English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Godišnji odmor – vrijeme za sebe i obitelj
Nedavno sam čula dobru izreku: „Osnovna razlika između čovjeka i stroja jest da čovjeku treba odmor nakon rada dok stroju odmor nije potreban ako ima dobar sustav za hlađenje“. 
Ljudski sustav za hlađenje umjesto da je ohlađen, često je pregrijan, jer je natrpan obvezama i informacijama koje nas troše zbog čega trebamo povremeni odmak od realnosti. Odmak od realnosti može biti jedino odlazak negdje daleko od tog posla i rutine na koju smo navikli – odnosno na godišnji odmor. Kada dobijete priliku da odete na godišnji odmor, valjalo bi promijeniti grad jer tako ne napuštate samo lokaciju, već i jednu ustajalu atmosferu na koju ste navikli. Nakupljanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Prekovremeni rad kojem je većina nas radnika izložena, neizbježno dovodi do nakupljanja umora i iscrpljivanja organizma. Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada i radniku je nužno osigurati da se odmori, između ostalog tako da mu priuštite pravo na godišnji odmor. 

Definicija umora i odmora 

Umor smanjuje radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu, a razlikujemo dvije vrste: akutni i kronični umor. S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička pojava, kada dolazi kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor). Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Stoga je vrlo važno naglasiti da se godišnjeg odmora ne smijete odricati. Kada kažem godišnji odmor, ne mislim nužno da to mora biti ljetovanje od 2 ili 3 tjedna koje si ne može svatko priuštiti, nego konkretno „odmor od posla“. To podrazumijeva slobodne dane u kojima ne idete u ured, ne navijate sat svako jutro u isto vrijeme, ne visite na mobitelu, laptopu, ne čitate e-mailove i nemate rokove. 

Aktivni i pasivni odmor 

Neovisno o tipu posla koji obavljamo, postoje dva tipa odmora – aktivni i pasivni. U idealnim se uvjetima preporučuje nakon svaka tri mjeseca uzeti kraći odmor kako bismo „napunili baterije“. Pasivno odmaranje sastoji se od relativnog mirovanja i prekidanja aktivnosti (sjedenje, ležanje, spavanje), a takav je odmor koristan kod fizički teških poslova jer se tako najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Aktivni je odmor pak pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Preporučuju se razgibavanje, šetnja, rekreacija, bavljenje sportom. 
State University of New York u Oswegu provelo je istraživanje na 12 000 muškaraca i otkrilo da oni koji idu na godišnji odmor umanjuju rizik od preuranjene smrti za čak 20 posto. Članak iz New York Timesa kaže da ako barem jednom godišnje ne odete na odmor, povećavate šanse od preuranjene smrti za 21 posto! Zastrašujuće brojke, zar ne? Prema stručnjacima sa Sveučilišta u Pittsburghu, ljudi su zadovoljniji životom kad odu na godišnji odmor i vraćaju se s više energije i pozitivniji. Dakle, svojem poslu i poslodavcu činite uslugu kada odete na godišnji odmor jer se vraćate produktivniji. 
One sretnike koji imaju radno mjesto, prečesto muči osjećaj nesigurnosti, opasnost od otkaza, želja za promjenom zbog preopterećenosti poslom… Stres im se gomila i zbog loših međuljudskih odnosa na poslu, zbog izostanka poticaja i motiviranosti za rad, loše raspodjele posla… 

Nakon odmora postajemo kreativniji! 

Godišnji odmor nam daje vremena da si „osvježimo“ moždane stanice. Stručnjaci kažu da je čovjek biće koje se mora odmarati, a ne raditi u predugim vremenskim intervalima bez pauze. Mnogo radnika i zaposlenih ljudi svoje najbolje ideje dobiva izvan radnog mjesta.

Odmor, dokazano je, čini ljude sretnijima

Nedavna studija pokazala je da nam odmor podiže razinu sreće. Ljudi koji su uzeli godišnji odmor bili su sretniji od onih koji nisu. Istraživanje je bilo provedeno na 1500 odraslih Nizozemaca. Pokazalo se da je to zato što su im godišnji odmori bili puni nepredvidivih situacija i uzbuđenja. Ostali su ushićeni i nakon što su se vratili s godišnjeg i to je iznimno dobro utjecalo na njihove radne rezultate. 

Širimo životne poglede

Bilo da idete na dvodnevni izlet, u planine, na more… vrijeme izvan posla super je za promišljanje i širenje pogleda. Na godišnjem stvari možete sagledati iz više kuteva i lakše shvatiti povezanost određenih događaja. Možda ćete čitati poslovnu literaturu, naučiti o novim kulturama i promijeniti perspektivu. Možda ćete jednostavno pročitati neku inspirativnu knjigu koja će vašu maštu potaknuti u nekom novom smjeru. Rezultat: vjerojatno ćete imati bolju viziju kad se vratite na posao.

Imajmo vremena za sebe i obitelj

Kvaliteta života ovisi o tome kako se odnosite prema sebi i drugima oko vas. Možete ići sami, s prijateljima ili s obitelji, ali upravo na godišnjem odmoru imate vremena provesti više trenutaka s njima, radeći isključivo stvari koje volite i koje vas ne umaraju. Godišnji odmor daje vam priliku da uistinu razmislite o vama važnim stvarima o kojima ne stignete razmišljati dok ste posvećeni svakodnevnim obvezama. Bilo da samo razmišljate o svemu ili se družite, na godišnjem ćete osjetiti mir i toplinu koju na radnom mjestu ne možete osjetiti jer niste okruženi onima koje najviše volite. Godišnji je ujedno i najbolje vrijeme da bezobrazno uživate u malim vlastitim ritualima i ugađate si tako da pijete/jedete što volite, da spavate dokad želite, gledate filmove za koje nemate vremena ili posjetite mjesta koja ste oduvijek htjeli posjetiti.

Postgodišnja depresija

Postgodišnja depresija može biti čisto suočavanje s realnošću jer nakon 10 dana neimanja obveza dolazite ponovno u situaciju gdje vam netko naređuje, gdje opet postoje satovi koji prerano zvone, gdje imate zadatke za ispunjavati. I sve to traje mnogo dulje od 10-14 dana koliko traje idealan godišnji. 
Osjetljiviji radnici doživljavaju intenzivnije simptome: razdražljivost, tjeskoba, gubitak koncentracije, glavobolja, ubrzan rad srca, gubitak teka, probavne smetnje, nesanica… Sindromu nakon ljetovanja pribrajaju se i potištenost, kao i sklonost samoći jer nas sve počinje zamarati – i ljudi i zadaci. Naravno, svatko se od nas nakon nekoliko dana vraća u svoju radnu rutinu i prilagođava radnim zahtjevima. Odlazak na godišnji odmor znači da ćete izaći iz rutine i vjerojatno iskusiti nešto novo. Pritom ćete činiti dobro svom tijelu i duhu i svim ljudima oko sebe. Podsjetit ćete se i da ste taj godišnji itekako zaslužili baš zato što ste se za njega naradili. 
Gdje god išli i na koliko god dana, želim vam da uživate, da se zaista odvojite od posla i, najvažnije, da ga provedete s ljudima koje najviše volite. Pokušajte ne opterećivati glavu lošim vijestima i nastojte si priuštiti barem nekoliko dana u kojima radite točno ono što hoćete, od početka do kraja dana. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu