English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zašto su nam socijala i zdravstvo u rasulu?
Za raznovrsne potrebe građana, o kojima se brinu državne institucije, Hrvatska izdvaja 46,9 posto BDP-a, pokazuje istraživanje Eurostata o državnoj potrošnji u pojedinim članicama. Premda su ukupni državni rashodi, klasificirani u 10 kategorija, u Hrvatskoj čak nešto manji od prosjeka 28 članica EU (47,2 posto), problem je u raspodjeli državnog novca.

Po visini državne potrošnje u odnosu na BDP Hrvatska ne odstupa mnogo od prosjeka EU, ali zabrinjavaju podaci o namjeni izdvajanja. Dok s jedne strane prednjačimo u izdvajanju za državnu administraciju i policiju, u isto vrijeme zaostajemo u izdvajanju za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo. 
Aktualna analiza Eurostata otkriva da je Hrvatska, uz Grčku i Cipar, rekorder u troškovima državne birokracije. Za "opće javne usluge", koje obuhvaćaju rashode za izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti, izdvajamo čak 9,1 posto BDP-a.
Institucije vlasti zemlje Europske unije u prosjeku koštaju 6,2 posto BDP-a, pri čemu za "hladni pogon države" najmanje izdvajaju Bugarska (3,2%), Irska (4,1%), Češka i Estonija (4,3% BDP-a), što je posljedica znatno racionalnije potrošnje, ali i niže razine javnog duga.
Znatno više od prosjeka izdvajamo i za institucije zadužene za javni red i sigurnost, koje obuhvaćaju policiju, sudove, državno odvjetništvo i zatvore. Pritom posebno odskaču troškovi policije i sudske vlasti, dok za zatvore, primjerice, izdvajamo osjetno manje od prosjeka EU.
Za rekreaciju, kulturu i religiju dajemo 50 posto više od prosjeka EU. Pritom za religiju izdvajamo četiri puta više od prosjeka, odnosno 0,4 posto BDP-a, dok za sport i rekreaciju izdvajamo uvjerljivo najmanje u EU, tek 0,1 posto BDP-a.
Dok s jedne strane prednjačimo s izdacima za birokraciju, istovremeno zaostajemo u izdvajanjima za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo.
Za socijalnu zaštitu, koja pokriva mirovine, pomoć za osobe s invalidnošću, socijalne naknade, naknade za nezaposlene, dječji doplatak i sl., trošimo 15,1 posto BDP-a, a Europska unija za te namjene u prosjeku izdvaja 19,2 posto BDP-a. Pritom osobito kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene. Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti, za naknade za nezaposlene izdvajamo svega 0,5 posto BDP-a, što je šest puta manje od prosjeka EU.
Za religijske zajednice država izdvaja četiri puta više od prosjeka EU.
S druge strane, u samom smo vrhu po izdvajanjima za bolovanja i invalidske naknade. Usprkos velikom deficitu, troškovi zdravstva (6,6 posto BDP-a) su nam ispod prosjeka EU (7,2 posto BDP-a). Pritom opet zabrinjava raspodjela troškova. Naime, za lijekove i medicinsku opremu trošimo 40 posto iznad prosjeka EU, dok za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvajamo gotovo tri puta manje od prosjeka. 
Rezultati istraživanja Eurostata potvrdili su već dobro poznate ocjene stručnjaka o potrebi korjenite reforme javne i lokalne uprave u cilju smanjivanja nepotrebnih troškova i povećanja efikasnosti javnih službi. Analiza pokazuje da bi se spuštanjem troškova birokracije na razinu prosjeka EU moglo uštedjeti desetak milijardi kuna. Preusmjeravanjem tih sredstava u podizanje standarda zdravstvenog i mirovinskog sustava te poboljšanje stanja najugroženijih kategorija stanovnika, Hrvatska bi učinila velik napredak u izgradnji socijalne države. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: