a racionalni um je vjeran sluga.“ Treba prepoznati trenutak kad osjetimo svjetlost crvene lampice i čvrsto stati. Ljudi ipak nisu i nikada neće biti strojevi. To je ujedno i vječna prednost ljudske biologije. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu