English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Povlaštene mirovine konstantno rastu
Reforma bi se sastojala od praktički ukidanja drugog mirovinskog stupa i prebacivanja ušteđenog novca građana u ruke države, u zamjenu za dodatke na mirovinu. Takva najava nije dobro "sjela" hrvatskim građanima, ali je predmet kritika i u vladajućoj koaliciji pa će svakako biti zanimljivo pratiti daljnju situaciju. Iz Vlade su također reagirali kazavši kako se ne radi o ukidanju drugog stupa, već zapravo njegovom jačanju?!

Rupa u mirovinskom sustavu 

Rupa u mirovinskom sustavu za budućnost iznosi otprilike 40 milijardi kuna, a gledajući demografske trendove i stanje hrvatskog gospodarstva, situacija teško da će se promijeniti nabolje u nekom kraćem roku. U medijima su odmah počeli napadi i na Vladu zbog toga što godinama ne dira u povlaštene mirovine, gdje bi se našao velik prostor za smanjivanje troškova države i smanjivanje rupe u mirovinskom sustavu za obične plaće.

Povlaštene mirovine 

Povlaštene mirovine primaju: akademici, bivši saborski zastupnici, članovi vlada i izvršnih vijeća, djelatnici JNA, borci i članovi obitelji boraca iz Drugog svjetskog rata, branitelji, radnici koji su radili s azbestom te u ugljenokopu u Labinu, među njima su i demineri, pripadnici raznih sigurnosnih postrojbi itd., bivši politički zatvorenici i njihove obitelji. Iako bi se o pojedinim grupama koje pripadaju među povlaštene umirovljenike dalo raspravljati, najgora činjenica jest to da najveće povlaštene mirovine od svih navedenih imaju akademici i bivši saborski zastupnici te političari.
Prosječna mirovina bivšeg političara iznosi oko 9.500 kuna, prosječna mirovina akademika iznad 8.600 kuna, a radnika oboljelog od azbesta oko 2.000 kuna?! Ukupno je povlaštenih umirovljenika oko 175.000. Ukupan iznos koji svaki mjesec odlazi na povlaštene mirovine iznosi 752 milijuna kuna ili 8,7 milijardi kuna godišnje. Još 2008. godine iznos koji se isplaćivao za povlaštene mirovine iznosio je otprilike 6,9 milijardi kuna, što znači da je u deset godina iznos za povlaštene mirovine povećan za 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini. Kada bi se sve zbrojilo, samo je u posljednjih desetak godina potrošeno više od desetak milijardi kuna na povećanje povlaštenih mirovina.
Radi se o ogromnim iznosima i velikom opterećenju za proračun, ali još veći problem je u tome što su te mirovine konstantno rasle. Tako se, prema podacima HZMO-a, može vidjeti kako su mirovine bivših političara za 2.000 kuna veće u prosjeku na kraju prošle godine u odnosu na 2003. godinu. Ne samo da su im mirovine najviše narasle, nego je povećana i brojka primatelja tih mirovina. Gotovo sve skupine koje primaju povlaštenu mirovinu doživjele su veliki rast u mirovinama, ali i broju umirovljenika, osim, naravno, pripadnika postrojbi u Drugom svjetskom ratu zbog bioloških razloga.
Vlade svih ovih godina, osim iznimke u vrijeme krize i smanjenja mirovina za deset posto, nisu imale hrabrosti racionalizirati ukupne rashode koji idu na povlaštene mirovine, već su nizom zakonskih rješenja i odluka potpomogli povećanje broja umirovljenika u posljednjih 15 godina, a i povećavali su mirovine. Samo je prošle godine potrošeno 353 milijuna kuna zbog Vladinih odluka, poput onih o povećanju povlaštenih mirovina većih od 5000 kuna za deset posto. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu