English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »
Međunarodni dan žena, 8. mart - Ne činimo dovoljno da budu ponosne što su žene

Međunarodni dan žena nije trenutak za slavlje. To mora biti bar jedan dan koji nas podsjeća da je 70% žena iskusilo neku vrstu nasilja tijekom svog života. Takvo nasilje uzrokuje više smrti među ženama u dobi od 15. do 44. godine od raka, malarije, prometnih nesreća i rata i to u kombinaciji. Nadalje, kao posljedica ovakvog nasilja kod većine njih razvijaju se zdravstveni problemi kao što su moždani udar, bolesti srca, depresije, tjeskobe, sindroma povezanih sa stresom, ovisnosti i samoubojstva.
Međunarodni dan žena treba nas natjerati na razmišljanje o ženama koje su diskriminirane svaki dan, na ulici, kod kuće, na radnom mjestu. Žene, koje zbog kulturnog ili društvenog uvjerenja nemaju pravo na rad. Žene koje su zbog gospodarskih teškoća i obiteljskih obveza prisiljene raditi u nesigurnim uvjetima zapošljavanja, žene koje se dijele kod istih poslova, jer još uvijek mnogi smatraju da one nisu ni dovoljno jake ni dovoljno pametne ili dovoljno pouzdane, da bi imale vodeće ili menadžerske pozicije, žene koje rade jednako teško kao i svaki muškarac, ali zaraditi znatno manje plaće samo zato što su žene. .
Činimo li dovoljno za ravnomjerno i pravedno društvo u kojemu se žene mogu osjećati sigurno i ponosno što su žene?

Verzija za ispis
 
RADNIČKA – SINDIKALNA PRAVA I MOĆ SINDIKATA

Radnička prava i prava na njihovu organiziranu praktičnu zaštitu odnosno sindikalna prava spadaju u kontekst temeljnih ljudskih prava zajamčenih nizom obvezujućih međunarodnih dokumenata, te odredbama nacionalnog zakonodavstva u svakoj demokratskoj zemlji.
No, pored toga brojni su poslodavci koji svojim radnicima zabranjuju sindikalno organiziranje, a i radnici koji se boje sindikalno organizirati. Poslodavci koji gaze temeljna ljudska prava svojih radnika krše niz međunarodnih konvencija i nacionalnih zakona, a prestrašeni radnici im to prešutno dopuštaju. Nepobitna činjenica je da u odnosu radnik –poslodavac poslodavci imaju novac i moć te da su radnici pojedinačno slabiji od poslodavaca. No, međutim,  radnici imaju svoja znanja i vještine koje poslodavci trebaju, jer na njima grade i uvećavaju kapital i moć. U tom srazu dvaju različitih interesa radnici imaju i mogućnost udruživanja u sindikate putem kojih mogu zajednički štititi svoje pojedinačne i kolektivne interese. Stoga radnici moraju imati na umu da im nitko nema pravo zabranjivati organiziranje u sindikat – jer je to temeljno ljudsko pravo – i moraju znati da je sindikat interesna organizacija solidarnih radnika.  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
AKCIJA GENERALNI ŠTRAJK - Popravni ispit za vjerodostojnost i opstojnost hrvatskih sindikata

Kako je i najavljeno, pet sindikalnih središnjica počelo se izjašnjavati o organiziranju generalnog štrajka u Republici Hrvatskoj radi sprječavanja donošenja novog Zakona o radu i Zakona o povremenim poslovima. Izjašnjavanje se provodi među članovima sindikata udruženih u pet sindikalnih središnjica, u odgovarajućim prostorima poslodavaca, neovisno je li riječ o javnom ili privatnom sektoru. Pitanje glasi: “Jeste li za organiziranje generalnog štrajka u Republici Hrvatskoj sa svrhom sprječavanja donošenja novog Zakona o radu i Zakona o povremenim poslovima".
Taj svojevrsni opetovani referendum namjerava se provesti u izrazito nepovoljnoj socijalnoj atmosferi za sindikate. 1. Zbog visoke stope nezaposlenosti poslodavci su u velikoj prednosti u odnosu na sindikate u svim pregovorima i dijalogu ako ga u Hrvatskoj uopće ima. 2. Monokratsko upravljanje državom i korištenje monopola nad autoritetom države u svim dijelovima socijalnog života od strane nosilaca vlasti, koji inficirani nemilosrdnim i surovim kapitalizmom za svoj politički cilj imaju smanjenje plaća, sve lakše otpuštanje radnika bez mogućnosti novog zaposlenja i sužavanje opsega kolektivnog pregovaranja. Sindikati moraju ovaj smjer detektirati na svim razinama, suprotstaviti mu se i okrenuti ga argumentom snage u svoju korist, jer će u protivnom izgubiti i bitku i pravo na vlastitu opstojnost.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prijedlog Pravila o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija - Financije sindikata nisu javne

Usvoje li se pravila o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kako ih predlaže Ministarstvo financija, sindikati a i poslodavci postat će ranjivi, a Vlada će se suočiti s tužbom Međunarodnoj organizaciji rada (MOR-u). Predložena kontrole od strane države smatrat će se ozbiljnim zadiranjem u slobodu organiziranja, odnosno kršenje Konvencija Međunarodne organizacije rada.

  • Članstvu dužni polagati račune
  • Sindikati ne dobivaju novce iz proračuna!
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKATI U POTRAZI ZA NOVIM IDEOLOGIJAMA I STRATEGIJAMA DJELOVANJA

Na prvi pogled zaključuje se i govori da se na europskoj razini odvija konstruktivan socijalni dijalog, da se zajednički kreira politika tržišta rada i zapošljavanja. No, praksa pokazuje da to baš i nije tako.

  • European Trade Union Confederation
  • Pad sindikalnog članstva središnje i istočne Europe
  • Hrvatska se još i drži
  • Važnost sindikalnog organiziranja
  • Hrvatska udruga poslodavaca i gransko pregovaranje?
  • Fragmentiranost sindikalne scene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SKANDINAVSKI SINDIKATI

Načelno, socijaldemokracija je stalan pokušaj da se, po njoj, nepravednosti i negativne posljedice kapitalizma kao jedinstvenog političkog, ekonomskog i socijalnog sustava otklone bez revolucija, dakle evolucijom i demokracijom i na takav način uspostavi socijalističko društvo. Skandinavski tip socijalnog partnerstva i socijalne atmosfere u skandinavskim zemljama razvijao se od samih početaka u socijalnoj atmosferi znatno povoljnijoj od ostalih europskih zemalja poglavito onih anglo-saksonskog tipa.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pokušaji internacionalizacije radničkog pitanja na revolucionarnim osnovama

Prva internacionala - Međunarodni savez radnika (International Working Men´s Assotiation) -Svjetska socijalistička organizacija utemeljena iz lijevog radikalnog krila sindikalnog pokreta 28. Rujna 1864. godine u Londonu s ciljem ujedinjenja lijevih političkih grupacija i sindikalnih organizacija. Utemeljili su je engleski sindikati i pariški radnici kao prvu masovnu radničku organizaciju s oko 8 milijuna članova. Djelovala je do 1876.

Druga internacionala - Po prestanku rada Prve internacionale u spomen na krvavi obračun policije i radnika tijekom prvosvibanjskog čikaškog štrajka 1886 godine, u Parizu je 1889. godine osnovana Druga internacionala kao svjetska udruga radničkih partija. Odlukama Druge internacionale 1. Svibnja je proglašen praznikom rada, a 8. ožujka danom žena. Glavni organizatori Druge internacionale su bili Karl Marx i Fridrich Engels. Socijalisti Druge internacionale su ubrzo nakon njihove smrti napustili njihove ideje o rješenju radničkog pitanja i revolucionarnom nasilnom preobražaju društva i okrenuli se borbi za radnička prava putem sindikata i slobodnih izbora kroz institucije parlamentarne demokracije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povijest sindikalizma - SINDIKATI U RUSIJI

Razvoj sindikalnog pokreta u Rusiji bez obzira na zamjetan vremenski paralelizam s razvojem sindikata u ostalom dijelu Europe, odvijao se u potpuno drugačijem pravcu i  drugačijoj vladajućoj socijalnoj atmosferi, a vezan je za revolucionarna zbivanja s početka dvadesetog stoljeća.

  • Revolucionarna 1917.
  • Sukob radničkih organizacija s boljševicima
  • Nametanje boljševičkog ideološkog autoriteta
  • Državni kapitalizam
  • Sindikalne grupacije u Rusiji danas
Verzija za ispis Pročitajte više
 
EUROPSKI SINDIKALIZAM DANAS

Sindikaliziranost modernog europskog radništva i u suvremenim uvjetima vezana je za tip društvenog poretka i vladajuću socijalnu atmosferu. Jednako tako razina socijalnog dijaloga i socijalna pozicija sindikata vezane su uz razinu sindikalne gustoće i sposobnost mobiliziranja radnika.
Razine sindikalne gustoće uvelike se razlikuju u zemljama Europske unije plus Norveška, od preko 70 posto u Finskoj i Švedskoj, do 8% u Francuskoj. Međutim, gustoća nije jedini pokazatelj sindikata sposobnost mobiliziranja radnika.

  • Sindikalna gustoća
  • Sindikalne strukture
  • Često rivalstvo sindikalnih središnjica
  • Spajanje sindikata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Razvoj sindikalizma: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Suvremeni sindikati u Sjedinjenim Američkim državama su zakonski priznati kao autonomni i autentični predstavnici radnika u mnogim industrijama.  Njihove centralne aktivnosti danas su vezane uz kolektivno pregovaranje, za više plaće, prava i beneficije s naslova rada, radne uvjete za njihovo članstvo te za predstavljanje svojih članova u sporovima s upravama kompanija zbog kršenja ugovornih odredaba. Veći sindikati također obično se u pravilu uključuju u  aktivnosti lobiranja i predizborne kampanje na državnoj i federalnoj razini.
Većina sindikata u Americi su svoje programe uskladili s jednom od krovnih organizacija AFL-CIO , CTW , IWW. Dvije najveće krovne organizacije: AFL-CIO  utemeljena 1955. godine, te Win federacija koja je nastala odvajanjem od AFL-CIO u 2005. godini zagovaraju politike i zakonodavstvo u ime radnika u Sjedinjenim Državama i Kanadi, te preuzimaju aktivnu ulogu u politici. AFL-CIO se posebno bavi globalnim trgovinskim pitanjima.

  • Počeci
  • Institucionalna struktura američkih sindikata
  • Pravna regulativa
  • Utjecaj na globalni sindikalni pokret
  • Koncept Win-Win pregovora
  • Teorija pregovaračke moći
  • Sporazumi o vrućem teretu (Hot Cargo Agreement) – interna horizontalna solidarnost unutar sindikalnog pokreta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »