English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Veliki izvještaj o uvjetima života u EU otkriva bijedu Hrvatske
Eurostatov godišnji izvještaj o uvjetima života u EU ima namjeru ponuditi opširan prikaz uvjeta života u Europskoj uniji, fokusirajući se na pet ključnih područja.

Siromaštvo u ruralnim krajevima

Skoro pola onih koji u Europskoj uniji žive u kućanstvima koja se sastoje od jedne osobe ugroženo je siromaštvom, a Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je taj postotak među najvišima. U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi više od 30 posto ljudi, čime je Hrvatska također među najgorima u uniji. To se pak naročito odnosi na ljude koji u Hrvatskoj žive u ruralnim krajevima. 
Ključni je razlog za rizik od siromaštva u Hrvatskoj nezaposlenost, a onda materijalna deprivacija, odnosno nedovoljni prihodi. Hrvati su i među najgorima kada je riječ o prihodu koji mogu slobodno trošiti, dakle nakon što poplaćaju sve režije i ostale obaveze. 
U Hrvatskoj su najviše ugroženi siromaštvom oni stariji od 65 godina, dakle umirovljenici. Zanimljivo je i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU u kojima rizik siromaštva nije značajno drugačiji između kućanstava u kojima žive djeca koja materijalno ovise o roditeljima i onih u kojima ne ovise. Odnosno, lako je moguće da svi ljudi koji žive u jednom kućanstvu u Hrvatskoj rade, opet mogu potonuti u siromaštvo.

Hrvati si ne mogu priuštiti osnovne potrepštine

Hrvatska je pak četvrta u Europskoj uniji kada je riječ o kategoriji materijalne deprivacije građana, koji si ne mogu priuštiti osnovne potrepštine za život. Hrvati su i među onim građanima u EU koji najteže podnose neočekivane materijalne troškove, a više od 50 posto Hrvata jedva uspijeva spajati kraj s krajem.
Hrvatska je i među najgorima u Uniji kada se mjeri koliko životnog prostora u odnosu na stupanj urbanizacije imaju hrvatski građani – prosječno jednu sobu po osobi. Rekorder smo i po tome koliko je starih žena kod nas bolesno, čak 52,3 posto, dok se bolesnima smatra 42 posto starijih muškaraca u Hrvatskoj, također najviše u cijeloj Europskoj uniji.
U Hrvatskoj je i najveći postotak stanovništva starosti između 25 i 34 godine koji i dalje žive s roditeljima, čak 58,7 posto. Hrvatska i Grčka su najlošije članice EU kada je riječ o njezi djece između tri godine i školske dobi – manje od tri petine malih Hrvata i Grka ide u vrtić ili na slične aktivnosti koje EU definira kao „formalnu brigu za djecu.“ 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu