English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »
Iza radnika treba stajati jak sindikat

Ne živimo u svijetu apsolutne pravde, savršenog prava i morala, već u svijetu koji leži u zlu, u svijetu nepravedne pravde, nemoralne etike, zakonitog bezakonja. Moramo se naviknuti da živimo s nesavršenim ljudima. Zato nam je potrebna ljubav, trpljenje, mudrost, hrabrost, blage riječi i jaki argumenti – piše profesor R. Bigović u članku “Moral i poslovanje: Vjera u vrijeme krize.”

  • Globalizam je prerastao u nemoralan sistem
  • Kakvu alternativu ima radnik u Hrvatskoj?
  • Onaj tko privatno nije moralan, ne može to biti ni u poslu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKAT I NEFORMALNE RADNIČKE ORGANIZACIJE

Kreacija i arhitektura sindikalizma započinje u poduzeću - mjestu izravnog kontakta radnika i donositelja odluka koje se izravno odražavaju na radnike, odnosno u mjestu prvog i neizravnog pojedinačnog ili kolektivnog kontakta radnika i poslodavca. Proširenjem oblika i razine organiziranosti razina kontakta se podiže se i razina kontakta sve do nacionalne razine. Dok je na razini poduzeća uz kolektivni česta pojava pojedinačnog kontakta, na višim razinama i oblicima organiziranja riječ je o kolektivnom kontaktu u kojem radnik svoje zahtjeve za zaštitom i promicanjem prava podnosi kao član kolektiviteta čiji predstavnik pregovara u ime svih pripadajućih članova.

  • Sindikat
  • Neformalne radničke organizacije
  • Prednosti i nedostaci neformalnog radničkog organiziranja
  • Konkurencija ili sinergija dvaju oblika radničkog organiziranja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKAT - Počeci, razvoj, pojam

 

Naziv Sindikat (dolazi od grčke riječi syndicos zastupnik, odvjetnik), a u smislu kolektivnog identiteta sindikati su strukturirane organizacije radnika kojima je cilj štititi i promicati radne, socijalne, pravne i druge interese i prava svojih članova.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
USPJEŠAN SOCIJALNI DIJALOG OVISI O SNAZI SINDIKATA

Stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prestalo je s radom, a njegove poslove preuzimaju Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

  • Značajne promjene
  • 20 godina "novog smjera"
  • Koraci nazad 
  • Energiju usmjeriti na razvoj sindikata
  • Ojačati istinsko zajedništvo
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Solidarnost sindikata javnog i privatnog sektora na kušnji

Sindikalna scena Hrvatske definitivno doživljava nove transformacije. Metalci otvoreno poručuju da će podržati rezove nove vlade u javnom sektoru i da je gotovo sa sindikalnom solidarnošću. U zdravstvu, posvađani, zagovaraju smanjivanje prava i otpuštanje u sektoru koji oni ne pokrivaju.
S novom garniturom na vlasti doći do znatnijih promjena u organizaciji javnoga sektora, što u konačnici znači i smanjivanje prava većine zaposlenih te rezanje radnih mjesta. Kako će se sindikati postaviti prema izglednoj izmjeni Zakona o radu, teško je reći. Vjerojatno će se prvi na udaru naći javni i državni službenici. Procjene govore da je gotovo 30 posto zaposlenih u tom sektoru višak, dok bi ih još toliko trebalo preraspodijeliti unutar sustava. Dosad je zadiranje u tu materiju bila tabu tema, a njihovi sindikati, uz više ili manje prešutno odobravanje ostalih granskih sindikata kao i središnjica, uvijek su uspijevali odgoditi odlučnije reforme.
Stanu li uz novu vlast ozbiljni sindikati iz industrije i ostatka realnog sektora, teško je očekivati da će javne i državne službe zadržati nedodirljiv status. Ne treba, međutim, imati iluzija da će se sindikati javnih i državnih službenika olako predati. Dovoljno je podsjetiti na to da je prije nepune dvije godine pokrenuto potpisivanje peticije za referendum zbog izmjena ZOR-a, produžene primjene pravnih pravila, najvećim dijelom u javnom sektoru. Tada je, što zbog snage i brojnosti članstva, a što zbog načelna stava da je Vlada Jadranke Kosor na pogrešnu putu, u akciji svih sindikalnih središnjica prikupljeno gotovo 717 tisuća potpisa. Nakon propasti referenduma o novome ZOR-u, niti jedan sindikat nije uspio organizirati ozbiljniji prosvjed proteklih godina, a povoda nije nedostajalo. Stvar je kulminirala za praznik rada, kada nije održana ni tracionalna povorka zagrebačkim ulicama. Da je pet sindikalnih središnjica previše na oko 1,4 milijuna radnika, od čega je samo njih 440 tisuća učlanjeno u neki sindikat, jasno je valjda svima osim čelnicima središnjica.

Verzija za ispis
 
Učlanjivanje u sindikat - rizičan čin

Sindikati su bolje organizirani u javnom sektoru nego u privatnom ali ne zbog sposobnosti sindikalnih vođa i sindikalnog aparata, već zato jer država mora poštivati međunarodne standarde, i omogućiti neometano organiziranje i, još važnije, neometani sindikalni rad.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prijedlozi Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca - Takav zakon neće ništa poboljšati

Ovakav zakon ne bi riješio gotovo ništa, a samo bi otežao poziciju sindikata u kolektivnim pregovorima. I na samim sindikatima je dio krivice za ovakva rješenja, s obzirom na to da nisu našli zajednički dogovor i time propustili priliku da sami ugrade odgovarajuća rješenja i urede problematiku iz područja svojeg djelovanja.

  • I dalje bez jedinstvenog nacrta
  • Sindikat i udruga sindikata - isto?
  • Lokalna reprezentativnost umjesto sektora/djelatnosti?
  • Reprezentativna središnjica s 50.000 članova
  • Izbori za radnička vijeća i reprezentativnost sindikata?
  • Članstvo i reprezentativnost sindikata
  • A odlučivanje i ovlaštenje za potpis kolektivnog ugovora?
  • Sindikati će se sami prebojavati?
  • Dodatno kompliciranje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
RAVNOPRAVNOST - tek sanak pusti

Ispratili smo još jedan Međunarodni dan žena – 8. mart. Opet se, prigodno spominjao bunt žena u Europi prije stotinu godina. Ponižavane, stoljećima, tražile su svoja prava – da budu ravnopravne s muškarcima u društvenome životu.
Otkada je prva žena (Eva) iz Raja istjerana, kao tzv. grješnica, do dana današnjega ne može sa sebe oprati tu drakonsku kaznu koja je prati kao prokleta sudba. Ona i danas (prema priopćenju Europske unije), na sam Dan žena, ima 17 posto manju plaću od svojih kolega muškaraca – za isti rad, s istim kvalifikacijama, pod istim uvjetima. Ona i danas, u 21. stoljeću, u vrijeme interneta i svakojakih informatičkih čuda, nerijetko ne može biti primljena na posao ako ne potpiše da “ne namjerava uskoro proširiti svoju obitelj”, ako je 40 i više godina, ako ima malu djecu, ako... I tako se ovi sramni radno-pravni ultimatumi granaju i stežu je oko vrata da ne zna što će i kuda će sa sobom.
S druge, pak, strane, mediji, demografi i gotovo sva javnost grmi da smo “star narod, jedan među deset najstarijih u Europi, da nam prijeti izumiranje”. Tko će rađati Hrvate – suštinsko je pitanje, ujedno i najvažnije pitanje suvremenoga poimanja domoljublja. A ženu smo stavili na društveni stup srama.
Ravnopravnost je tek isprazno istresanje demagoških parola. Realnost je nešto sasvim drugo. Samo ekonomski samostalna žena može biti slobodna žena i ravnopravan član društvene zajednice. Pogledajmo hrvatsku i svjetsku književnost, slikarstvo, kiparstvo, kao i sve ostale grane umjetnosti, žena je u njima dominantan motiv. A majka posebno. One život daju, čine ga lijepim i smislenim. Zašto dopuštamo da našim majkama i sestrama trka za profitom oduzima pravo na dostojanstven život? One su crveni karanfili naših života.

Verzija za ispis
 
DVOJBE U KOLEKTIVNOM PREGOVARANJU I PRIMJENI KOLEKTIVNIH UGOVORA

Donošenjem prvog Zakona o radu u Republici Hrvatskoj koji je u primjeni od 01. siječnja 1996. godine praktično je započelo novo razdoblje kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora. Iako Ustav Republike Hrvatske u Glavi III „Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda“ u odredbi članka 56. spominje pojam kolektivnog ugovora: „Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom….“. Ovom odredbom Ustava RH kolektivnom se ugovoru daju obilježja izvora prava radnika, ali i članova njihovih obitelji i to iz razloga koji se veže na njihovu socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje.
U vrijeme donošenja Ustava RH, međutim, kolektivno pregovaranje  i sklapanje kolektivnih ugovora odvijalo se u skladu sa drugačijim načelima. Naime u to vrijeme interesne organizacije poslodavaca i radnika, kao  pregovarača za kolektivne ugovore  nisu bile utemeljene na načelima dobrovoljnosti. U to je vrijeme započela velika industrijska demokratizacija koja je najprije zahvatila sindikalni pokret, te su mahom nastajali novi sindikati organizirani na načelima dobrovoljnosti. S poslodavcima se dogodilo to isto, ali znatno kasnije.

  • Konvencije Međunarodne organizacije rada
  • Primjena kolektivnih ugovora
  • Ovlaštenje za pregovaranje i sklapanje ugovora?
  • Definirati reprezentativnost za pregovore i sklapanje ugovora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Referendum i manipulacije vladajućih autoritetom države - SINDIKAT U RALJAMA POLITIKE

Nakon dvadeset godina slobodnog i autonomnog djelovanja sindikata, konačno se pojavljuje zahtjev koji je  od interesa za sve radnike, za one koji to tek trebaju postati, za one koji su to prestali biti i za one koji tek trebaju izaći iz svijeta rada. Druga važna stvar je da je akcija referendum pokazala jedinstvo sindikata od ideje do završetka akcije, što je drugi slučaj od postojanja slobodnih sindikata u Hrvatskoj. Prvi slučaj je bio pripremljen opći generalni štrajk za Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo 1992 godine (op. autor je bio član središnjeg štrajkaškog odbora). Treće, gotovo najvažnije je da je za svoju akciju sindikat priskrbio opću javnu podršku javnosti svojoj akciji, čime je pokazao sposobnost da provodi akcije od općeg javnog interesa što su građani honorirali sa 717 000 utvrđenih valjanih potpisa na zahtjevu za provođenje referenduma.

  • Referendum na (Ustavnom) sudu - skidanje odgovornosti Vlade
  •  U žrvnju između dvije moći
  • Potencijal gotovo plebiscitarne podrške javnosti
  • "Sloboda"
  • Sindikati ipak nisu tako nemoćni
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: