English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Radno pravo - Vaša pitanja
Imam li pravo na božićnicu ili je ona stvar dobre volje poslodavca?

Isplata božićnice, njezin iznos, odnosno način utvrđivanja tog iznosa nije utvrđen zakonom, već se može ugovoriti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili jednostranom odlukom poslodavca. Ako u nekim od tih akata stoji da „će“ („mora“ ili „radnik ima pravo“) poslodavac isplatiti radniku božićnicu u određenom iznosu, tada radnik osnovano može od poslodavca zahtijevati ispunjenje te obveze. 
Prema poreznim propisima, poslodavac može radnicima isplatiti u obliku regresa i/ili božićnice kao neoporezivi primitak do 2.500,00 kn. Naravno, poslodavac može radnicima isplatiti i veće iznose od neoporezivih. No, ako isplata božićnice nije propisana kao obveza poslodavca u nekim od navedenih pravnih izvora, tada njena isplata ovisi o volji poslodavca i njegovim financijskim mogućnostima. U ovakvim slučajevima se još jednom naglašava važnost kolektivnih ugovora u kojima sindikati uvijek nastoje obvezati poslodavca na isplatu najmanje neoporezivog iznosa božićnice i/ili regresa.
Ako poslodavac isplaćuje božićnice, iznos bi trebao biti određen nekim internim aktom poslodavca ili odlukom. Kao što je rečeno, on se najčešće određuje u neoporezivom iznosu jednako za sve radnike. U tom smislu, radnicima koji rade puno radno vrijeme i onima koji rade nepuno radno vrijeme trebao bi biti isplaćen isti novčani iznos božićnice, ako je on utvrđen jednako za sve radnike. Ako se iznos božićnice veže za obračun plaće, radnici koji rade puno radno vrijeme dobit će u tom slučaju veći iznos božićnice od onih koji rade u nepunom radnom vremenu. 

Dar djetetu

Sve što je naprijed rečeno, vrijedi i za dar djetetu do 15 godina starosti. Dar djetetu smatra se materijalnim pravom koje nije uređeno Zakonom o radu te se obveza i iznos uređuju najčešće kolektivnim ugovorom. Ako poslodavac svojim radnicima isplaćuje dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti), isplata do 600,00 kuna po djetetu se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Dakle, ako poslodavac isplaćuje dar djetetu, radnik ima pravo na dar za svako dijete koje je bilo kada tijekom tekuće godine, a zaključno s 31. 12. imalo 15 godina, bez obzira na to što je dijete možda navršilo 16 godina u tekućoj godini. 
U slučaju da kod istog poslodavca rade oba roditelja, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, moguće je urediti obvezu poslodavca na isplatu dara djetetu samo onom roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ili za koje roditelj koristi uvećanje osobnog odbitka. Međutim, porezni propisi ne navode takvo ograničenje, što znači da bi poslodavac mogao dar djetetu u neoporezivom iznosu isplatiti i jednom i drugom roditelju.

Nagrada za poslovne rezultate

U Hrvatskoj je 13. plaća, koja se uglavnom isplaćivala u 12. mjesecu te je predstavljala ili potpuni iznos uobičajene plaće radnika ili jedan njegov dio, danas nepoznanica. No ono što ju je donekle zamijenilo je mogućnost isplate neoporezive nagrade/bonusa/stimulacije za radne rezultate do 5.000,00 kuna godišnje, a koja mogućnost je poslodavcima omogućena izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak krajem 2018. g. Neki poslodavci su prepoznali taj oblik nagrađivanja radnika tako da svim radnicima isplate iznos od 5.000,00 kuna bilo jednokratno krajem godine ili podijeljeno po mjesecima. No, neki poslodavci koriste mogućnost neoporezive isplate navedenog iznosa tako da nagrađuju samo pojedine radnike, vodeći se osobnim stavom spram radnika, bez ikakve objektivne ocjene njihova rada, što dovodi do nezadovoljstva ostalih radnika kako prema onima koji su dobili takvu nagradu, tako i prema poslodavcu. 

Koja su moja prava „na burzi“ za vrijeme nezaposlenosti?

U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, za vrijeme nezaposlenosti imate, pod određenim uvjetima, pravo na novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje i različite vrste novčane pomoći.

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti

Pravo na novčanu naknadu stječete pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ili samostalne djelatnosti imate najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da biste ostvarili to pravo, morate se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti odnosno prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta prijaviti područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. 
Visina novčane naknade ovisi o plaći koju ste primali prije prestanka radnog odnosa. Njena osnovica se izračunava na osnovi prosjeka obračunate bruto plaće, ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa/ili posebne osnovice osiguranja u prethodna 3 mjeseca ako ste samozaposlena osoba.
Za prvih 90 dana nezaposlenosti novčana naknada iznosi 60 posto, a za preostalo vrijeme 30 posto osnovice. Zakonom je propisan najniži i najviši mogući iznos novčane naknade koji ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost možete ostvariti u trajanju od 90 do 450 kalendarskih dana. Trajanje naknade ovisi o ukupnom vremenu koje ste proveli na radu (od devet mjeseci do preko 25 godina).
Izuzetak od pravila su nezaposlene osobe koje su provele na radu najmanje 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu (pogledati poglavlje Starosna mirovina). One imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili umirovljenja.
U slučaju osobno uvjetovanog otkaza zbog skrivljenog ponašanja, izvanrednog otkaza ugovora o radu ili sporazumnog prestanka radnog odnosa nemate pravo na novčanu naknadu.

Mirovinsko osiguranje

Pravo na mirovinsko osiguranje imate ako ste ostvarili pravo na novčanu naknadu i ako ispunjavate uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne steknete prvi uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ali najdulje u trajanju od pet godina.

Novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu

Ako vas je HZZ uputio na obrazovanje i osposobljavanje koje sam organizira odnosno čije troškove snosi, imate u tijeku trajanja obrazovanja i osposobljavanja pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme tog obrazovanja razmjerno broju dana prisutnosti na obrazovanju i osposobljavanju. 

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

U slučaju da vam HZZ ne može osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a sami ili preko HZZ-a nađete posao u drugom mjestu, imate pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, (izvan)bračnog druga i djecu od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. 





Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu