English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Europska komisija,Izvješće za Hrvatsku - Hrvatska loša u postizanju ciljeva!
I ove godine je u okviru Europskog semestra Europska komisija objavila Izvješće za Hrvatsku u kojem je Europska komisija analizirala programe ekonomskih i strukturnih reformi koje je Hrvatska provela u proteklom razdoblju, a koje moraju biti usmjerene na postizanje ciljeva koje je Europa odredila u Strategiji Europa 2020. Na temelju navedenog Izvješća, Hrvatska će morati izraditi Nacionalni program reformi u kojem će Europskoj komisiji morati prezentirati reforme koje planira poduzeti u narednom razdoblju kako bi postigla zacrtane ciljeve.
Europska komisija će u lipnju izraditi set preporuka za Hrvatsku, a koje će Hrvatska morati provesti kako bi postigla navedene ciljeve. Za to vrijeme sve države članice, pa tako i Hrvatska, morat će uskladiti svoje proračunske i ekonomske politike s europskim ciljevima. Hrvatska se baš ne može pohvaliti s ispunjavanjem preporuka EK. Naime, od uvođenja postupka europskog semestra 2014. Hrvatska je za 57% svih preporuka koje su joj upućene ostvarila barem „određeni napredak”. Za preostalih 43% preporuka ostvaren je „ograničen” napredak ili „nema napretka”. Programi reformi provode se neujednačenim ritmom u različitim područjima politika.

Očekuje se daljnji rast plaća

Kada je riječ o tržištu rada, ni ove godine slika Hrvatske nije zadovoljavajuća. Nacionalni računi pokazuju da se nominalna plaća po zaposlenome povećala za 1,9% u 2018., dok administrativni podaci pokazuju da je prosječna bruto plaća u istoj godini porasla za 4,9%. Europska komisija očekuje da će se nominalna plaća po zaposlenome u razdoblju 2019. – 2021. u prosjeku povećati za 3%. Realna plaća po zaposlenome povećala se za 0,3% u 2018. i očekuje se da će porasti za 1,7% u 2019. i 2,5% u 2020., prije usporavanja na 1,1% u 2021., što se temelji na snažnoj potražnji za radnom snagom, rastu plaća u javnom sektoru i povećanju minimalne plaće u 2020. No, iako su realne plaće porasle, one su ipak i dalje manje od produktivnosti rada.

Izražen manjak radne snage!

Manjak radne snage u svim je sektorima postao izraženiji. Znatno se povećao udio poslodavaca kojima nedostaje radne snage. Nedostatak radne snage u 2018. prijavilo je 23,5% poslodavaca u industrijskom, građevinskom i uslužnom sektoru, u odnosu na 16,9% u 2017. Stanovništvo Hrvatske se smanjuje zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja. Hrvatska je 2018. imala 4,1 milijuna stanovnika, a predviđa se da će broj stanovnika do 2050. pasti na 3,4 milijuna. Predviđeno povećanje prosječne starosti stanovništva Hrvatske (s 43,7 u 2018. na 51,3 u 2050.) bit će dodatni izazov za tržište rada i sustav socijalne zaštite.
Za poslove budućnosti i zbog tehnoloških promjena bit će potrebna viša razina vještina i kvalifikacija. Prema predviđanjima Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP, 2018.) o potrebama za vještinama do 2030., za 36% radnih mjesta otvorenih tijekom razdoblja prognoze tražit će se visoke kvalifikacije (prosjek EU je 43%).

86,6% radnika ne želi raditi na određeno vrijeme!

Nedobrovoljni rad na određeno vrijeme i dalje je učestala pojava u Hrvatskoj. Udio radnika na određeno vrijeme u broju zaposlenih (u dobi od 15 do 64 godine) i dalje je među najvišima u EU (19,9% u odnosu na prosjek EU od 14,2% u 2018.), od čega je 86,6% nedobrovoljnih radnika na određeno vrijeme (prosjek EU je 52,8%). Rad u nepunom radnom vremenu u Hrvatskoj nije uobičajen i bilježi se samo u 4,9% slučajeva. Procjenjuje se da će učestalost neprijavljenog rada i dalje biti visoka. Neprijavljeni rad prisutan je u obliku djelomično prijavljenog rada (isplata plaća „na ruke”) i potpuno neprijavljenog rada. Uvedene mjere još nisu dovele do uspostave učinkovitih mehanizama prevencije i sankcioniranja. Razina siromaštva u Hrvatskoj se smanjuje, ali je i dalje iznad prosjeka EU. Žene su zbog niske razine sudjelovanja na tržištu rada izložene većem riziku od siromaštva. Razlozi zbog kojih žene ne sudjeluju na tržištu rada uključuju odgovornosti za skrb za druge i kućanske poslove.
Prijevremeno umirovljenje i dalje je među vodećim uzrocima niske stope sudjelovanja starijih radnika na tržištu rada. Premda se stopa zaposlenosti starijih radnika (u dobi od 55 do 64 godine) 2018. povećala na 42,8%, tj. za 2,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je predzadnja na ljestvici država članica (prosjek EU je 58,7%). Korisnici prijevremene starosne mirovine čine više od četvrtine (28% u 2016.) korisnika starosne mirovine. Službena dugotrajna skrb neučinkovita je i nedovoljno razvijena. Službe za zapošljavanje i socijalne službe još nisu dovoljno integrirane. Općenito, nije ostvaren velik napredak u mjerama politike za sustav socijalnih naknada. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu