English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Hrvatska u 2018. godini na dnu po kupovnoj moći u EU
Hrvatska je i u 2018. godini bila u skupini zemalja Europske unije s najnižom razinom stvarne potrošnje po stanovniku, u društvu Mađarske i Bugarske, pokazale su prve procjene Eurostata. Prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, i prošle je godine, kao i 2017., samo u 10 zemalja EU kupovna moć kućanstava bila iznad prosjeka Unije.

Kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama

Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku (AIC), iskazane paritetom kupovne moći (PPS), i u 2018. godini zabilježio Luksemburg, 32 posto iznad prosjeka EU. Slijedi Njemačka sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka EU.
U sljedećoj su skupini Austrija, Danska, Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija, Švedska i Francuska, čija se stvarna potrošnja po stanovniku mjerena PPS-om kretala u rasponu od oko pet do 15 posto iznad prosjeka.
Najbliža mu je Italija, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći dva posto ispod europskog prosjeka.
U Irskoj, Španjolskoj, Litvi i na Cipru potrošnja po stanovniku bila je u 2018. do 10 posto ispod prosjeka EU.
Češka, Portugal i Malta čine skupinu zemalja sa stvarnom potrošnjom po stanovniku između 10 i 20 posto nižom od prosjeka EU.
Od 20 do 30 posto nižu potrošnju bilježile su Poljska, Slovenija, Slovačka, Grčka, Estonija, Latvija, ali i Rumunjska koja je time napredovala drugu godinu zaredom, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku 30 posto ispod prosjeka EU. U 2017. godini bila je 32 posto ispod prosjeka, a u 2016. godini 36 posto.

Hrvatska drži pretposljednje mjesto

Hrvatska je uz Mađarsku i Bugarsku činila skupinu tri zemlje EU s potrošnjom po stanovniku u 2018. više od 30 posto nižom od europskog prosjeka.
U Eurostatu procjenjuju da je stvarna potrošnja po stanovniku mjerena paritetom kupovne moći u Hrvatskoj u 2018. godini bila 37 posto ispod prosjeka EU. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2017. kada je bila 38 posto ispod europskog prosjeka.
Najlošije i dalje stoji Bugarska, s potrošnjom po stanovniku 44 posto ispod prosjeka EU. Unatoč tome, i ta je zemlja zabilježila poboljšanje u usporedbi s godinom ranije kada je potrošnja bila 46 posto ispod europskog prosjeka.

Hrvatski BDP po stanovniku i dalje među najnižima u EU

Eurostat ističe značajne razlike među zemljama i pri usporedbi BDP-a po stanovniku. Prošle je godine BDP po stanovniku u 11 zemalja bio veći od europskog prosjeka.
Na prvom je mjestu ponovno Luksemburg s BDP-om po stanovniku dva i pol puta većim od prosjeka EU. Slijedi Irska s gotovo dvostruko većim BDP-om po stanovniku od prosjeka.
U Nizozemskoj, Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj BDP po stanovniku bio je prošle godine otprilike za četvrtinu veći od prosjeka Unije.
Belgija i Finska su 15 odnosno 10 posto iznad prosjeka, a u skupini zemalja s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka još je i Francuska koja ga je premašila za četiri posto.

Najbliže je prosjeku Malta čiji je BDP dva posto ispod te razine.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku do 10 posto nižim od prosječne vrijednosti čine još Italija, Španjolska i Portugal.
Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Slovačka i Estonija svrstale su se u skupinu s 10 do 20 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka u EU u 2018.

U Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Grčkoj bio je niži otprilike za trećinu.

Hrvatska je uz Rumunjsku i Bugarsku ponovno na dnu ljestvice, s BDP-om po stanovniku 37 posto ispod prosjeka EU. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je bio 38 posto ispod europskog prosjeka.
Začelje ljestvice drži Bugarska s BDP-om po stanovniku upola manjim od prosjeka Unije. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu