English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Provedena mirovinska reforma je nepravedna!
Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom “Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada”, koja je održana 4. travnja 2019. Konferenciju su organizirale Zaklada Friedricha Eberta i inicijativa "67 je previše", koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Na konferenciji su se mogla čuti iskustva provedene mirovinske reforme u Belgiji i Austriji, te rezultati istraživanja o kvaliteti rada u Hrvatskoj i razlozima za prijevremeno umirovljenje. 

Kriza rada, a ne kriza mirovinskoga sustava!

Celine Vanmoerkerke iz sindikata FGTB je iznijela iskustva iz Belgije, koja se u mnogočemu podudaraju s hrvatskima: vlast je bez rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina te uvela niz drugih loših rješenja za radnike, zbog čega su sindikati prosvjedovali u nekoliko navrata, uz snažnu podršku građana. Govoreći o belgijskim iskustvima, poručila je da izbor postoji iako političari pitanje mirovina prikazuju kao da nema izbora. Istaknula je da su i Belgija i Hrvatska suočene s krizom rada, a ne krizom mirovinskog sustava.
Alexandre de Brito iz Radničke komore Austrije naveo je austrijski primjer dugogodišnje mirovinske reforme te je naglasio da iskustva potvrđuju da produljenje radnog vijeka ne pridonosi održavanju mirovinskog sustava, nego rastu nezaposlenosti i manjim mirovinama. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta upozorio je da mladi ljudi već pokazuju nezadovoljstvo i masovno iseljavaju te da ova, neodgovorna i nestručna reforma neće pridonijeti boljem ozračju. Ujedno je naglasio da se u Hrvatskoj danas živi duže, ali se ne živi zdravije duže. Zdrave godine života nisu dovoljno zdrave, a dob za umirovljenje se produžuje na račun godina u kojima građani Hrvatske nisu zdravi.
Na drugoj panel-raspravi govorilo se o prijevremenom umirovljenju i nepovoljnim uvjetima na tržištu rada za osobe starije dobi. Marijana Bađun s Instituta za javne financije predstavila je nalaze istraživanja koja pokazuju da je ranije umirovljenje privlačnije ljudima koji 1) rade u privatnom sektoru, 2) imaju nisku kvalitetu života, 3) manje su obrazovani i 4) lošeg su zdravlja. Ujedno je naglasila da izmjene mirovinskog sustava nisu dovoljne, već da je nužno djelovati na zdravstvo, obrazovanje i tržište rada. Istaknula je da istraživanja pokazuju da bi stariji ljudi voljeli raditi duže kad bi imali odgovarajuće poslove (fleksibilnost!), te da iako su individualni faktori važni, nositelji politike trebali bi imati na umu da je raniji odlazak u mirovinu često posljedica lošeg ekonomskog restrukturiranja.
Psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Zvonimir Galić ukratko je predstavio ogromno istraživanje koji fokus stavlja na kvalitetu rada nakon 50. godine i mogućim razlozima prijevremenog umirovljenja. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2016. godine, samo 42.3 posto radnika u dobi 55-64 bilo je u svijetu rada, dok je u EU to bliže brojci od 60 posto.

U Hrvatskoj su ljudi manje zadovoljni svojim radnim mjestom

Zaključak istraživanja nas navodi na to da su ljudi u zapadnoj Europi zadovoljniji na svojim radnim mjestima (dulje i rade), dok su u Hrvatskoj najmanje zadovoljni. To su još neki dodatni faktori koji mogu poslužiti kao objašnjenje zašto ljudi u Hrvatskoj toliko često idu u prijevremene mirovine. Galić zaključuje kako hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ključne potrebe svojih zaposlenika. Do 2010. godine smo “kaskali” za zapadnom Europom, a već 2015. zaostajemo za čitavom Europom. Prema elementima ekonomske sigurnosti, percepcije autonomije na poslu i zadovoljstva poslom Hrvatska zaostaje za zapadnom, ali i za istočnom Europom uključenosti u donošenju odluka, a u najgorem su položaju upravo stariji radnici. Dok u zapadnoj Europi stariji radnici imaju veću mogućnost odlučivanja, u Hrvatskoj je obrnuta situacija.
Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta reformu je ocijenio parcijalnom i pogrešnom. „Problem je fiskalni i ne treba ga prebiti preko mirovinskog sustava. Ova reforma je suštinski nepravedna. Zato držim fige za akciju "67 je previše". Ovo je nešto što bi definitivno trebalo podržati“, zaključio je Mačkić.
Sindikalna inicijativa "67 je previše" pozvala je u četvrtak građane da svojim potpisima podrže zahtjev za raspisivanje referenduma kojim bi se dob za stjecanje pune mirovine vratila na 65 godina, kako je to bilo prije mirovinske reforme. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu