English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Rast BDP-a - Hrvatska u vrhu EU
Bruto domaći proizvod u četvrtom je kvartalu 2016. realno veći za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Na godišnjoj razini BDP je veći za 2,9 posto. Rezultat je to radi osjetnog porasta izvoza, snažnog povećanja potrošnje i oporavka investicija i dobrih rezultata u turizmu. 

Pozitivni pokazatelji

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, gospodarski oporavak Hrvatske počeo je još sredinom 2015. godine na odlasku SDP-ove Vlade. U prvom redu djelatnosti koje su pridonijele rastu je prerađivačka industrija s porastom od 6,4%, trgovina, ugostiteljstvo i promet bilježe porast od 5,4% uključujući i turizam, te sektor informacija i komunikacija čiji je rast veći za 4,2% u odnosu na prethodno razdoblje. Niži rast imala je poljoprivreda za 3,7% te financijske usluge s minusom od 0,5 posto. 
Što se tiče BDP-a, najviši rast imala je potrošnja kućanstava za 3,4% kao i bruto investicije pretočene u fiksni kapital koje su povećane za 4,6%, iako su krajem zadnjeg kvartala lani ostvarile rast od 2,9%. Razlog povećanja investicija je oporavak građevinarstva te proizvodnja i uvoz roba s rastom od čak 12,4%, pa su rezultati ostvareni u zadnjem kvartalu 2016. više nego dobri. S time se pohvalio i premijer Andrej Plenković, pripisujući zasluge svojoj Vladi koja se bavi bitnim stvarima – „onime što građani očekuju“ – gospodarskim rastom i razvojem Hrvatske kao cjeline. 
Mudra politika vođenja javnih financija

Ministar financija RH Zdravko Marić ističe, pak, da je hrvatskom gospodarstvu krenulo bolje od očekivanja i da se „njegova politika vođenja javnih financija počela materijalizirati“. Rezultat je to, ističe ministar Marić, što rastu osobna i investicijska potrošnja te provedba strukturnih reformi, što je i obećala HDZ-ova Vlada. No, prije bi se moglo reći, što tvrde i mnogi ekonomski analitičari, da ovu Vladu prati i sreća što Hrvatska ubrzano raste, pa se oporavak gospodarstva ne može samo pripisati sadašnjoj Vladi. Dio zasluga manjim dijelom pripada i prethodnoj Vladi SDP-a. Kada je riječ o dobroj sreći koja prati ovu Vladu, pojedini ekonomski analitičari pripisuju to vanjskim okolnostima kao i ubiranju plodova nekih ranijih poteza, od povlačenja novca iz fondova EU, do određene fleksibilnosti tržišta rada. Izvor: Jutarnji list – ožujak 2017.  

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu