English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »
RADNIČKA – SINDIKALNA PRAVA I MOĆ SINDIKATA

Radnička prava i prava na njihovu organiziranu praktičnu zaštitu odnosno sindikalna prava spadaju u kontekst temeljnih ljudskih prava zajamčenih nizom obvezujućih međunarodnih dokumenata, te odredbama nacionalnog zakonodavstva u svakoj demokratskoj zemlji.
No, pored toga brojni su poslodavci koji svojim radnicima zabranjuju sindikalno organiziranje, a i radnici koji se boje sindikalno organizirati. Poslodavci koji gaze temeljna ljudska prava svojih radnika krše niz međunarodnih konvencija i nacionalnih zakona, a prestrašeni radnici im to prešutno dopuštaju. Nepobitna činjenica je da u odnosu radnik –poslodavac poslodavci imaju novac i moć te da su radnici pojedinačno slabiji od poslodavaca. No, međutim,  radnici imaju svoja znanja i vještine koje poslodavci trebaju, jer na njima grade i uvećavaju kapital i moć. U tom srazu dvaju različitih interesa radnici imaju i mogućnost udruživanja u sindikate putem kojih mogu zajednički štititi svoje pojedinačne i kolektivne interese. Stoga radnici moraju imati na umu da im nitko nema pravo zabranjivati organiziranje u sindikat – jer je to temeljno ljudsko pravo – i moraju znati da je sindikat interesna organizacija solidarnih radnika.  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
AKCIJA GENERALNI ŠTRAJK - Popravni ispit za vjerodostojnost i opstojnost hrvatskih sindikata

Kako je i najavljeno, pet sindikalnih središnjica počelo se izjašnjavati o organiziranju generalnog štrajka u Republici Hrvatskoj radi sprječavanja donošenja novog Zakona o radu i Zakona o povremenim poslovima. Izjašnjavanje se provodi među članovima sindikata udruženih u pet sindikalnih središnjica, u odgovarajućim prostorima poslodavaca, neovisno je li riječ o javnom ili privatnom sektoru. Pitanje glasi: “Jeste li za organiziranje generalnog štrajka u Republici Hrvatskoj sa svrhom sprječavanja donošenja novog Zakona o radu i Zakona o povremenim poslovima".
Taj svojevrsni opetovani referendum namjerava se provesti u izrazito nepovoljnoj socijalnoj atmosferi za sindikate. 1. Zbog visoke stope nezaposlenosti poslodavci su u velikoj prednosti u odnosu na sindikate u svim pregovorima i dijalogu ako ga u Hrvatskoj uopće ima. 2. Monokratsko upravljanje državom i korištenje monopola nad autoritetom države u svim dijelovima socijalnog života od strane nosilaca vlasti, koji inficirani nemilosrdnim i surovim kapitalizmom za svoj politički cilj imaju smanjenje plaća, sve lakše otpuštanje radnika bez mogućnosti novog zaposlenja i sužavanje opsega kolektivnog pregovaranja. Sindikati moraju ovaj smjer detektirati na svim razinama, suprotstaviti mu se i okrenuti ga argumentom snage u svoju korist, jer će u protivnom izgubiti i bitku i pravo na vlastitu opstojnost.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prijedlog Pravila o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija - Financije sindikata nisu javne

Usvoje li se pravila o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kako ih predlaže Ministarstvo financija, sindikati a i poslodavci postat će ranjivi, a Vlada će se suočiti s tužbom Međunarodnoj organizaciji rada (MOR-u). Predložena kontrole od strane države smatrat će se ozbiljnim zadiranjem u slobodu organiziranja, odnosno kršenje Konvencija Međunarodne organizacije rada.

  • Članstvu dužni polagati račune
  • Sindikati ne dobivaju novce iz proračuna!
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKATI U POTRAZI ZA NOVIM IDEOLOGIJAMA I STRATEGIJAMA DJELOVANJA

Na prvi pogled zaključuje se i govori da se na europskoj razini odvija konstruktivan socijalni dijalog, da se zajednički kreira politika tržišta rada i zapošljavanja. No, praksa pokazuje da to baš i nije tako.

  • European Trade Union Confederation
  • Pad sindikalnog članstva središnje i istočne Europe
  • Hrvatska se još i drži
  • Važnost sindikalnog organiziranja
  • Hrvatska udruga poslodavaca i gransko pregovaranje?
  • Fragmentiranost sindikalne scene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SKANDINAVSKI SINDIKATI

Načelno, socijaldemokracija je stalan pokušaj da se, po njoj, nepravednosti i negativne posljedice kapitalizma kao jedinstvenog političkog, ekonomskog i socijalnog sustava otklone bez revolucija, dakle evolucijom i demokracijom i na takav način uspostavi socijalističko društvo. Skandinavski tip socijalnog partnerstva i socijalne atmosfere u skandinavskim zemljama razvijao se od samih početaka u socijalnoj atmosferi znatno povoljnijoj od ostalih europskih zemalja poglavito onih anglo-saksonskog tipa.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pokušaji internacionalizacije radničkog pitanja na revolucionarnim osnovama

Prva internacionala - Međunarodni savez radnika (International Working Men´s Assotiation) -Svjetska socijalistička organizacija utemeljena iz lijevog radikalnog krila sindikalnog pokreta 28. Rujna 1864. godine u Londonu s ciljem ujedinjenja lijevih političkih grupacija i sindikalnih organizacija. Utemeljili su je engleski sindikati i pariški radnici kao prvu masovnu radničku organizaciju s oko 8 milijuna članova. Djelovala je do 1876.

Druga internacionala - Po prestanku rada Prve internacionale u spomen na krvavi obračun policije i radnika tijekom prvosvibanjskog čikaškog štrajka 1886 godine, u Parizu je 1889. godine osnovana Druga internacionala kao svjetska udruga radničkih partija. Odlukama Druge internacionale 1. Svibnja je proglašen praznikom rada, a 8. ožujka danom žena. Glavni organizatori Druge internacionale su bili Karl Marx i Fridrich Engels. Socijalisti Druge internacionale su ubrzo nakon njihove smrti napustili njihove ideje o rješenju radničkog pitanja i revolucionarnom nasilnom preobražaju društva i okrenuli se borbi za radnička prava putem sindikata i slobodnih izbora kroz institucije parlamentarne demokracije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povijest sindikalizma - SINDIKATI U RUSIJI

Razvoj sindikalnog pokreta u Rusiji bez obzira na zamjetan vremenski paralelizam s razvojem sindikata u ostalom dijelu Europe, odvijao se u potpuno drugačijem pravcu i  drugačijoj vladajućoj socijalnoj atmosferi, a vezan je za revolucionarna zbivanja s početka dvadesetog stoljeća.

  • Revolucionarna 1917.
  • Sukob radničkih organizacija s boljševicima
  • Nametanje boljševičkog ideološkog autoriteta
  • Državni kapitalizam
  • Sindikalne grupacije u Rusiji danas
Verzija za ispis Pročitajte više
 
EUROPSKI SINDIKALIZAM DANAS

Sindikaliziranost modernog europskog radništva i u suvremenim uvjetima vezana je za tip društvenog poretka i vladajuću socijalnu atmosferu. Jednako tako razina socijalnog dijaloga i socijalna pozicija sindikata vezane su uz razinu sindikalne gustoće i sposobnost mobiliziranja radnika.
Razine sindikalne gustoće uvelike se razlikuju u zemljama Europske unije plus Norveška, od preko 70 posto u Finskoj i Švedskoj, do 8% u Francuskoj. Međutim, gustoća nije jedini pokazatelj sindikata sposobnost mobiliziranja radnika.

  • Sindikalna gustoća
  • Sindikalne strukture
  • Često rivalstvo sindikalnih središnjica
  • Spajanje sindikata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Razvoj sindikalizma: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Suvremeni sindikati u Sjedinjenim Američkim državama su zakonski priznati kao autonomni i autentični predstavnici radnika u mnogim industrijama.  Njihove centralne aktivnosti danas su vezane uz kolektivno pregovaranje, za više plaće, prava i beneficije s naslova rada, radne uvjete za njihovo članstvo te za predstavljanje svojih članova u sporovima s upravama kompanija zbog kršenja ugovornih odredaba. Veći sindikati također obično se u pravilu uključuju u  aktivnosti lobiranja i predizborne kampanje na državnoj i federalnoj razini.
Većina sindikata u Americi su svoje programe uskladili s jednom od krovnih organizacija AFL-CIO , CTW , IWW. Dvije najveće krovne organizacije: AFL-CIO  utemeljena 1955. godine, te Win federacija koja je nastala odvajanjem od AFL-CIO u 2005. godini zagovaraju politike i zakonodavstvo u ime radnika u Sjedinjenim Državama i Kanadi, te preuzimaju aktivnu ulogu u politici. AFL-CIO se posebno bavi globalnim trgovinskim pitanjima.

  • Počeci
  • Institucionalna struktura američkih sindikata
  • Pravna regulativa
  • Utjecaj na globalni sindikalni pokret
  • Koncept Win-Win pregovora
  • Teorija pregovaračke moći
  • Sporazumi o vrućem teretu (Hot Cargo Agreement) – interna horizontalna solidarnost unutar sindikalnog pokreta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
40 godina Europske konfederacije sindikata (ETUC) - „SLAVEĆI PROŠLOST, GLEDAMO U BUDUĆNOST“

Dok traje prebrojavanje članova sindikalnih središnjica u Hrvatskoj, na pragu ulaska u Europsku uniju, Europski sindikati udruženi u Europsku konfederaciju sindikata (ETUC) upravo su proslavili 40 godina rada. Povodom tog dana, 28. siječnja 2013.g. u Madridu je održana vrlo značajna Konferencija ETUC-a pod naslovom: „Slaveći prošlost, gledamo u budućnost“. Glavne teme koje su dominirale ovom Konferencijom bavile su se socijalnom dimenzijom sindikata u Europi. Na tom događaju bili su zajedno prisutni glavni lideri Europskih sindikata kao i NAJVIŠI DUŽNOSNICI eu: Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta; Laslo Andor, predstavnik Europske komisije za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključenost, te Olli Rehn, zadužen za ekonomsku i monetarnu politiku. Osim novog vizualnog identiteta koji je usvojen tom prilikom, Konferencijom su, uz osvrt na probleme,  dominirale ohrabrujuće riječi govornika upućene svim radnicima ujedinjene Europe.

  • ETUC
  • Europska unija "s ljudskim licem"
  • Ravnoteža kapitala i rada!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: