English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Seminar Tisak - Očuvanje radnih mjesta
Na drugom dijelu seminara, na kojem su sudjelovali samo predstavnici sindikata, bilo je riječi o mjerama koje su usmjerene na očuvanje radnih mjesta i mogu biti pomoć poslodavcu prilikom novih zapošljavanja i poboljšanju kvalitete radnih uvjeta onima koji su već u radnom odnosu kod poslodavca, te o Kolektivnom ugovoru Tiska. 

Mjere aktivne politike zapošljavanja

Marina Kasunić Peris, voditeljica plaća i kolektivnog ugovaranja u Sindikatu grafičara, predstavila je mjere aktivne politike zapošljavanja i na koji način one mogu pomoći poslodavcu prilikom reorganizacije. 
Mjere aktivne politike zapošljavanja se provode s ciljem poticanja zapošljavanja, očuvanja zaposlenosti radnika i očuvanja radnih mjesta. Provodi ih Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dok država daje poticaje i subvencionira ih.
Potpore za zapošljavanje
Ovom mjerom se poslodavcima subvencionira zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih osoba. Sufinanciraju se troškovi rada osobe koju poslodavac zapošljava i to do 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% osoba s invaliditetom, a mjera traje 12 mjeseci. Osposobljavanje na radnom mjestu
Cilj ove mjere je osposobiti nezaposlene osobe za stjecanje znanja i vještina na radnom mjestu, potrebnih za obavljanje poslova tog istog radnog mjesta. Poslodavcu se isplaćuju troškovi mentorstva koji iznose do 700,00 kn mjesečno po osobi koju mentorira. 
Potpore za očuvanje radnih mjesta
Cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti. Predviđena je za radnike zaposlene kod poslodavca koji je zbog povremenog pada poslovnih aktivnosti i/ili ostvarenog gubitka u poslovanju izradio program za očuvanje radnih mjesta, te za radnike starije od 50 godina koji ne mogu više u potpunosti ispunjavati zahtjeve svog radnog mjesta. Isplaćuje se potpora za skraćivanje radnog vremena (do 40% skraćenog radnog vremena), a financira se najviše do iznosa minimalne plaće.
Stalni sezonac
Cilj mjere je financijska podrška radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, a drugi dio godine nezaposleni. Mjera je dostupna poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja. I poslodavcu i korisniku mjere se isplaćuju određeni novčani iznosi (produženo osiguranje, novčana pomoć).

Zakonodavni okvir reorganizacije

Matea Mikić, voditeljica radno-pravne zaštite u Sindikatu grafičara iznijela je odredbe Zakona o radu kojima su uređena prava radnika u slučaju mogućih otkazivanja ugovora o radu, te ovlasti radničkog vijeća u cijelom tom procesu. U cijelom procesu reorganizacije radničko vijeće ima značajnu ulogu. Tako je za sve odluke poslodavca (plan i politika zapošljavanja i otkazi, kolektivni višak radnika, otkazi ugovora o radu), potrebno savjetovanje i obavješćivanje radničkog vijeća. 
Poslodavac Tiska je u ovom procesu reorganizacije i zatvaranja nekih područja poslovanja uglavnom posezao za mjerom ne produžavanja ugovora o radu radnicima koji su bili zaposleni na određeno vrijeme. No, upitno je jesu li svi ti radnici uopće mogli biti zaposleni na određeno vrijeme. Zakon o radu točno navodi uvjete pod kojima se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, a to su: poslovi čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Tek ako je neki od tih uvjeta ispunjen, može se govoriti o tome da ugovori na određeno smiju trajati najduže do tri godine. Stoga treba reagirati kada se primijeti da je ugovor o radu na određeno vrijeme nezakonito sklopljen. 
Prava radnika za vrijeme nezaposlenosti
Pravo na novčanu naknadu
U slučaju da radni odnos nije prestao njegovom voljom ili krivnjom, radnik ima pravo na novčanu naknadu za ostvarenje koje se mora u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa prijaviti nadležnom uredu HZZ-a. Visina novčane naknade je prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Dužina trajanja prava ovisi o godinama staža, a najduže 450 dana. 
Pravo na mirovinu
Uvjeti za starosnu mirovinu su 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža za muškarce. Žene su u prijelaznom razdoblju, te 2017. godine u starosnu mirovinu mogu sa 61 g. i 9 mj. života, a 2018. g sa 62 godine. 
Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu su 60 godina života i 35 godina mirovinskog života, a za žene su uvjeti u 2017. g. 56 g. i 9 mj. života, a u 2018. godini 57 godina života. 
Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjete godina života za starosnu mirovinu, a kojoj nedostaje najviše 5 godina mirovinskog staža za starosnu mirovinu. 

Instituti Kolektivnog ugovora

Kolektivni ugovor je pravni akt koji pruža najveću razinu sigurnosti za radnike. Zakoni uglavnom određuju samo osnovna i minimalna prava (minimalna plaća, 4 tjedna godišnjeg), dok su sva ostala dodatna prava (naknada za prijevoz, slobodni dani, više dana godišnjeg odmora, solidarne pomoći, jubilarne nagrade…) određena Kolektivnim ugovorom. 
Kolektivni ugovor Tisak sklopljen je na 5 godina, do 2020. godine. U njemu su zaštita dostojanstva i zaštita na radu dosta detaljno uređeni. Maksimalno trajanje godišnjeg odmora je 30 dana, a propisano je 5 kriterija za ostvarivanje dodatnog broja dana godišnjeg odmora. Radnici imaju pravo na minuli rad, odnosno povećanje plaće za 0,5% za svaku godinu staža kod poslodavca. Dodatak za prekovremeni rad je 50%, noćni rad 30%, dodatak za 2. smjenu 10%, rad nedjeljom 30%, rad praznikom 50%. Kolektivnim ugovorom su nadalje, za razliku od Zakona koji to niti ne spominje, određene naknada za prijevoz na posao i s posla, devet situacija kada se isplaćuju solidarne pomoći, božićnica, regres, dar djetetu, jubilarne nagrade, otpremnina za mirovinu, otpremnina za otkaz je određena u većem iznosu nego u Zakonu o radu.
Stoga treba imati u vidu važnost Kolektivnog ugovora i uvijek inzistirati na njegovom potpisivanju. Kolektivni ugovor može potpisati samo sindikat, a snagu sindikatu daju njegovi članovi. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu