English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Hrvati rade više od prosjeka EU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za četvrto tromjesečje 2018., udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak, koji čini gotovo petina zaposlenih, djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata, RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU. Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca.

Stopa zaposlenosti

Iz DSZ-a ističu kako stopa zaposlenosti na razini EU stagnira ili lagano raste od 2010. g. Najvišu stopu zaposlenosti imaju Švedska, Nizozemska i Njemačka, a najnižu Grčka, Italija i Hrvatska (60,6 posto). 

Hrvatski građani rade više od prosjeka EU

Da kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti, potvrđuju Grci, koji su u prosjeku uobičajeno odradili najviše tjednih sati na glavnom poslu (41,9 sati), a time prebacuju europski prosjek od 37 sati rada tjedno. Više od prosjeka rade i stanovnici Hrvatske (39,5 sati), dok najmanje sati tjedno u EU odrade Nizozemci, koji u prosjeku rade 30,43 sata. 
U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećine zaposlenih Europljana te 28,7 posto stanovnika Hrvatske. Udio zaposlenih s osnovnim ili nižim obrazovanjem na razini EU iznosi 16,6 poto, dok u Hrvatskoj iznosi 8,2 posto. 

Stopa nezaposlenih u RH iznosi 8,5 posto

U posljednjih deset godina rekordna stopa nezaposlenosti na razini EU zabilježena je 2013., kada je iznosila 10,9 posto. Od tada kontinuirano opada, a posljednji raspoloživi podatak za 2018. g. govori o stopi nezaposlenosti od 6,8 posto. 
Iako se oporavak gospodarstva odvijao postepeno u svim zemljama EU, one koje su bile najjače pogođene recesijom i dalje imaju najveću nezaposlenost. Tako Grčka, s 19,3 posto nezaposlenih u 2018. i dalje drži rekord u EU. Slijede Španjolska i Italija. Trend na razini EU utječe i na Hrvatsku, čija je najveća nezaposlenost u posljednjih deset godina također zabilježena 2013. g. (17,4 posto), a otada je postepeno opadala te je 2018. iznosila 8,5 posto.

Zaposlenost muškaraca i žena

Eurostat je izračunao razliku u stopi zaposlenosti žena i muškaraca koja je na razini EU iznosila 11,5 postotnih bodova. Hrvatska se prema ovom pokazatelju smjestila odmah ispod europskog prosjeka te njena razlika između zaposlenosti muškaraca i žena iznosi 10,6 postotnih bodova. Na razini EU žene drže nešto više od petine viših menadžerskih pozicija. U Hrvatskoj je taj postotak još niži (17,2 posto menadžera na višim pozicijama čine žene, a 82,8 posto su muškarci).

Kraće od punog radnog vremena
Kraće od punog radnog vremena u Hrvatskoj radi 5,2 posto zaposlenih. Na razini EU 5 posto zaposlenih uobičajeno rade od doma, a taj udio u Hrvatskoj je znatno manji i iznosi tek 1,4 posto. Samozaposlenih je 161,3 tisuće i to čini 9,9 posto zaposlenih u Hrvatskoj. (MM)

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu