English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Brexit - Debata koja traje već 40 godina

Brexit je složenica koja je nastala spajanjem dviju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Ujedinjeno Kraljevstvo kao otočna zemlja i bivša imperijalistička sila ima dugu tradiciju neulaženja u uniju s drugim zemljama te je na druge zemlje često gledala superiorno i odnosila se podcjenjivački prema drugim zemljama kontinentalne Europe. Zbog ekonomskih promjena nakon Drugog svjetskog rata gubila je svoje kolonije i ekonomski počela ići silaznom putanjom te je jedini izlaz iz te situacije bio ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ).
Još 1973. godine su se pojavile političke struje kojima je cilj bio "izvući" Britaniju iz EEZ, kada je na referendumu ipak 62,7% građana glasalo za ostanak.
Godine 1993. osnovana je stranka UKIP, koju danas predvodi Nigel Farage - koji se glasno zalagao za Brexit. Od svojeg osnutka, stranka se bori za izlazak Britanije iz Europske unije, a posljednjih godina se okreću prema nacionalizmu, neoliberalizmu i antiimigrantskoj politici. Njihova snaga jača otkada Europska unija, uz ekonomski blok, postaje i politički, a nacionalne države postaju sve manje važne. UKIP i euroskeptici se zalažu za vraćanje svojih nacionalnih granica i ovlasti, smatraju da EU nameće previše pravila britanskim poslovanjima, smeta ih proces sve veće integracije Europske unije.
Poznavajući povijest Velike Britanije i njene imperijalističke težnje, razumljivo je kako je stranka UKIP ostvarila takvu moć i dovela do za njih, uspješnog rezultata referenduma.

Rezultati referenduma

Dana 23. lipnja 2016. godine održao se povijesni referendum na koji je izašlo 71,8% građana. Njih 52% je glasalo za izlazak, a 48% za ostanak u Europskoj uniji.
Engleska i Wales su u većini glasale za izlazak, dok su Škotska i Sjeverna Irska bile za ostanak u Europskoj uniji.
Prema dobi, Britanci stari od 18 do 24 godine, odnosno oni koji će najduže morati živjeti s odlukom, u najvećem su postotku bili za ostanak u EU, njih čak 64%. Što su stariji, Britanci su više bili za izlazak iz EU. Tako je njih čak 58% u dobnoj skupini 65+ bilo za izlazak iz EU. Prosjek godina koliko će oni morati živjeti sa svojom odlukom je 16, dok će najmlađi s njom morati živjeti čak 69 godina.
Britanski grad London, te ostali veliki gradovi su bili za ostanak, dok su za izlazak iz EU mahom glasale ruralnije sredine.

Kakav će utjecaj biti na gospodarstvo?

Dan nakon odluke britanska funta je počela padati te je u jednom trenutku funta u odnosu na dolar pala na razinu neviđenu od 1985. godine. "Upravo mi je cijela plaća isparila pred očima", ilustrirao je dramatičan pad funte profesor na LSE-u Luis Garciano.
Britanski ministar financija najavio je da će Brexitom državni proračun izgubiti 37 milijardi eura u iduće četiri godine. Da bi se taj minus pokrio, već je najavio podizanje poreza na dohodak za 2 do 3 postotna boda. Najavljeni su već i porezi na nasljedstvo, porezi na gorivo, alkohol… Procjenjuje se da će svaki Britanac zbog Brexita godišnje izgubiti oko 3.000 eura - BDP po stanovniku bi mogao pasti sa 38.000 eura na 35.000 eura. No, izlaskom iz Europske unije, zbog pada funte će pojeftiniti putovanje na Otok.
Najveći dobitnici Brexita bi mogli biti Švicarska i grad Frankfurt. Europsko plemstvo, poduzetnici iz Azije i ruski oligarsi već traže novu lokaciju za život jer bi Brexit mogao izmijeniti poreznu politiku i London više ne bi bio sigurna oaza. Većina svjetskih bogataša već polako traži odstupnicu prema Švicarskoj, gdje je najstabilniji financijski sustav. Grad Frankfurt mogao bi nakon Brexita umjesto Londona postati europsko financijsko središte.

Što Brexit znači za Hrvatsku

Hrvatska je u Veliku Britaniju lani izvezla roba i usluga u vrijednosti od 204 milijuna eura. Uvoz iz Velike Britanije iznosio je 208 milijuna eura. Zbog pada funte, svi europski izvoznici na Otok će pretrpjeti gubitke jer će roba izvezena u Veliku Britaniju poskupjeti.
Hrvatski i europski građani i dalje mogu pod istim okolnostima putovati u Veliku Britaniju, dakle, ne treba im viza. Pregovori o izlasku iz EU će trajati oko dvije godine i tek tada će Velika Britanija odlučiti hoće li državljanima svih zemalja ili samo nekima dopustiti ulazak bez vize.
Što se tiče radne dozvole, ako stranka UKIP uspije u svojim antiimigracijskim naumima, bit će teže zaposliti se u Velikoj Britaniji nakon njenog izlaska iz EU.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu