English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Osnovne smjernice rada Sindikata, 2019. - 2023.
7. kongres je 27. rujna 2019. godine u svojem završnom dijelu donio Osnovne smjernice rada Sindikata u novom mandatnom razdoblju 2019.  2023. godine. Njima se u više točaka naznačuju temeljne aktivnosti rada našeg Sindikata iduće četiri godine, a koje se trebaju provesti na kroz sve njegove razine. 
Osnovni smjerovi našeg zajedničkog rada u idućem razdoblju su:  Organiziranje  Kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog  Radno-pravna zaštita  Obrazovanje  Informiranje i komunikacija s članstvom  Jubilej 150 godina Sindikata  Razmatranje novih potencijalnih projekata  Fondovi Sindikata i solidarnost u korist članova  Očuvanje imovine i stabilno financijsko-materijalno poslovanje  Susreti radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima  Nacionalna razina  Međunarodna suradnja  Gradnja Sindikata radnika svih medijskih djelatnosti. 

 
 Organiziranje 

Organiziranje, organiziranje i ponovno organiziranje! Da bi se nadoknadio broj izgubljenih radnih mjesta te prirodan odljev članova u mirovinu, potrebno je konstantno u Sindikat uključivati nove članove. Samo organiziranjem odnosno učlanjivanjem radnika može se zaustaviti negativne trendove i preokrenuti ih u pozitivne. 


Stoga, organiziranje treba ostati u fokusu rada Sindikata:
Seminarima i radionicama će se osposobljavati i poticati povjerenike te aktivne članove na još veći angažman u organiziranju. 
Svaka podružnica treba ovisno o veličini pokušati razviti vlastitu mrežu aktivista koji će sustavno i konstantno učlanjivati nove članove. 
Dobre rezultate i iskustva dalje će se razvijati, ali i podijeliti s ostalim podružnicama kao poticaj za bolji rad. 
Razvijat će se primjerena priznanja i motivacija svih koji su aktivni u organiziranju. 
Zajednički će se napraviti dodatni materijali sa svrhom promocije Sindikata.
Nastojat će se kontaktirati učenike i studente iz sektora u njihovim obrazovnim ustanovama kroz razgovore i edukaciju o temeljnim pitanjima iz radnih odnosa. 
Na organiziranju će se raditi svakodnevno. 

Ovisno o mogućnostima ozbiljno će se razmotriti edukacija i zapošljavanje organizatora – osobe(a) čiji će zadatak biti poticanje i pomoć u organiziranju, ali i što aktivnijem radu sindikalnih povjerenika i cijelih sindikalnih podružnica, odnosno jačanje neposredne veze između članova i sindikata. 
Poseban izazov predstavlja osnivanje i konstituiranje novih podružnica u svim sektorima koje Sindikat sada pokriva, u koju svrhu treba uložiti sve raspoložive resurse. U slučaju angažiranja organizatora to će biti jedan od njihovih temeljnih zadataka. 
Dugoročan izazov na koji tek treba davati odgovore jest organiziranje radnika u malim poduzećima, samostalnim, neformalnim i nesigurnim oblicima rada.

 Kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog

Kolektivno pregovaranje je temeljna aktivnost Sindikata, tako treba i ostati: 
Uz postojeće kolektivne ugovore pokušat će se obnoviti i one koji su duže u prekidu. 
U podružnicama u kojima je značajnije članstvo ili je u porastu, a nemaju kolektivne ugovore, posebno će se poticati kolektivno pregovaranje. 
Situacija u kojoj su poslodavci suočeni s nedostatkom radnika koristit će se za argumentiranje zahtjeva i unapređenje prava radnika. 
Poslodavce će se osvješćivati da upravo kolektivni ugovor te stabilnost prava i radnog odnosa mogu biti važni faktori privlačenja i zadržavanja kvalitetnih radnika. 
Radnike i članove treba redovito informirati i osvješćivati o nužnosti da i sami preuzmu dio tereta te odgovornost u aktivnostima za unapređenje njihovih prava (od samog interesa i podrške sve do industrijskih akcija). 
Ratifikacija prije potpisa kolektivnog ugovora treba se sve češće koristiti. Njome se uključuju članovi i svi radnici te im se daje šansa da odlučuju o svojim pravima. 

Različita razina i uvjeti rada, nered odnosa i nelojalna konkurencija koja se natječe na leđima radnika, značajni su krivci zašto sektor više nije atraktivan za radnike. Sektorski kolektivni ugovor može ponuditi jednake temeljne uvjete rada, stabilnost za radnike te poštenije međusobne odnose i utakmicu među poslodavcima, te on ostaje dugoročni cilj. U idućem razdoblju će se dodatno pokušati razvijati dijalog s udrugom poslodavaca, ali i obrazovnim te drugim institucijama, sve zajednički radeći na rješavanju otvorenih pitanja. Ovo se odnosi na sve sektore radnika u medijskim djelatnostima.


 Radno-pravna zaštita

Besplatna radno-pravna zaštita treba ostati standard rada Sindikata u svim aspektima, od pravovremene informacije do zastupanja na sudu:
Primjerenim materijalima i kontaktima sve radnike treba educirati o temeljnim pojmovima i pitanjima iz radnih odnosa. 
Uz materijalna prava, naglasak će se staviti na zaštitu svakodnevnih uvjeta rada u smislu radnog vremena, tempa rada, odmora i dopusta te drugih prava na kojima se uočava pojačani pritisak od mnogih poslodavaca.
Zaštita na radu prečesto je zapostavljena od poslodavaca, ali i zaboravljena od radnika te treba raditi na njezinoj svakodnevnoj promociji. Stres je problem koji je sveprisutniji kod velikog broja radnika te treba uložiti napore u edukaciju radnika i poslodavca za rješavanje ovog pitanja. 
Zloupotrebe rada na određeno vrijeme, agencijskog rada, honorarnog rada, studentskog rada i druge oblike neosnovanog prekarnog rada treba suzbijati, pri čemu je presudna spremnost i podrška upravo radnika koji su njima pogođeni. 
Putem sindikalnih povjerenika i na druge načine, članove treba konstantno upućivati na njihovo pravo na radno-pravnu zaštitu s posebnim naglaskom na njezinu pravovremenost (kako bi se eliminirale situacije u kojima radnici brzopleto i pod pritiskom učine pogreške pravne prirode s dugoročnim posljedicama). Kontakti radno-pravne zaštite trebaju biti poznati i dostupni svim članovima. 
Poticat će se posjeti voditelja radno-pravne zaštite u sindikalne podružnice kako bi se ostvario neposredan kontakt s članovima i poticalo ih se da vode računa o svojim pravima. 
Važno je da nakon uočavanja problema i definiranja moguće zaštite, predstavnici radnika ostanu angažirani u njegovom rješavanju (kako ne bi kod radnika došlo do osjećaja nebrige i kontraefekta).
Radnike treba poticati da ostvaruju i zauzimaju se za svoja prava, a ne da dopuste njihovo kršenje, odustaju i u konačnici odlaze od poslodavca, jer to nije rješenje. 
Alternativne i efikasnije oblike radno-pravne zaštite, od prijava inspektoratu do stečajeva pa i industrijskih akcija, treba nastaviti koristiti. 

Otvorenost dijalogu i težnja mirnom rješenju, gdje god je to moguće, bit će temeljna vodilja radno-pravne zaštite. 

 Obrazovanje

Uz temeljnu motivaciju, obrazovanje i osposobljenost sindikalnih povjerenika i predstavnika radnika su ključni za njihov rad. Stoga će Sindikat i u narednom razdoblju nastaviti aktivnosti na njihovom obrazovanju i osposobljavanju:
Seminarima i radionicama iz Zakona o radu, Zaštite na radu i drugih područja radnog prava.
Daljnjim obrazovanjem i osposobljavanjem u pogledu organiziranja te što kvalitetnije komunikacije s radnicima, članovima i poslodavcem.
Edukacijama izabranih predstavnika radnika, članova radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika u organima poslodavca, iz specifičnih područja njihovog rada. 
Seminarima pojedinih podružnica, ili više njih zajedno, s naglaskom na njima specifična pitanja i potrebe, u što je moguće uključiti i širi broj članova.

Obrazovanje svih članova i radnika o temeljnim pitanjima iz radnih odnosa također je važno, a pokušat će se ostvariti kroz priručnike, publikacije, interna glasila, ali i neposrednim kontaktom s radnicima na sastancima, skupovima, razgovorom i svim prilikama. 
 
 Informiranje i komunikacija s članstvom 

Konstantno i pravodobno informiranje svih članova vrlo je važan dio rada Sindikata i treba ga provoditi na svim razinama:
U sindikalnim podružnicama povjerenici i drugi predstavnici radnika trebaju nastojati održavati redovne skupštine, češće sastanke u većim i manjim grupama te individualne razgovore s članovima o aktualnostima u sindikatu, podružnici i konkretnim pitanjima vezanim uz radnu poziciju samih članova. Ove aktivnosti nemaju zamjenu ni alternativu. 
U srednjim i većim podružnicama također je poželjno razvijati mreže i grupe na platformama novih oblika komunikacija – email, WhatsApp, Viber, Facebook i sl. 
Sindikat će nastojati redovito nastaviti izdavati svoje sindikalno glasilo. U prvom dijelu narednog razdoblja, Savjet lista Grafičar će razmotriti njegov vizualni redizajn, njegov sadržajni koncept, kao i pitanje prilagodbe njegovog naziva svim članovima koje Sindikat sada okuplja (npr. „Grafičar i mediji“). Treba razmotriti i troškovnu stranu u odnosu na učestalost izlaženja, opseg i način dostave. 
Sindikat će u što kraćem roku poduzeti korake usmjerene na osvježavanje odnosno izradu nove web-stranice, kao i razvoj neposredne komunikacije s članstvom na platformama novih oblika komunikacija – email, WhatsApp, Viber, Facebook i sl. 


 Jubilej 150 godina Sindikata 

24. srpnja 2020. navršit će se 150 godina od osnivanja Hrvatskog tipografskog društva – našeg Sindikata. Ovaj jubilej valja obilježiti objavama u sindikalnom glasilu, izdavanjem primjerenih publikacija, moguće izradom vremenske crte 150 godina Sindikata te drugim prigodnim događanjima. Detaljnije odluke o obilježavanju jubileja donijet će Predsjedništvo Sindikata. 

 Potencijalni projekti

U okviru stručnih službi te suradnjom sa sindikalnom središnjicom, socijalnim partnerima domaćim i međunarodnim, Sindikat će pratiti mogućnosti te biti otvoren prijavi i razvoju novih sufinanciranih projekata, sličnim završenom projektu Dijalog i znanje napredak grade. 
Svrha novih projekata ne smiju biti oni sami sebi, već je prihvatljivo stupati u projekte tako da se njima sufinanciraju aktivnosti koje trebaju biti od koristi rada Sindikata i njegovih članova. Projekte će se tražiti, odabirati i pripremati tako da se njima omoguće aktivnosti koje bi Sindikat u suštini i sam provodio te namjeravao provoditi u svojem radu za korist članova. 

 Fondovi Sindikata i solidarnost 

Fondovi Sindikata zadržat će svoju funkciju. 
Solidarnost kao temeljni princip Sindikata neće biti zaboravljena. Članovi u najtežim pozicijama i dalje će imati pravo na solidarne pomoći i posmrtnine, sukladno pravilima i mogućnostima Sindikata te odlukama Upravnog odbora sredstava solidarnosti. 
Štrajkački fond ostaje rezerva za najteže situacije, u nadi da ga neće biti potrebno koristiti.
Fond solidarnosti zadržava svoju funkciju, a u idućem razdoblju će se otvoriti mogućnost raspravi i odlukama o definiranju viših iznosa kratkoročnih pozajmica sukladno potrebama i mogućnostima.
 
 Imovina i financijsko-materijalno poslovanje

Imovinu Sindikata će se čuvati, ali i uravnoteženo koristiti u funkciji Sindikata, što joj je i svrha. 

Nekretnine će se obnavljati sukladno mogućnostima. Konkretno: 
Nakon obnove sanitarnih čvorova na katu Doma Sindikata grafičara u Zagrebu, pažnja će se usmjeriti obnovi Dvorane na katu. 
Dom u Osijeku će se također primjereno održavati te će se razmatrati mogućnosti traženja sufinanciranja za njegovu obnovu, posebice pročelja. 
Zaštita vlasništva na Domu u Zagrebu nastavit će se tražiti i dalje, svim primjernim razinama i načinima.
Materijalno-financijsko poslovanje stručne službe će nastaviti voditi maksimalno transparentno, uz samostalnost podružnica o raspolaganju sredstvima na vlastitim analitičkim računima te potpunu uslugu računovodstveno-knjigovodstvenih poslova. 

 Susreti radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima 

Tradicija Sportskih susreta radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima, će se nastojati nastaviti. Susreti će se prilagođavati aktualnim uvjetima i broju sudionika. Sportska natjecanja trebaju ostati bogata uz daljnji razvoj. Koncept Susreta će se prilagođavati, a za sada većini odgovara; održavanje na moru, krajem svibnja ili početkom lipnja, termini od četvrtka do nedjelje, zabavni dio petkom i subotom uz proglašenje pobjednika, ako je moguće i nagradnu igru. 

 Nacionalna razina 

Iz solidarnosti, kao temeljnog principa sindikalnog rada, treba pridonositi jačanju sindikalnog pokreta na svim razinama. Umjesto daljnje fragmentacije, sindikate i sindikalne središnjice treba okrupnjavati i jačati razvijajući kapacitete, u čemu će Sindikat aktivno sudjelovati. 
Stoga, Sindikat nastavlja svoje članstvo u Nezavisnim hrvatskim sindikatima i to u oba aspekta; 
koristeći usluge i pogodnosti koje mu to članstvo pruža 
ali i dajući svoj doprinos u aktivnostima i jačanju središnjice te sindikalnog pokreta. 

Imajući u vidu moguću promjenu relevantnih propisa, posebice Zakona o radu, Sindikat će središnjici upućivati svoja mišljenja i stavove te težiti aktivnoj uključenosti važnim pitanjima za svoje članstvo. 

 Međunarodna suradnja

Sindikat nastavlja članstvo u UNI Global Unionu (UNI) točnije Grafičkom i ambalažnom sektoru, jednom od 12 sektora UNI-ja. Sindikat je član UNI-ja od osnivanja 2000., te uz članstvo nastavlja zastupljenost u Izvršnom odboru UNI-ja i Izvršnim odborima grafičkog sektora UNI-ja. Nastavit će se sudjelovanje na kongresima, konferencijama, radnim seminarima, bilateralnoj i drugim oblicima suradnje u okviru UNI-ja, sve sukladno mogućnostima. 
U slučaju daljnjeg širenja i razvoja C.O.Z.Z. (Centra za organiziranje u centralnoj i istočnoj Europi pri UNI-ju) Sindikat će biti otvoren razvoju čvrste suradnje uključujući edukaciju organizatora. 
Sindikat će pružiti mogućnost članovima svih stupova, posebice Medija i komunikacija kao i Usluga i povezanih djelatnosti da u iskazanom interesu stupe u članstvo u odgovarajući sektor UNI-ja te razvijaju međunarodnu suradnju u svojem specifičnom području. 
Preko sindikalne središnjice Nezavisni hrvatski sindikati, Sindikat je na indirektan način i član u Europskoj i Međunarodnoj konfederaciji sindikata (ETUC i ITUC). 
Sindikat će biti otvoren i za svaku korisnu međunarodnu bilateralnu suradnju. 

 Gradnja Sindikata radnika svih medijskih djelatnosti 

Odluke donesene na 7. kongresu stavljaju pred sve obvezu zajedničke gradnje Sindikata koji će okupljati radnike iz svih medijskih djelatnosti. To će biti dugotrajan posao u kojem valja razvijati sve stupove Sindikata. Ovaj proces daje mnoge mogućnosti u radu, organiziranju i učlanjivanju te otvaranju novih podružnica, ali i stjecanju članova u postojećim podružnicama među kolegama koji do sada zbog uske definicije djelatnosti nisu osjećali poveznicu prema Sindikatu.

Sindikat ne može stati! On ne smije samo braniti postignuto. Sindikat se mora boriti dalje, tražiti više, mora graditi bolje jer njegov je poraz ako ostane samo na pobjedama svojih prethodnika. 

Složni bit ćemo možni!

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu