English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Svjetski dan zdravlja
U godini u kojoj obilježava 70 godina svog postojanja, Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća svjetske čelnike na obveze preuzete 2015. godine u okviru ciljeva održivog razvoja te poziva vlade i sve zainteresirane na utvrđivanje potreba stanovništva, stvaranje osnovnih preduvjeta i održivog rješenja za osiguranje univerzalne zdravstvene zaštite. 
Brzi razvoj medicine posljednjih je desetljeća omogućio, s jedne strane, dostupnost sve većeg broja novih zdravstvenih usluga i lijekova te time bolju skrb za zdravlje pacijenata, a s druge povećao i njihovu cijenu, čime je dovedena u pitanje mogućnost njihovog financiranja, a time i dostupnost. 

Tko ima novac, može se liječiti

Hrvatski građani uživaju pravo na univerzalnu zdravstvenu zaštitu, uz značajne probleme s kojima se sustav suočava: neravnomjerna dostupnost zdravstvenih usluga, preduge liste čekanja, nedostatak medicinskog osoblja. Hrvatske vlade nemaju pravi odgovor na ove izazove, a za pacijente situacija s vremenom postaje sve gora. Zbog predugih listi čekanja i rizika nepravovremenog pružanja zdravstvene usluge, pacijentu ne preostaje drugo nego okrenuti se privatnom zdravstvenom sustavu, pa je onda jasno kako će to učiniti samo onaj koji za takvu uslugu ima novca, a onaj drugi prisiljen je taj novac osigurati na neki drugi način ili odustati od te usluge. 

Udio zdravstva u BDP-u RH samo 6,6%

Prema podacima Eurostata iz ožujka 2018. godine, a odnose se na 2015. godinu, udio troška zdravstva u BDP-u različit je u raznim zemljama. Tranzicijske zemlje imaju niži udio od starih razvijenih zemalja, pa tako i Hrvatska. Dok, primjerice, u Hrvatskoj iznosi 7,37%, u Sloveniji 8,48%, u Portugalu 8,97%, u Njemačkoj iznosi 11,15%. Sve stare EU zemlje i dio novih stoje tu bolje ili mnogo bolje od Hrvatske. Podaci OECD-a za sve druge zemlje su vrlo slični onima Eurostata, osim za Hrvatsku gdje je procjena niža te za 2015. godinu iznosi 6,6% BDP-a. 

Potrošnja po glavi stanovnika u RH 1.109€

Uzmu li se, pak, podaci OECD-a za 2015. godinu o troškovima zdravstva po glavi stanovnika, tada se pokazuje gotovo ista situacija, odnosno tranzicijske zemlje zaostaju za starim EU članicama. Tako u Hrvatskoj ta potrošnja u 2015. godini po glavi stanovnika iznosi 1.109 €, u Sloveniji 1.983 €, prosjek EU 28 iznosi 2.781€, u Francuskoj 3.342€, u Austriji 3.789€, u Irskoj 3.922€ i u Njemačkoj 4.003€. 

Trošak hrane u RH skoro 30%

Uz navedeno treba napomenuti problem prehrane građana i njezin utjecaj na njihovo zdravlje. Što je zemlja siromašnija, udio troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji građana je veći. Tako se prosjek EU kreće između 11 i 13%, a u razvijenijim zemljama između 5 i 8%. U Hrvatskoj taj udio iznosi malo manje od 30%, a kako mjesečni prihodi većine građana nisu dovoljni za pokriće redovitih mjesečnih troškova, tako su nakon odricanja na području obnavljanja stvari i opreme u kućanstvu te odjeće, obuće i higijene prisiljeni posegnuti i za jedinim preostalim sredstvima – sredstvima namijenjenim za prehranu. Tako se većina građana hrani sve nezdravije, što utječe na njihovo povećano pobolijevanje, a onda i rast zdravstvenih troškova. Za poboljšanje stanja zdravstvenog proračuna i zdraviji život nužno je povećanje svih plaća i sigurni oblici rada. Naravno, i mirovina. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: