English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Prvi smo u Europi u kresanju radničkih prava
Reforma tržišta rada je započela još 1992. i 1995. godine, pa se nastavila 2001. i 2003. g., a završni čin je bio 2014. g. Premda su sve promjene bile redovito pravdane fleksibilizacijom, koja je trebala pomoći u bržem i većem zapošljavanju radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika. 

Posljedice reformi

Hrvatska je na prvom mjestu u Europskoj uniji u prekarnim ugovorima o radu koji traju do tri mjeseca. Dok je takvih ugovora u EU u prosjeku tek nešto više od dva posto, u Hrvatskoj ih je više od osam posto. Hrvatska je i danas među četiri vodeće zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je i u brzini rasta broja ugovora na određeno. 
A jasno je što takvi ugovori znače za radnika: nesigurnost i stalan strah za radno mjesto, osjećaj da ga poslodavac drži u šaci, ali u pravilu i nisku plaću, neadekvatnu socijalnu zaštitu i nikakva radnička prava. No, za poslodavce su takvi radnici najpoželjniji jer su poslušni, nisu u poziciji boriti se za svoja prava, a lakše ih je otpuštati jer im ne moraju isplatiti otpremnine.
Jedina prava reforma koju je potrebno provesti mora ići u suprotnom smjeru, odnosno u smjeru favoriziranja zapošljavanja na neodređeno. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu