English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zaštita na radu - Kako „doživljavati” ovlaštenika poslodavca?
Ne treba skrivati da kod nekih radnika postoji animozitet prema nadređenima, a počinje već kod prvog stupnja rukovođenja i organiziranja poslova u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. Na udaru su najprije neposredni rukovoditelji – vođe smjene, predradnici... Takvi protivnici svega što dolazi od rukovodećih osoba, uvijek pronalaze načina da proturječe odlukama i naredbama u vezi poslova na radnom mjestu. Pri tome i neke odluke u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu njima su upitne.
Svrha je ovog članka pojasniti bit ovlaštenika poslodavca koji se u vezi zaštite na radu pojavljuju naročito kao neposredni rukovoditelji.
Organiziranje i provedba zaštite na radu obveza je poslodavca. Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti na svoje ovlaštenike koji djeluju na više razina rukovođenja. Bez obzira na takvu organizaciju provođenja zaštite na radu, poslodavac je uvijek odgovorna osoba, jer obveze poslodavca proizlaze iz općih načela zaštite na radu propisanih zakonom.
Pored poslodavca vrlo bitni sudionici u upravljanju sigurnošću su njegovi ovlaštenici, kojima poslodavac prenosi pojedina prava i obveze iz zaštite na radu.
Ovlaštenik poslodavca, po definiciji zakona, je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima dao ovlaštenje za provedbu zaštite na radu.

Kako nastaje ovlaštenik?

Kod većih poduzeća gdje su obveze poslodavca brojne, pa uz njihovo obavljanje poslodavac nije u stanju detaljnije se baviti sigurnošću i zaštitom zdravlja radnika, prenijet će obavljanje i izvršavanje tih obveza na svoje ovlaštenike. Određene obveze se mogu prenijeti na sve organizacijske strukture rukovoditelja.
Prenošenje ovlasti na ovlaštenika mora se provesti pisanim putem, a one moraju biti izrazito jasne i nedvosmislene jer traže od ovlaštenika i vlastitu odgovornost, iako to poslodavca ne oslobađa njegove odgovornosti.
Kod neposrednih rukovoditelja kao što su voditelji pogona, vođe smjena, predradnici i slično, već u opisu poslova (ugovor o radu) trebaju biti navedene obveze ovlaštenika za zaštitu na radu.
Uz prenesene obveze iz zaštite na radu poslodavac treba prenijeti na ovlaštenika i mogućnost raspolaganja potrebnim sredstvima, kako bi mu omogućio primjenu mjera i ovlasti koje je na njega prenio.

Osnovni zadaci ovlaštenika

Na osnovi Zakona o zaštiti na radu te ovlasti poslodavca ovlaštenik treba djelovati tako da:
1. radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika.
> Osposobljavanje radnika za siguran rad je primarna obveza poslodavca. Radnik koji nije osposobljen za siguran rad ne smije biti raspoređen na samostalno obavljanje poslova, osim za vrijeme praktičnog osposobljavanja kada obavlja poslove isključivo pod nadzorom osposobljenog i ovlaštenog radnika.
2. Radniku kojem na propisani način nije utvrđeno ispunjavanje traženih uvjeta, ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
> Ovdje se djelovanje i odgovornost može protezati od rukovoditelja radne jedinice pa do neposrednog rukovoditelja. U kontrolu upućivanja na preglede i praćenje dobivanja traženih uvjeta mogu biti uključeni i kadrovska služba, stručnjak zaštite na radu, ugovorni specijalist medicine rada. Svi navedeni moraju reagirati ako radnik ne ispunjava tražene uvjete i ne dopustiti mu samostalno obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
3. Posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi na njih mogli štetno utjecati.
> Radi se o maloljetnim radnicima, trudnicama, radnicama koje su nedavno rodile, dojiljama te onima kod kojih je utvrđena smanjena ili preostala radna sposobnost. Poslove za ovu populaciju poslodavac treba obraditi u procjeni rizika, pa nadležni rukovoditelji raspoređuju ove radnike na poslove koji neće štetiti na njihovo daljnje zdravstveno stanje.
4. Isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna te osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika.
> Ako se propisanim ispitivanjima, redovnim servisom, drugim pregledom ili značajnim kvarom utvrdi neispravnost strojeva, uređaja, alata, osobnih zaštitnih sredstava i dr., čim je o tome obaviješten, neposredni rukovoditelj mora zabraniti daljnji rad te skrbiti da se neispravno/oštećeno sredstvo rada ne koristi. Neposredni rukovoditelj također je dužan da kada je obaviješten ili utvrdi neispravnost osobne zaštitne opreme, radniku trenutačno zabrani rad s njome i omogući davanje na upotrebu ispravne.
5. U suradnji sa stručnjakom zaštite na radu osigura svako evidentiranje svake nezgode (bez ozlijeđenih) i nesreće s ozljedama na radu, te svakog postupanja radnika koji upozorava na rizike te posljedično odbijanje rada radnika i napuštanje radnog mjesta.
> Kod većih poslodavaca ove poslove evidentiranja, obrade i poduzimanja određenih mjera, kao što su analize, prijavljivanje ozljede na radu, po potrebi izvještavanje inspekcije, obično su u nadležnosti stručnjaka ili službe zaštite na radu, a kod manjih poslodavaca to može biti sam poslodavac ili osoba koju on ovlasti.
6. Nadzire rade li radnici u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija, te radniku zabrani rad ako poslove obavlja suprotno rečenom.
> Navedene ovlasti u nadležnosti su neposrednog rukovoditelja koji je u svakodnevnom kontaktu s radnicima kojima rukovodi te može pravovremeno reagirati u slučaju da se poslovi ne obavljaju dužnom pažnjom. Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja prema znanjima i vještinama koje je pridobio osposobljavanjem za siguran način rada te radi po uputama ovlaštenika.
7. Osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći i stavi im na raspolaganje svu potrebnu opremu.
> Navedeno poslodavac provodi na razini poduzeća, pa određuje osobe-ovlaštenike za organiziranje ovih osposobljavanja, te povremenih vježbi i nabavu potrebne opreme za njihovo provođenje.
8. Osigura pravovremeno održavanje sjednica odbora za zaštitu na radu, kada ga poslodavac ovlasti da predsjeda odborom.
> Kao predsjednik odbora ovlaštenik u ime poslodavca saziva sjednice najmanje jedanput u tri mjeseca. Na odboru/prava radnika, kao članovi odbora zastupaju povjerenik radnika za zaštitu na radu, stručnjak za zaštitu na radu te ugovorni specijalist medicine rada.
9. Osigura zabranu pijenja alkoholnih pića i uzimanja drugih sredstava ovisnosti u vrijeme rada, te zabrani rad radnicima koji su na radu alkoholizirani ili pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
> U načelu nadzor i ovlasti za djelovanje u ovoj domeni poslodavac prepušta neposrednom rukovoditelju, odnosno osnovanoj i osposobljenoj radnoj grupi za provjeru da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Ovlast zabrane rada, nakon dobivenih rezultata provjere, kao i trenutačno odstranjenje s radnog mjesta, ima neposredni rukovoditelj.

Odnos ovlaštenik – radnik

Najviše nesporazuma u praksi događa se s ovlaštenicima-neposrednim rukovoditeljima, koje radnici ponekad doživljavaju kao „ljute neprijatelje”.
Svakako treba imati u vidu da kvalitetno rukovođenje ovisi o više čimbenika, pa su tako neki rukovoditelji i kao ovlaštenici u vezi zaštite na radu, omiljeni među radnicima iako imaju čvrsti stav, ali i pravedan odnos i ljudsko ponašanje prema radnicima kojima rukovode. Drugi potpuno krivi način je stjecanje autoriteta silom, grubim nastupom, ponekad i višim tonom prilikom organiziranja poslova, ali i prijekora umjesto davanja pravilnih uputa u vezi sigurnosti na radu.
Također treba spomenuti značajnu obvezu radnika o suradnji sa svim sudionicima u upravljanju sigurnošću, između kojih značajno mjesto zauzima i ovlaštenik poslodavca. Između rukovoditelja-ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i radnika samo odnos zasnovan na međusobnom povjerenju i poštivanju može uroditi pravilnom suradnjom, a sve u cilju rada radnika na siguran način i očuvanja zdravlja.

Ovlaštenik – radnik – povjerenik radnika 

U slučaju bilo kakvih nejasnoća na radnom mjestu/poslovima iz područja zaštite na radu, prva i prava osoba kojoj se obraća radnik je povjerenik radnika za zaštitu na radu.
Povjerenik radnika ima obvezu štititi interese radnika na području zaštite na radu. Širok djelokrug djelovanja povjerenika, a naročito njegova prava kod poslodavca određena su člancima 70., 71. i 72. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14.).
Radnik treba znati da povjerenik radnika za zaštitu na radu između ostalog ima obvezu:
- primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
- obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu
- svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu mjera za siguran rad i zaštitu zdravlja. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: