English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Nove mjere za (ne)zaposlene
Izmjenom paketa zakona u području zapošljavanja stvoreni su preduvjeti da stupe na snagu nove Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja, kojima Vlada RH planira potaknuti zapošljavanje pojedinih kategorija nezaposlenih osoba, kao što su, primjerice, mladi, stalni sezonci i sl. Dosadašnje mjere aktivne politike zapošljavanja raspoređene su u devet skupina mjera, a njima je cilj:
- potaknuti poduzetnike na zapošljavanje dodatnih radnika
- dati potpore za usavršavanje postojećih radnika
- bespovratnim financijskim sredstvima potaknuti samozapošljavanje osoba koje planiraju pokrenuti vlastiti posao
- potaknuti nezaposlene osobe na usvajanje novih ili usavršavanje postojećih znanja i vještina koje su trenutačno potrebne na tržištu rada
- potaknuti osposobljavanje na radnom mjestu kroz stjecanje praktičnih znanja i vještina u svojoj struci
- potaknuti stjecanje prvog radnog iskustva i ostvarivanje uvjeta za polaganje stručnog/majstorskog ispita kroz korištenje mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa
- potaknuti aktivaciju nezaposlenih na društveno korisnim poslovima kroz javne radove
- financijski stimulirati očuvanje radnih mjesta; te
- pružiti financijsku potporu radnicima koji su zaposleni kao stalni sezonci.
Činjenica je da pojedine mjere aktivne politike zapošljavanja donose i određene promjene i to, kako u odnosu na uvjete za stjecanje prava na korištenje pojedinih mjera, tako i u odnosu na visinu i način izračuna visine novčane naknade za vrijeme korištenja pojedinih mjera, pa se postavlja pitanje hoće li pojedine mjere aktivne politike zapošljavanja doista stimulativno utjecati na potencijalne korisnike.

SOR-ovci bez naknade za prijevoz!

Primjerice, mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) donosi nekoliko bitnih promjena. Prije svega mjerom je proširen krug osoba koje mogu koristiti navedenu mjeru tako da se izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja mogućnost korištenja mjere proširilo i na osobe sa srednjim obrazovanjem, pa navedena mjera nije više ograničena samo na osobe sa strukovnim srednjim obrazovanjem i visokoškolskim obrazovanjem. S druge pak strane, navedenu mjeru više neće moći koristiti nezaposlene osobe bez odgovarajućeg radnog iskustva koje su starije od 30 godina, već će mjeru smjeti koristiti samo osobe do navršenih 30 godina. I dok je s jedne strane povećan iznos novčane naknade na koju korisnik mjere ima pravo za vrijeme korištenja mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa na 2.620,80 kn, korisnici su pak s druge strane zakinuti za troškove prijevoza s obzirom na to da na temelju novog Zakona više ne postoji obveza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na isplatu naknade za prijevoz korisnicima, već bi troškove prijevoza trebao snositi poslodavac. 

Novim mjerama destimulira se radni odnos mladih!

Promjena u načinu poticanja politike zapošljavanja u odnosu na mlade osobe koje će koristiti navedenu mjeru upitna je s nekoliko aspekata. S jedne strane važno je naglasiti da koliko god se navedenim mjerama želi olakšati ulazak mladih na tržište rada, činjenica je da se širenjem mogućnosti korištenja navedenih mjera na širi krug mogućih mladih korisnika zapravo utječe na poslodavce da ne koriste institut pripravništva ili probnog rada, već da mlade ljude koriste kroz mjeru stručnog osposobljavanja. Svakoj politici, pa tako i ovoj, trebao bi biti interes mladim ljudima osigurati radni odnos, umjesto da se potiče njihov ulazak na tržište rada korištenjem mjere koja mladim ljudima osigurava rad koji za sobom ne povlači i sva prava iz radnog odnosa. S druge pak strane, ograničavanje korištenja mjere samo na osobe mlađe od 30 godina, svakako se može smatrati diskriminatornom mjerom prema osobama starijima od 30 godina, a koje ispunjavaju iste uvjete za korištenje navedene mjere, ali su imale "nesreću" imati više od 30 godina.

Stalnim sezoncima se smanjuje novčana naknada

Pravo na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove (stalni sezonac), do donošenja novog paketa zakona, bilo je uređeno Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, međutim, sada je navedena materija uređena Zakonom o poticanju zapošljavanja, kojim se uređuje pitanje tko se smatra stalnim sezoncem i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na novčanu pomoć za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja te visina novčane pomoći. Prema ranijem Zakonu stalni sezonac je imao pravo na novčanu pomoć koja za prva tri mjeseca iznosi 60% bruto plaće koju je stalni sezonac ostvario u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, ali ta naknada nije mogla biti niža od iznosa novčane naknade na koju bi ostvario pravo da je u statusu nezaposlene osobe. Za preostalo vrijeme novčana pomoć iznosila je 50% pomoći utvrđene za prva tri mjeseca. Prema mišljenju Vlade navedeni način utvrđivanja visine novčane pomoći stalnim sezoncima, koji nije limitirao najviši iznos, dovodio je do velikog nerazmjera u odnosu na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a koja je limitirana najvišim iznosom. Stoga je Vlada odlučila limitirati iznos novčane naknade stalnim sezoncima, odnosno uskladila ga je s iznosom novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Iznos novčane pomoći na koju stalni sezonac ima pravo za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. Iz navedenog se jasno može zaključiti da navedena mjera svakako neće potaknuti nezaposlene osobe da se zapošljavaju kao stalni sezonci. Međutim, očito je da to nije niti cilj Vlade, s obzirom na to da nadolazećim izmjenama Zakona o strancima planira bez dodatnih ograničenja otvoriti naše tržište rada državljanima trećih zemalja (koje nisu članice EU) i to upravo za rad u sezonskim poslovima. Uz moguću jeftinu radnu snagu, ni poslodavcima niti radnicima u Hrvatskoj više neće biti interesantno koristiti institute stalnog sezonca, pa se može predvidjeti i prestanak korištenja tog instituta.
O uvjetima i načinu korištenja novih mjera za poticanje zapošljavanja potencijalni korisnici se mogu informirati na web-stranici: www.mjere.hr. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu