English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Posao lakše pronalaze slabije obrazovani
Domaću burzu rada u posljednje dvije godine napustilo je 60.000 ljudi. I dok je dobar dio njih potragu za zaposlenjem nastavio negdje u inozemstvu, drugi su sreću pronašli unutar granica Hrvatske, a do posla su uglavnom dolazili oni s nižim stupnjem obrazovanja. Podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) potvrđuju kako je od oko 116.000 nezaposlenih osoba danas gotovo četvrtina visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udio bio oko 16 posto. Pri tom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. g. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto. S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udio onih sa završenom strukovnom školom. 

Rezultat ponude i potražnje

Ako se pogleda potražnja za radnom snagom, svakako nije iznenađujuće što mnogo lakše do posla dolaze oni sa srednjom i nižom stručnom spremom. Posljednji podaci Ekonomskog instituta o objavi online oglasa govore da je u lipnju zabilježen najveći interes za zanimanja skladištar, ugostitelj, dizajner i frizer, dok je najveće smanjenje opaženo kod vozača, kuhara, autoservisera i građevinskih radnika. 
Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5 posto našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2 posto. Naš ekonomski rast se temelji na turizmu i trgovini pa je iz tih sektora i najveća potražnja za radnicima. Ono što se traži nisu visokoobrazovani, premda ima i oglasa u kojima se i oni traže, primjerice na području ICT-ja. Također, vrlo je vjerojatno da među nezaposlenima s diplomom nema puno inženjera. 

Neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada

Činjenicu da je danas na burzi manje onih sa srednjom i nižom stručnom spremom nije teško objasniti: dio njih je našao posao, a dio se vjerojatno odselio. U slučaju onih s visokom stručnom spremom, a statistika u tu kategoriju uključuje i diplome s veleučilišta te višu stručnu spremu, nameću se dva pitanja: koliko su oni uopće zapošljivi, imajući u vidu strukturu hrvatske ekonomije, te koliko vrijede njihove diplome. Budući da podaci govore kako je Hrvatska jedna od zemalja s najviše nezaposlenosti među visokoobrazovanima, očito je da postoji nerazmjer između ponude i potražnje. Jedno od pitanja koje već godinama nameću i hrvatski poslodavci jest neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada. Kako u ovom trenutku nedostaje radnika koji bi radili u turizmu i građevinarstvu, a višak je onih s diplomom, nameće se pitanje znači li to da bi sustav trebao stvarati više kuhara, konobara, zidara i sl.?

Fakulteti moraju javno pokazati statistike uspješnosti

Taj nerazmjer u obrazovnom sustavu i potrebe tržišta rada znači da naši fakulteti mogu godinama stvarati kadrove koje tržište zapravo ne treba, a pritom nema nikakvih sankcija. Ministarstvo bi moralo prisiliti fakultete da javno pokažu statistike uspješnosti, recimo koliko je prosječno vrijeme nezaposlenosti nakon diplomiranja i koliki je postotak osoba s diplomom koji se zaposlio u našem, a ne u njemačkom realnom sektoru. 
Dok Vlada s jedne strane povećava kvote za uvoz radnika, činjenica je da na burzi još uvijek ima nezaposlenih domaćih ljudi koji bi mogli preuzeti poslove u turizmu ili graditeljstvu. Međutim, često se radi o osobama koje ne rade godinama i veliko je pitanje koliko su spremne početi raditi. U evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12.000 osoba koje su bez posla osam i više godina, deset tisuća njih ne radi pet do osam godina. Stoga je nužna njihova dodatna edukacija, kao i strateški pristup o kojem moraju voditi računa i sami poslodavci. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu