English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zapošljavanje umirovljenika
Umjesto uvoza stranih radnika, jedno od rješenja nedostatka radne snage bi moglo biti omogućavanje mlađim umirovljenicima da rade bez gubitka prava na mirovinu. Njemačka je mini reformama smanjivala povlaštene mirovine i mlade umirovljenike vraćala u svijet rada na privremene i povremene poslove do 600 eura. 
U Hrvatskoj je situacija na tržištu rada zabrinjavajuća. Broj umirovljenika iznosi 1,2 milijuna. Broj onih koji uplaćuju mirovinski doprinos pao je na trenutačnih 1,5 milijuna. Još 1990. godine jedan umirovljenik bio je pokriven s tri osiguranika, a danas svega 1,24 osiguranika. Mnogi su čimbenici doveli do takvog stanja. Počevši od procesa pretvorbe, kojima su radnici slani u prijevremene mirovine kako bi se kupio mir, sličan način je nastavljen u razdoblju krize, ali i danas. Na listi za otkaz su uvijek prvi oni koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, dakle radnici koji imaju 50-55 godina starosti. Znajući da će teško biti konkurentni na tržištu rada, prihvaćaju takvu prijevremenu mirovinu. 
Mirovinski sustav danas košta više od 36 milijardi kuna godišnje, od čega oko 16 milijardi povlačimo iz proračuna. Takav sustav je neizdrživ i to je jedan od razloga velikih poreznih opterećenja, a što povlači za sobom sve veći odlazak mladih iz Hrvatske. Mladi odlaze, a na njihova radna mjesta bi došli umirovljenici. Europa je to već doživjela. Događalo se to na Islandu, u Irskoj i drugim zemljama iz kojih su mladi odlazili raditi u druge zemlje.

Umirovljenici bi mogli postati konkurencija mladima

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a podržava povratak umirovljenika u svijet rada, na poslove deficitarne radnom snagom, ali ukazuje na jednu opasnost. Na mogućnost da postanu konkurencija mladima. Da bi se to izbjeglo, umirovljenici bi morali raditi pod jednakim uvjetima kao ostali radnici. Dakle, morali bi imati poreze i doprinose kao ostali radnici, kako poslodavci ne bi dobili jeftinu radnu snagu jer je dobar dio umirovljenika još pri snazi i mogu odrađivati različite vrste poslova. Većina ih nije otišla u mirovinu zato što je to htjela, nego su bili prisiljeni. 

Četvrtina umirovljenika ima između 40 i 60 godina

U Hrvatskoj čak 26 posto svih umirovljenika odnosno njih čak 327.910 ima od 40 do 60 godina života. Prosječna starosna mirovina onih s 40 i više godina staža je 3.450 kn, a svaki peti umirovljenik ima više od četiri desetljeća staža. Prijevremena starosna mirovina teži u prosjeku 2.356 kuna. Jasno je da bi većini umirovljenika vraćanje u svijet rada dobrodošlo. Dakako, ako ne bi pri tom izgubili pravo na mirovinu.
Ako bi se našao motivacijski čimbenik i za umirovljenike i za poslodavce, tada bi bilo dobro da se umirovljenici vrate u rad. No postoje mnogi problemi koji bi to mogli otežati. Ako se razbole, trošak bolovanja ide na teret poslodavca, a to je za poslodavca vrlo demotivirajuće. Bilo bi korisno da se starije osobe vrate u svijet rada, barem na nepuno radno vrijeme. U svakom slučaju to bi pridonijelo njihovoj socijalizaciji i uključenosti u društvo. Bili bi zdraviji, i ne bi imali osjećaj izoliranosti, a bilo bi im korisno i s financijske strane. 
Sudeći prema pokazateljima, vraćanje umirovljenika u svijet rada bilo bi korisno, ali je prije svega potrebno naći model koji je prihvatljiv i za umirovljenike, i za poslodavce, ali i za aktivnu radnu snagu. Model koji neće dopustiti poslodavcima da iskorištavaju umirovljenike i tako još više utječu na iseljavanje mladih iz Hrvatske. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu