English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Istraživanje uzroka stresa - Ulaganje je u zadovoljstvo radnika i budućnost tvrtke
O autoru istraživanja: Biljana Delić je psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u različitim područjima primijenjene psihologije. Grupni je psihoterapeut s iskustvom u individualnom savjetovanju djece, mladih i odraslih, obiteljskom i poslovnom savjetovanju. Mirenjem se bavi od 2010. godine. Članica je Hrvatske udruge za mirenje i ovlaštena izmiriteljica pri Ministarstvu pravosuđa RH. Među prvim psiholozima u Hrvatskoj je koji se bave procjenom psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu.

Gospođo Delić, kako je došlo do Vaše suradnje s Agencijom za komercijalnu djelatnost?

Suradnju s Agencijom za komercijalnu djelatnost započela sam predavanjima i radionicama o komunikaciji i razrješavanju sukoba u poslovnom okruženju. U AKD-u je prepoznata potreba da osim njihove uobičajene prakse rješavanja sukoba, a to je postupanje na temelju internog Etičkog kodeksa, rješavanju sukoba pristupe na jedan drugi način. U tvrtki su postojali sukobi između nekih djelatnika, te je tvrtki bilo u interesu da angažira vanjskog i neutralnog miritelja. Ujedno tvrtka AKD ima certifikat SA 8000 normu društvene odgovornosti te su predavanja i radionice kojima se objedinilo unapređenje komunikacijskih vještina i razrješavanje sukoba bila višestruko korisna.

Nakon toga slijedila je procjena psihosocijalnih rizika i stresa na poslu, što je ujedno i zakonska obaveza prema Zakonu o zaštiti na radu izglasanom 2014. godine. Istraživanje je zahtijevalo angažman uprave AKD-a, službe zaštite na radu i sindikata. Kako ste zadovoljni s tom suradnjom?

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu iz 2014. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu provodi kraće edukacije radi osposobljavanja psihologa i stručnjaka zaštite na radu radi procjene psihosocijalnih rizika i stresa na poslu. Važno mi je naglasiti sljedeće: uzroci stresa, za razliku od ostalih rizika, uvjetovani su međuljudskim odnosima, komunikacijom, učinkovitim i pravednim upravljanjem, sustavom nagrađivanja i zato držim da su kolege psiholozi u ovom području procjene kompetentniji od stručnjaka zaštite na radu koji su uglavnom tehničkih struka. Primjena upitnika kojim se procjenjuju međuljudski odnosi, komunikacija, sukobi itd., zatim interpretacija upitnika – zahtijeva psihologijska znanja. 
Čitatelje Grafičara željela bih upoznati s tim da procjena stresa na radnom mjestu obuhvaća procjenu kvalitete upravljanja, komunikaciju nadređenih s radnicima, komunikaciju između suradnika, sukobe, sustav vrednovanja i nagrađivanja rada, mogućnost napredovanja, radno opterećenje u okviru čega se procjenjuju psihofiziološki napori, organizacija rada i raspored radnog vremena, smjenski rad, sigurnost radnog mjesta, ravnotežu obiteljskog života i rada. Upitnikom se procjenjuje prisustvo različitih oblika neprihvatljivih ponašanja na poslu sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije. U zadnje vrijeme psiholozi su skloniji koristiti sintagmu neprihvatljiva ponašanja na poslu umjesto mobbinga. Riječ mobbing ima negativnu konotaciju i vezuje se uz zlostavljanje i nasilje, što želimo izbjeći. U praksi se najčešće susrećemo sa složenim sukobima između djelatnika gdje svaka strana treba korigirati neka svoja ponašanja. Crno bijele situacije su rjeđe, odnosno gdje su polarizirane uloge zlostavljač – žrtva, no ima i toga. Vrlo važno mi je poručiti: ako se procjenom utvrdi da su djelatnici izloženi srednjoj ili visokoj razini stresa u nekom od gore navedenih područja, poslodavac je sukladno Zakonu o zaštiti na radu obavezan provesti korektivne i preventivne mjere kako bi otklonio izvore psihološkog stresa na poslu. 
S AKD-om je ostvarena odlična suradnja. Prije postupka procjene psihosocijalnih rizika i stresa održano je više predavanja za Upravu, Odjel Zaštite na radu, sindikat, srednji i viši menadžment. Upitnik se primjenjivao potpuno anonimno. Usprkos tome, osiguralo se da djelatnici mogu imati uvid u svoj pojedinačni rezultat preko samo njima poznate šifre. Također, imala sam podršku Uprave da anonimno razgovaram s djelatnicima kako bih dobila što bolji uvid u klimu tvrtke. Predstoje dogovori za provedbu nekih korektivnih mjera. Vrlo je važno da ljudi steknu povjerenje da procjena stresa nije formalnost, već da doista nakon utvrđenih problema slijede aktivnosti kojima će se otkloniti izvori stresa.

Što biste rekli o štetnom utjecaju stresa na radnom mjestu? Poznato je da stres utječe na međuljudske odnose, dolazi do slabije učinkovitosti u radu, vezuje se uz psihosomatska oboljenja. Postoji li tu uzročno-posljedični odnos?
Dobro pitanje i važna poruka za čitatelje Grafičara! Istraživanje ugledne Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) ukazuju da je stres na poslu drugi najčešće utvrđen zdravstveni problem u Europi povezan s radom, nakon mišićno koštanih poremećaja. Procjenjuje se gubitak od više od sto milijardi eura godišnje zbog pada produktivnosti i bolovanja povezanih sa stresom na radu.
Dugotrajna izloženost stresu na poslu rezultirat će psihološkim, zdravstvenim i ekonomski štetnim posljedicama. Osoba bez dovoljno podrške ili bez pravednog sustava vrednovanja i nagrađivanja rada, izložena mobbingu, ili ona koja strepi za sigurnost svog radnog mjesta, prije ili kasnije imat će neke psihološke smetnje na koje će se nadovezati zdravstvene smetnje. Navest ću neke: strepnja, strahovi, anksioznost, depresivnost, pad samopoštovanja i povjerenja u svoje sposobnosti, koncentracije, motivacije za posao, samoorganiziranja i kreativnog rješavanja problema, pad radne učinkovitosti i nespremnost za nove poslove. Neki će biti skloniji povlačenju, drugi učestalijim sukobima, veći su rizici za razvijanja ovisnosti i drugih psihosomatskih bolesti. Češće su ozljede na radu i bolovanja.

Dakle, zadovoljan radnik postiže i bolje rezultate u izvršenju vlastitih radnih zadataka. Možete li nam reći koji su najbitniji rezultati istraživanja uzroka psihosocijalnih rizika u AKD-u i molimo Vas da nam kažete što ste preporučili upravi, sindikatu i drugim odgovornima za poboljšanje? 

Preporuke za tvrtku AKD nalaze se u završnom dokumentu u kojem je detaljno navedena metodologija ili postupak procjene psihosocijalnih rizika i stresa, detaljno se navode nalazi s preporukama za provedbu korektivnih mjera. Također je za svakog djelatnika pripremljena individualna procjena stresa. Držim da su nalazi za tvrtku AKD poslovna tajna te ću odgovoriti načelno.
Na razini tvrtke najčešće su u fokusu međuljudski odnosi, upravljanje, suradnja između odjela, komunikacija i sukobi, sustav nagrađivanja i vrednovanja rada. Na razini odjela najčešće se razmatra upravljanje unutar odjela, organizacija rada i uravnoteženost radnog opterećenja, komunikacija, sukobi, također sustav vrednovanja i nagrađivanja rada. Za pojedina radna mjesta u prvom redu se rade matrice rizika vezano za radno opterećenje koje obuhvaća psihofiziološke napore, vremensku organizaciju rada, smjenski rad. Individualna procjena stresa podrazumijeva da je za pojedinu osobu utvrđeno da je ukupno izložena niskom, srednjem ili visokom stresu. Ako se utvrdi srednja, a posebice visoka razina stresa, slijedi ciljano individualno savjetovanje. Isključivo u dogovoru i uz pristanak djelatnika obavljaju se dodatni razgovori s nadređenima i upravom kako bi se otklonili uzroci stresa. Imajmo na umu da se izvor psihološkog stresa na poslu nalazi u međuljudskim odnosima. Ponekad je poželjno uključiti obiteljskog liječnika i osobu uputiti na dodatno psihološko savjetovanje.
Ispitivanjem u tvrtkama najčešće se utvrde poteškoće u komuniciranju u smislu manjka povratnih informacija važnih za poslovne procese, nespremnost nadređene osobe da uvaži primjedbe i prijedloge radnika. Ponekad se radi o neprimjerenim izjavama (verbalne uvrede, obezvređivanje rada, grube šale, glasine). Sukobi su podjednako prisutni između nadređene osobe i djelatnika kao i između suradnika na istoj razini. Bilježe se primjedbe o organizaciji posla, neravnomjernom opterećenju poslom, primjedbe na uvjete rada koje je moguće otkloniti, radno opterećenje vezano ili uz psihofiziološke napore, smjenski rad, hitni poslovi. Pritužbe su na nejasne kriterije vrednovanja rada. Zabilježene su pritužbe u dogovaranju i usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza. No, postoje i pritužbe nadređenih na neodgovorno ponašanje djelatnika, nepoštivanje rokova, kvalitetu rada i komunikaciju. 

Održali ste vrlo zanimljivo predavanje na „Bureau Veritas danima“ pred više od stotinjak menadžera najvećih hrvatskih kompanija. Tema je bila o upravljanju vremenom. Slažete li se s uzrečicom „vrijeme je novac“? 

Da, vrijeme je novac. No, dozvolite mi da razmišljam kao psiholog i poslovni savjetnik. Važno je poučiti ljude da su čovjek i dobrobit čovjeka u središtu svega. Zato radije ponovimo Protagorinu izreku „Čovjek je mjerilo svih stvari.“. Govorila sam i o ulozi vrijednosti i postavljanja ciljeva. Važno je znati da nas pokreću uvjerenja i vrijednosti koje usvajamo od najranije dobi. Nismo uvijek svjesni svih svojih uvjerenja i stavova, no ta uvjerenja su ono što nas pokreće – donosimo odluke sukladno našim uvjerenjima. 
U kontekstu rada, pa i smanjenja stresa na poslu, izuzetno je važno da ljudi čitaju i poznaju Zakon o radu. Poznavati svoja prava je najbolji i najsigurniji put da štitimo i unapređujemo svoja prava i društvenu pravednost. Svakako bi Zakon o radu trebao biti dostupan na svakom radnom mjestu, a radnici bi ga trebali prije svih upita, bilo prema upravi, bilo prema sindikalnim povjerenicima, otvoriti, pročitati onaj dio Zakona u vezi kojeg imaju upit. Jasno, treba im pružiti i stručnu pravnu podršku. Prisustvovala sam seminaru sindikalne podružnice AKD-a nedavno održanom u Skradu, na koji me pozvao sindikalni povjerenik gospodin Zoran Kveder. Imala sam priliku i upoznati predsjednika sindikata grafičara gospodina Darija Hanzaleka, gospođe Mateju Mikić i Marinu Kasunić Peris. Ugodno sam iznenađena razinom kvalitete predavača, a radnici su pokazali veliki interes postavivši više od dvadesetak konkretnih pitanja. Iz rasprave proizlazi, i zato ću još jednom naglasiti da je poznavanje Zakona o radu i ustroj sindikata preduvjet učinkovitijeg sindikalnog djelovanja.

Što poslodavac i Uprava s jedne strane i radnici s druge strane mogu očekivati nakon provedene procjene psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu? Koja je dobit od te procjene za tvrtku?

Ponovit ću, od 2014. procjena psihosocijalnih rizika i stresa sukladno Zakonu o zaštiti na radu je obavezna baš kao i procjene rizika od požara ili drugih opasnosti. Zakon o zaštiti na radu obavezuje poslodavca da na temelju utvrđenih psihosocijalnih rizika otkloni te rizike. Stoga, u dokumentu je psiholog obavezan napisati plan korektivnih i preventivnih mjera. U dogovoru s poslodavcem mjere trebaju biti konkretizirane: jasni postupci i aktivnosti kojima će se otkloniti izvori i uzroci stresa na poslu, zadužene osobe za provođenje, odrediti rokove. 
Potrebno je reći, usprkos Zakonu iz 2014. godine, praksa procjene stresa na poslu i izrada dokumenta još nije zaživjela. Vjerujem da će i radnici i poslodavci prepoznati korisnost procjene stresa i konkretnih mjera za otklanjanje stresa. I na kraju, ulaganje u edukaciju i prevenciju stresa nisu trošak, već ulaganje u budućnost tvrtke. Tu vidim važnu i nezamjenjivu ulogu sindikata. Razgovarao: Nikola Gamilec.


Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: