English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Preporuke Europske komisije - Traži bržu reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj
Nakon što je Vlada RH u travnju ove godine Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi u kojem se Europskoj uniji obvezala provesti određene reforme, o kojima smo pisali u proteklom broju Grafičara, Europska unija je Hrvatskoj dala određene preporuke o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i mišljenje Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2016. 

Traži se veća penalizacija prijevremenog umirovljenja 

Europska unija smatra da velik dio radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj nije uključen na tržište rada, a kao jedan od glavnih uzroka vidi u ranom umirovljenju, osobito među muškarcima u dobi koja dopušta radnu aktivnost. Osim toga, Europsko vijeće smatra da je mirovinski sustav opterećen mnogim posebnim odredbama koje vrijede za određene kategorije radnika, ali i velikodušnim mogućnostima ranog umirovljenja za određena zanimanja. Zakonska dob za umirovljenje muškaraca i žena se, prema mišljenju Europske unije, presporo izjednačuje i povećava na 67 godina, a trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom. Stoga se od Hrvatske traži da do kraja 2017. poduzme mjere kojima će spriječiti rana umirovljenja, te da ubrza prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje, ali i da uskladi odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. 

Tržište rada i dalje zahtijeva reforme

Europska unija također smatra da je problem nezaposlenosti mladih i dalje izražen zbog slabosti u obrazovnom sustavu, a da bi se trebala učiniti određena poboljšanja i u području djelotvornosti, praćenja i evaluacije Garancije za mlade. Jedan od istaknutih problema na tržištu rada u Hrvatskoj je i dugotrajna nezaposlenost, koja je još uvijek dvaput veća od prosjeka u EU. Sudjelovanje u programima cjeloživotnog obrazovanja i dalje je vrlo nisko zbog nedovoljne razvijenosti sustava obrazovanja odraslih. Stoga se Hrvatskoj predlaže omogućiti primjerenu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radi povećanja zapošljivosti radno sposobnog stanovništva, s težištem na niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenima. 

Predlaže se konsolidacija sustava socijalnih naknada

Prema mišljenju Europske unije potrošnja po stanovniku za socijalnu zaštitu obilježena je regionalnim razlikama te nedosljednostima u pogledu kriterija prihvatljivosti za naknade u okviru opće socijalne zaštite i naknade za posebne kategorije. Osim toga, Europska unija smatra da se tek manji dio ukupnog proračuna za socijalnu zaštitu troši na nacionalni program minimalnog dohotka. Rezultat toga su nedosljednosti i nedostatna zaštita najsiromašnijih. Stoga Europska unija Hrvatskoj predlaže konsolidaciju naknade u okviru socijalne zaštite smanjivanjem broja posebnih režima ostvarivanja prava na socijalnu naknadu, usklađivanjem kriterija prihvatljivosti i integracijom upravljanja tim naknadama te predlaže da se socijalne naknade usmjere na one kojima su najpotrebnije. 

Sustav plaća u javnim službama treba reformirati!

Problem sustava plaća u javnim službama i dalje ostaje problem. Europska unija smatra da su odredbe o plaćama u javnom sektoru nedosljedno uređene i to u pogledu definicije složenosti posla, povlastica i dodataka na plaću. Time se, prema mišljenju Europske unije, ograničava državna kontrola nad rashodima za plaće i opterećuje učinkovitost javnog sektora. Stoga se predlaže da na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima Hrvatska uskladi okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama. Ujedno se traže mjere za jačanje praćenja uspješnosti poduzeća u državnom vlasništvu i odgovornosti rukovodstva, s obzirom na to da slabosti u upravljanju kao i nedostatak primjerenog praćenja uspješnosti i dalje dovode do znatno niže profitabilnosti poduzeća u državnom vlasništvu u odnosu na usporedive privatne korporacije, što nepovoljno utječe na javne financije. 
Kao kritičnu točku, Europska unija prepoznaje i pravosudni sustav, stoga Hrvatskoj preporučuje da poduzme mjere za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava u trgovačkim i upravnim sudovima. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: