English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
UNI Global Union - Zaštita i privatnost osobnih podataka radnika
Dok kompanije za donošenje menadžerskih odluka sve više koriste podatke i velike sklopove podataka, pravila o zaštiti podataka radnika i načinu njihovog korištenja jedva da postoje. Stoga navodimo 10 temeljnih principa odnosno važnih zahtjeva u pitanju ove neravnoteže, definirane od UNI Global Uniona, kojima radnici mogu osigurati etičko i primjereno korištenje njihovih podataka. Potrebno je početi poduzimati akcije u zaštiti interesa radnika i zadržavanju zdrave klime na radnom mjestu. 

Podaci – novo zlato

Podatke se naziva "novim zlatom". Njih se koristi i analizira u marketingu, oglašavanju i ljudskim resursima. Njima se također grade blokovi umjetne inteligencije i algoritmi. Procjenjuje se da će 2030. g. 15-20% svjetskog BDP-a biti bazirano na protoku podataka. To je također temelj za bezbroj novih poslova i usluga u nastajanju, sve više individualiziravši mnoge aspekte naših gospodarstava i društva. 
Kao građani dnevno ostavljamo trag podataka za sobom: od onoga što pretražujemo i kontaktiramo na internetu, preko aplikacija mobitela, našeg kretanja, stanovanja, navika kupovanja do zdravstvenih zapisa i temeljnih osobnih podataka. Sve to ostavlja kompanijama podatke o nama, ali i mreži naših prijatelja. Podaci su najveći dar koji dijelimo, a nismo toga ni svjesni. 
Također ostavljamo podatke kao radnici – u našim životopisima, biometrijske podatke kao otisak prsta ili skena oka, i mnoge podatke usmjerene na nas dok poslodavci promatraju naš radni proces. U donošenju odluka iz područja ljudskih resursa menadžment također koristi podatke odnosno skupove podataka unutar ili izvan kompanije. Tko će biti zaposlen? Tko će biti unaprijeđen? Tko će biti otpušten? Jesu li radnici produktivni danas, a ako nisu, zašto? U nekim kompanijama ovi podaci se statistički koriste u toj mjeri da je postavlja pitanje jesu li podaci izbacili ljude iz ljudskih resursa. 

Kome pripadaju podaci?

Ali čiji su zaista ovi podaci koje dajemo? Koji su sve naši podaci u opticaju? Na ova pitanja teško je odgovoriti. Govori se da je značajna većina podataka u rukama nekolicine najvećih u današnjoj tehnologiji: Googleu, Facebooku, Amazonu, Microsoftu i Appleu. Postoje čak i specijalizirane tvrtke za kopanje podataka i prodaju, sve do te mjere da mogu manipulirati i s našim stavovima. Navodi se da se i na izborima u SAD-u i o Brexitu utjecalo na rezultat korištenjem i manipulacijom masovnih podataka. 
U Japanu vlada priprema tzv. banke podataka, javne urede koji će pomagati građanima da odluče koje podatke žele ostaviti vidljivima. U Estoniji, zemlji s jednim od najrazvijenijih e-vladinih sustava, uspostavljaju se čvrsta pravila prema kojima građani odlučuju u kojoj mjeri se njihovi podaci mogu ostaviti vidljivima i kako se mogu koristiti. No, većina zemalja kasni s jasnim i transparentnim ukazivanjem građanima koje sve informacije postoje i kako se mogu kontrolirati. 
Radnici i njihovi predstavnici moraju imati pravo pristupu, utjecaju, uređivanju i brisanju podataka koji su povezani s njima i njihovim radnim procesima. 
Dok i postoje propisi o zaštiti i privatnosti podataka u raznim oblicima u mnogim zemljama, o podacima dobivenim od nadziranja radnika nema posebnog područja regulative. UNI Global Union u suradnji s IEEE radi na stvaranju transparentnog modela upravljanja podacima radnika od poslodavca, a važno je ovakve modele unositi u kolektivne ugovore i svakodnevne odnose. Bez toga ravnoteža moći kompanija će zauvijek biti prebačena u ruke malobrojne menadžerske elite opskrbljene podacima. S bogatstvom podataka iz mnogih izvora, koje jedna stana može obrađivati na mnogobrojne načine i utjecati na njih, radnici mogu, budu li izolirani, ostati u velikom zaostatku. Zaista, pravo radnika na podatke i njihovu zaštitu može postati novo područje sindikalne borbe. 

10 principa za zaštitu osobnih podataka

S obzirom na važnost podataka s područja rada, UNI Global Union zahtijeva da radnici i sindikalni predstavnici imaju pravo pristupu, utjecaju, uređivanju i brisanju podataka koji su povezani s njima i njihovim radnim procesima. Ovaj zahtjev je operacionaliziran u 10 zahtjeva sa specifičnim aktivnostima. 
1. Radnici moraju imati pristup i utjecaj nad podacima koji se o njima prikupljaju 
Radnici moraju imati pravo pristupa podacima koji se o njima prikupljaju, uključujući i pravo da te podatke isprave, blokiraju ili izbrišu.
Ovo uključuje da:
Pristanak ne može biti jedina pravna osnova obrade podataka na poslu. 
Radnik mora imati pravo po zahtjevu odnosno u razumnim intervalima i bez kašnjenja na potvrdu kako se obrađuju podaci u svezi s njime. Komunikacija mora biti razumnog oblika, uključivati sve o porijeklu podataka kao i ostalo da bi se iskazala transparentnost upotrebe.
Radnik treba imati pravo na odluku o pokretljivosti podataka, npr. prebacivanju s jedne na drugu platformu. 
U skladu s domaćim pravom ili uvjetima kolektivnog ugovora, osobni podaci mogu se prenijeti predstavnicima radnika, ali samo u mjeri koliko je potrebno da se omogući potpuno zastupanje interesa radnika ili ako je to nužno da bi se provjerilo ispunjavanje obveza iz kolektivnih ugovora i drugih akata. 
2. Implementacija primjerenih osigurača u procesu obrade 
Za sve oblike obrade podataka poslodavci moraju poštivati sljedeće osigurače, a posebice:
Obavještavati radnike jasno i potpuno prije uvođenja informacijskih sustava i tehnologija kojima se omogućuje nadziranje njihovih aktivnosti. Ovo obavještavanje treba biti ažurno i uključivati navođenje svrhe operacije, vrijeme čuvanja podataka ili kopija, kao i postojanje prava radnika za pristup i ispravljanje informacija i kako se ta prava mogu ostvariti. Ovo uključuje i sve promjene u budućim procesima. 
Primjerene unutarnje sigurnosne mjere vezano uz obradu podataka, koje će izvijestiti radnike unaprijed. Ovo uključuje procjenu utjecaja na privatnost kada tehnologije mogu voditi do visokih rizika za pojedince, kao što je potencijalno profiliranje i donošenje odluka prema radnicima pomoću automatiziranih sustava. 
Konzultiranje radnika o okolnostima gdje postoji mogućnost i sumnja kršenja prava radnika na privatnost i ljudsko dostojanstvo. U ovakvim slučajevima radnici trebaju imati pravo veta na prikupljanje podataka sve dok poslodavac ne dokaže na pismeno i dobije ponovni pristanak radnika kao potvrdu da će njihova privatnost i dostojanstvo biti potpuno poštivani. 
3. Minimalistički pristup skupljanju podataka
Poslodavci mogu sakupljati samo potrebne podatke i samo takve podatke, za prave i dozvoljene svrhe i samo za te svrhe, da ih koriste ovlašteni ljudi i to samo oni, na određeno vrijeme i to samo na određeno vrijeme. 
Poslodavci trebaju osigurati primjerene mjere tako da se osigura da u praksi poštuju obaveze i principe obrade podataka samo za potrebe radnog odnosa. Ovo uključuje i principe proporcionalnosti i supsidijarnosti: da skupljanje podataka mora biti ograničeno na ono što je nužno kako bi se postigli ciljevi zbog čega se podaci prikupljaju, npr. sadržaj i način aktivnosti prikupljanja moraju biti u vezi s namjerom koja se želi postići. 
Na zahtjev ovlaštenih tijela, radnicima mora biti omogućeno iskazati svoju suglasnost s ovim principima i obvezama. Ove mjere moraju biti prilagođene prirodi podataka koji se traže, tipu aktivnosti koje se provode, a moraju također voditi računa o temeljnim pravima i slobodama radnika. 
4. Obrada podataka mora biti transparentna 
Informacija o osobnim podacima koju drži poslodavac mora biti dostupna radnicima kojih se tiče neposredno ili posredno preko njihovih predstavnika, odnosno na drugi primjeren način. 
Poslodavci moraju pružiti radnicima sljedeće informacije:
KATEGORIJE OSOBNIH PODATAKA KOJI ĆE SE OBRAĐIVATI I OPIS SVRHE OBRADE;
KORISNIKE ILI KATEGORIJE KORISNIKA OSOBNIH PODATAKA;
NAČINE NA KOJI RADNICI MOGU OSTVARITI SVOJA PRAVA NA PRISTUP, UTJECAJ I BRISANJE PODATAKA O NJIMA, BEZ PREDRASUDA I DISKRIMINACIJE, NA TEMELJU DOMAĆEG PRAVA;
SVAKU DRUGU INFORMACIJU KOJOM SE OSIGURAVA PRAVEDNA I ZAKONITA OBRADA PODATAKA. 
Posebno jasno i potpuno obrazloženje mora se pružiti u kategorijama osobnih podataka koji se mogu prikupljati preko informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući i videonadzor, te njihove moguće upotrebe. Ove obavijesti moraju se učiniti u oblicima u kojima će biti lako dostupne i ažurirane. U svakom slučaju, te obavijesti trebaju biti saopćene prije nego što radnik počne izvršavati aktivnost ili akciju koja se promatra, te moraju biti dostupne kroz komunikacijske sustave koje radnici svakodnevno koriste. 
5. Pravila privatnosti i temeljnih prava moraju biti poštivana u cijeloj kompaniji
Ovo uključuje i poštivanje svih globalnih konvencija o ljudskim pravima uključujući i:
UN-ovu POVELJU O LJUDSKIM PRAVIMA;
KODEKS PONAŠANJA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA RADNIKA, IZ 1997. GODINE.
Poslodavci trebaju također:
Pokazati poštovanje prema ljudskom dostojanstvu, privatnosti i zaštiti osobnih podataka kao osiguračima u upotrebi osobnih podataka, posebice da se pritom omogući slobodni razvoj radnikove osobnosti kao i mogućnosti slobodnih osobnih i socijalnih odnosa na radnom mjestu.
Jamčiti da je upotreba i komunikacija zakonita te da ne uključuje nedopuštene ili pogrdne izjave.
Osigurati da se sredstva komunikacije u tvrtki ne koriste kao sredstva seksualnog uznemiravanja, širenja negativnih komentara i ozračja, niti radi diskriminacije. 
Poslodavac može upotrijebiti izjavu kojom se odriče odgovornosti za osobne stavove i postupke pojedinih zaposlenika, no opet to ne znači da ne treba voditi brigu da se neželjeni postupci ne događaju. 
6. Radnici trebaju imati puno pravo objašnjenja kada se podaci koriste 
Ovaj princip odnosi se na odluke koje donosi rukovodstvo, a uključuju prikupljanje podataka unutar ili izvan tvrtke. Na primjer, u slučaju unutarnjih i vanjskih natječaja za neko radno mjesto, radnici bi trebali imati pravo znati na kojim temeljima se odluke donose. To je osigurač radnicima protiv diskriminatornih odluka na temelju poznatih podataka o njima ili njihovog zdravlja. 
Radnika treba obavijestiti kada se važne odluke odnose na temelju internih ili eksternih podataka. 
7. Biometrijski podaci i podaci osobne identifikacije moraju biti pošteđeni 
Prikupljanje i daljnja obrada biometrijskih podataka bi se trebali provoditi samo ako nema drugih manje nametljivih načina, i samo ako se provode uz nužne osigurače, uključujući i one navedene pod točkom 2. Obrada ovih podataka mora se temeljiti na znanstveno priznatim metodama i mora biti predmet pravila visoke razine sigurnosti te upotrebljavati samo u proporcionalnosti visoke potrebe takve obrade. 
8. Oprema koja otkriva radnikovu lokaciju
Oprema koja otkriva radnikovu lokaciju može se uvesti samo ako je nužna da pruži legitimnu svrhu potrebnu poslodavcu, a njihova upotreba ne smije voditi stalnom nadzoru radnika. Naravno, nadzor ne smije biti svrha, već samo posredna posljedica aktivnosti koja je nužna kako bi se zaštitila proizvodnja, zdravlje i sigurnost ili efikasno djelovanje organizacije. S obzirom na opasnost povreda prava i sloboda osoba dotaknutih upotrebom ovih naprava, poslodavci moraju pružiti sve osigurače radnikovog prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. 
U skladu s principom minimalizacije prikupljanja podataka, poslodavci moraju posebno paziti na svrhu za koju se ti podaci koriste. Moraju ustrojiti i pridržavati se procedura o sakupljanju i obradi ovakvih podataka i moraju obavijestiti osobu koju se to tiče. 
9. Više-disciplinarno tijelo za vođenje podataka treba ustrojiti 
Treba ustrojiti više-disciplinarno tijelo za vođenje podataka koje će određivati oblike podataka, pohranjivanje, upotrebu, obradu i pitanja sigurnosti. Ovo uključuje pravila da svi predstavnici u tijelu, uključujući i sindikalne povjerenike, budu osposobljeni i opremljeni kako bi mogli raditi s kompanijom na pridržavanju i unapređenju primjerene politike zaštite podataka.
10. Sve navedeno trebalo bi unijeti u kolektivni ugovor
Navedene principe trebalo bi unijeti i provoditi kroz pojedinačno i sektorsko kolektivno pregovaranje. Dok se sve odredbe ne uvedu u kolektivne ugovore, poslodavci bi trebali ustrojiti više-disciplinarno tijelo za vođenje podataka. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu