English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Europska komisija predlaže povećanje socijalnih prava u EU
Krajem travnja Europska komisija je u okviru projekta uspostave Europskog stupa socijalnih prava inicirala nekoliko zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga kojima je cilj poboljšanje radnih i socijalnih prava radnika u državama članicama Europske unije. Europska komisija predlaže mjere za unapređenje boljeg usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, mjere za poboljšanje prava radnika na informiranje, mjere za bolji pristup socijalnim pravima, te za poboljšanje uređenja organizacije radnoga vremena.

Očevima pravo na dopust za rođenje djeteta

Kada je riječ o prijedlozima u odnosu na bolje usklađenje profesionalnog i obiteljskog života, Europska komisija predlaže uvođenje novog prava očeva na barem desetodnevni dopust u vrijeme rođenja djeteta. U prijedlogu se predviđa da se postojeće pravo na četiri mjeseca roditeljskog dopusta može iskoristiti sve dok dijete ne navrši dvanaestu godinu, u usporedbi sa sadašnjim smjernicama o dobi od osam godina, koje nisu ni obvezujuće. Roditeljski dopust postaje zasebno majčinsko i očinsko pravo, bez mogućnosti prijenosa četiri mjeseca na drugog roditelja, što je snažan poticaj očevima da iskoriste taj dopust. Prvi će put biti uvedeno pravo na pet dana dopusta svake godine za skrbnike u slučaju bolesti izravnog srodnika. Svi će ti obiteljski dopusti biti plaćeni barem na razini plaće tijekom bolovanja. Usto će se prijedlogom roditeljima djece u dobi do dvanaest godina i skrbnicima omogućiti pravo da zahtijevaju fleksibilne radne uvjete, primjerice, skraćeno ili fleksibilno radno vrijeme ili fleksibilnost u pogledu mjesta rada. Njime će se uzeti u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća te će se paziti da ona ne budu nerazmjerno pogođena.
Ako usporedimo navedene prijedloge Europske komisije sa sadašnjom razinom dotičnih prava u Hrvatskoj, u slučaju da se navedeni prijedlozi usvoje, to će značiti veću razinu prava roditelja i skrbnika u usporedbi s dosadašnjim njihovim pravima u Hrvatskoj, te će biti nužno uskladiti naše zakonodavstvo s novim zakonodavstvom i smjernicama EU u tom području. 

Osiguravanje veće razine prava radnicima u nestandardnim oblicima rada

Osim tog zakonodavnog prijedloga Komisija je također započela i dva savjetovanja sa socijalnim partnerima. Tema prvog savjetovanja sa socijalnim partnerima je osuvremenjivanje pravila za ugovore o radu. Na temelju Direktive o pisanoj izjavi (91/533/EEZ) zaposlenici koji počinju raditi na novom radnom mjestu imaju pravo na pisanu obavijest o osnovnim uvjetima radnog odnosa, koje Europska komisija predlaže prilagoditi novim okolnostima i praksama na tržištima rada kako bi se osigurali pravedni uvjeti rada u svijetu rada koji prolazi kroz promjene. Stoga Komisija želi otvoriti raspravu o minimalnim zaštitnim uvjetima koje zaslužuje svaki radnik, uključujući one koji su zaposleni u nestandardnim oblicima. Komisija namjerava predložiti reviziju te direktive do kraja godine.

Osiguravanje boljih socijalnih uvjeta fleksibilnim oblicima rada

Komisija je pokrenula i savjetovanje o pristupu socijalnoj zaštiti kako bi se odredila moguća nova pravila za to područje. Prava i obveze povezani sa socijalnom zaštitom nastajali su tijekom vremena uglavnom za osobe sa standardnim ugovorima o radu, a nedovoljno su razrađeni za osobe koje su samozaposlene ili zaposlene u nestandardnim oblicima. Današnji fleksibilniji uvjeti rada omogućuju nove prilike za zapošljavanje, posebice mladih, ali bi mogli uzrokovati i nove oblike neizvjesnosti i nejednakosti. Stoga Komisija želi otkloniti te nedostatke i istražiti kako svakoj zaposlenoj osobi na temelju njezinih doprinosa osigurati pristup socijalnoj zaštiti i službama za zapošljavanje.
Naposljetku, Komisija je donijela pojašnjenje Direktive o radnom vremenu u kojem je navela smjernice za tumačenje raznih elemenata te direktive u skladu sa sve većom sudskom praksom, kako bi državama članicama pomogla da pravilno provode pravnu stečevinu i izbjegnu nove postupke zbog povrede prava.

UNI-Europa skeptičan u odnosu na prijedloge Komisije 

Reagirajući na prijedloge Europske komisije UNI-Europa smatra da se navedeni prijedlozi Komisije čine samo kao prazna obećanja s obzirom na to da se oni ne temelje na namjeri njihovog reguliranja zakonski obvezujućim aktima. UNI-Europa smatra da je Komisija trebala predložiti konkretne prijedloge kojima će riješiti i konkretne probleme radnika u EU, te da se navedenim prijedlozima uopće ne rješavaju oni problemi koje radnici smatraju da ih treba riješiti kako bi se poboljšao njihov materijalni i socijalni položaj. Smatraju da se Komisija trebala dotaknuti pitanja kao što su obvezujuća pravila za kolektivno pregovaranje, socijalni dumping i digitalizacija svijeta rada. Kao nedostatak u prijedlozima Komisije vide i činjenicu da se Komisija nije pozabavila problemima koji muče radnike sektora usluga imajući u vidu činjenicu da je sektor usluga temelj tržišta rada, kao i činjenicu da se predviđa da će do 2030. godine nestati oko 15-20% radnih mjesta u sektoru usluga. UNI-Europa vjeruje da se uspostavom Europskog stupa socijalnih prava Europa može ponovno vratiti svojim socijalnim temeljima, ali da Komisija to mora pokazati konkretnim prijedlozima poboljšanja prava radnika. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu