English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
„Osigurati“ potporu sindikata i poslodavaca! - EK i ETUC potiču tripartitni socijalni dijalog

U srijedu 9. ožujka 2016. godine, dan uoči upućivanja proračuna za 2016. godinu u Hrvatski sabor, na poziv premijera održana je 200. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, prva u mandatu premijera Oreškovića. Sjednicom je predsjedavao Mladen Novosel (SSSH) koji „premijerov dolazak na sjednicu GSV-a vidi kao snažnu poruku razvoju tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj“.
Prva točka dnevnog reda sjednice GSV-a očekivano je bio proračun za 2016. godinu koji je socijalnim partnerima na sjednici predstavio ministar financija. Iako je to bilo prvo predstavljanje prije njegovog upućivanja u Hrvatski sabor, a za većinu i prvo upoznavanje sa sadržajem tako važnog dokumenta, socijalni partneri nisu izražavali negodovanje svojim nesudjelovanjem u njegovoj izradi, kao što je u prethodnim situacijama to bio česti slučaj. Na kraju izlaganja predsjednik GSV-a je predložio: „Proračun je primljen na znanje, to je zaključak.“

  • Zanemarena uloga socijalnih partnera!?
  • Tripartitni socijalni samit
  • Neizostavno uključiti socijalne partnere
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježen Međunarodni dan žena 8. ožujka - Ne dozvolimo diskriminaciju

Međunarodni dan žena treba nas natjerati na razmišljanje o ženama koje su diskriminirane svaki dan, na ulici, kod kuće, na radnom mjestu. Žene, koje zbog kulturnog ili društvenog uvjerenja nemaju pravo na rad. Žene, koje su zbog gospodarskih teškoća i obiteljskih obveza prisiljene raditi u nesigurnim uvjetima zapošljavanja, žene, koje se dijele kod istih poslova jer još uvijek mnogi smatraju da one nisu ni dovoljno jake ni dovoljno pametne ili dovoljno pouzdane, da bi imale vodeće ili menadžerske pozicije, žene, koje rade jednako teško kao i svaki muškarac, ali zarađuju znatno manje plaće samo zato što su žene.
Međunarodni dan žena nije trenutak za slavlje. To mora biti bar jedan dan koji nas podsjeća da je 70% žena iskusilo neku vrstu nasilja tijekom svog života. Takvo nasilje uzrokuje više smrti među ženama u dobi od 15. do 44. godine od raka, malarije, prometnih nesreća i rata i to u kombinaciji. Nadalje, kao posljedica ovakvog nasilja kod većine njih razvijaju se zdravstveni problemi kao što su moždani udar, bolesti srca, depresije, tjeskobe, sindromi povezani sa stresom, ovisnosti i samoubojstva.
Činimo li dovoljno za ravnomjerno i pravedno društvo u kojemu se žene mogu osjećati sigurno i ponosno zato što su žene?

Verzija za ispis
 
Mnogo taštine u obrani „svojih“ interesa - I sindikatima mogućnost korištenja Europskih fondova

Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji otvorena je mogućnost korištenja Europskih fondova za razvoj i jačanje sindikata u Republici Hrvatskoj. Takvu mogućnost, međutim, ne koriste svi sindikati jer je sindikalna scena u Hrvatskoj disperzirana, atomizirana, nehomogena po prezentaciji ciljeva i svrhe sindikata kao i po važnosti pojedinih pitanja za sindikate. Dulje vrijeme je vidljivo da je sindikalna scena sve više polarizirana između dva suprotstavljena sindikalna bloka, između sindikata koji organiziraju radnike zaposlene u državnim i javnim službama i sindikata koji okupljaju radnike organizirane u sektoru gospodarstva. Nije rijetkost da se vodi javna polemika između pojedinih sindikalnih čelnika o tome tko više pridonosi, a tko više troši, kao da su različiti sindikati, bez obzira gdje se organiziraju, nastali iz različitih razloga, a ne na temelju međunarodnog prava na organiziranje sindikata iz Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 87. Interesno gledano, umjesto međusobne potpore i sindikalne solidarnosti, nerijetko se događa da je solidarnost na djelu gluha i nijema.

  • Polemika (strastvena) pojedinih čelnika sindikata
  • Iskrivljena slika sindikalnih prava
  • Radnici javnog sektora privilegirani?
  • Razlika između pokrivenih i nepokrivenih kolektivnim ugovorom
  • Prava mnogih su ispod ljudskog dostojanstva
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva je budućnost drugog mirovinskog stupa?

Zbog informiranosti čitatelja, koji se od početka predizborne kampanje, pa i danas, susreću s raznim informacijama o drugom mirovinskom stupu (individualna, privatna kapitalizirana štednja), u nastavku teksta će se dati kratki povijesni pregled nastanka drugog mirovinskog stupa i njegov utjecaj na mirovinski sustav.
Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju 1998. godine (NN 102/98.), koji je stupio na snagu 1. 1. 1999. godine, dotadašnji mirovinski model koji je u naravi predstavljao samo jedan mirovinski stup s javnim upravljanjem, iz temelja se promijenio. Prisjećajući se tog vremena, promjenu je predlagala i potpomagala Svjetska banka, a u osnovi je ta promjena iz temelja promijenila i prava obveznika, kasnije korisnika mirovinskog osiguranja. U članku 2. st. 3. Zakona prvi put je u sustav mirovinskog osiguranja uvedeno obvezno izdvajanje u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje za sve osiguranike koji su bili mlađi od 40 godina. Istovremeno, uvedena je i mogućnost dobrovoljne štednje u trećem stupu, kao i mogućnost da se radnici koji nisu obvezni uplaćivati u drugi mirovinski stup, jer su stariji od 40 godina, mogu dobrovoljno odrediti za takvu mogućnost. S obzirom na to da se radilo o reformi dotadašnjeg mirovinskog sustava, odnosno izuzimanjem 5% doprinosa iz javnog, prvog stupa koji je do tada jamčio isplatu mirovina na temelju solidarnosti i „prenošenja“ tih 5% u privatne fondove radi kapitalizirane štednje, vjerovalo se da će ova reforma „spasiti“ mirovinski sustav i mladim generacijama (rođenim 1960. godine i kasnije) donijeti znatno bolje mirovine.

  • Današnji mirovinski sustav - neodrživ!?
  • Visoki trošak upravljanja mirovinskim fondovima
  • Pritisak na povećanje izdvajanja za drugi stup
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dan socijalnog partnerstva - Socijalni dijalog je jedina opcija

Iznimna razina na kojoj čovjek može komunicirati, dogovarati i usuglašavati svoje aktivnosti jedna je od osnovnih razlika i temelj njegovog uspjeha u odnosu na ostala živa bića. Uz to, ljudi ili međusobno razgovaraju ili međusobno ratuju. Ima li uopće alternative nego razvijati svaki dijalog?
Dana 21. siječnja 1994. godine uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Taj dan može se smatrati začetkom tripartizma, odnosno socijalnog dijaloga i suradnje tri noseća društvena aktera u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 2007. godine donio Odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva.

  • Dijalog je temelj stabilnosti društva
  • Zapostavljenost tripartizma u Hrvatskoj
  • Ponovno uspostaviti i razvijati socijalno partnerstvo
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati i politika (3) - Strategije i akteri socijalnog dijaloga

U Hrvatskoj je 1994. godine formirano Gospodarsko-socijalno vijeće kao institucionalni okvir za tripartitno pregovaranje. Tako je, bar posredno, prihvaćen model pluralnog, „društvenog“ neokorporativizma kojim se stvara mreža institucija za formalan, konzultativni proces i dijalog. No, on je, prije svega zbog tendencije Vlade da ga pretvori u tijelo naknadne verifikacije već donesenih rješenja, ali i neriješenih pitanja reprezentativnosti i ravnopravnog statusa sudionika ostao tek institucionalni kroki. Socijalni dijalog, iako ocijenjen kao potreban, čak nužan, prema mišljenju većine zaposlenih pretvara se u praznu institucionalnu ljušturu unutar koje Vlada kupuje vrijeme i radi po svome, eksploatirajući sukobe između i unutar sindikata i poslodavaca.
  

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Eho s praga nove hrvatske vlasti - Srdačno nesporazumijevanje

J. W. Goethe: – Svijet ide naprijed samo zbog onih koji mu se suprotstavljaju.
Nakon što su poslije dugih i iscrpljujućih pregovora Domoljubna koalicija i Most nezavisnih lista uspjeli sklopiti zajednički program i s njim osigurati većinu u Hrvatskom saboru te formirati Vladu, činilo se da je Hrvatska, napokon, dobila novu, demokratsku i stabilnu vlast. Ali – ne lezi vraže! Iza brda začuo se upozoravajući gromki glas: ”Doba političkog razuma davno je prošlo, pa naučite nas onda ludilu!” (iz knjige ”Trilogija djece kamenja”).

  • Kolonizacija javne svijesti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Integracija izbjeglica

Na Internacionalni dan izbjeglica, 18. prosinca 2015. godine u Zagrebu je Europska konfederacija sindikata održala konferenciju o izbjegličkoj krizi. Ova humanitarna kriza poziva na humanitarni odgovor. Europa ne može i ne smije te ljude poslati nazad na more, u rat, u zemlju u kojoj nemaju mogućnosti za rad i obrazovanje. Integracija izbjeglica je jedina mogućnost: uključenost u društvo i u rad. Beskrupulozni poslodavci moraju biti spriječeni u iskorištavanju izbjeglica. Europska konfederacija sindikata je osnovala 1000 kontakt točaka diljem Europe kako bi osigurala pomoć izbjeglicama u registraciji, radnim pravima, obrazovanju i drugim stvarima. Solidarnost je najbolja riječ kojom možemo opisati što trebamo napraviti kako bismo osigurali ljudsko dostojanstvo i izbjegli ozbiljne konflikte.

Verzija za ispis
 
Nema reformi bez uključivanja socijalnih partner

Iako su i ovom prilikom, u predizborno vrijeme, sindikalne središnjice bile rado viđene „udavače“ u centralama najvećih političkih stranaka u kojima su „usput“ pokupile niz predizbornih obećanja, ne znači da je socijalni dijalog način komunikacije socijalnih aktera o svim bitnim pitanjima u zemlji. Po viđenom nakon izbora, prije bi se moglo reći da je socijalni dijalog u našim uvjetima nedostižna, daleka zvijezda koju svi rado i često spominju, ali ju nitko ne pokušava dohvatiti i čuvati u svome dvorištu.

  • Taština vlasti zanemaruje socijalni dijalog?
  • Socijalna dimenzija u dvije brzine
  • Europski semestar – novi način ekonomskog upravljanja EU
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati i politika (2) - Ima li izlaza za zaposlene i sindikate

Suvremeno stanje industrijskih odnosa u Hrvatskoj i velikim dijelom u drugim zemljama u tranziciji ima šest svojih temeljnih karakteristika: 1. sindikalni pluralizam, koji nije koordiniran; 2. sve manja stopa sindikaliziranosti; 3. sve više poduzeća bez sindikata; 4. sve restriktivnije radno zakonodavstvo, uključivo i norme kojima se uređuje djelovanje sindikata; 5. istodobno, u velikom dijelu tranzicijskih zemalja, odsustvo relevantnih poslodavačkih organizacija i, posljedično, 6. nedovoljno razvijen i sa strane vlasnika (uglavnom političke) moći dezavuiran socijalni dijalog.
Nakon svega narečenog, logično se otvara pitanje, postoji li u ovakvoj situaciji izlazna strategija za sindikate? Iz stanja neravnoteže moći, zaposleni i sindikati mogu izaći samo ako uspješno rekombiniraju šest raspoloživih strategija djelovanja.

  • Redizajniranje imidža Sindikata
  • Misija Sindikata
  • Strategije ostvarivanja društvene moći i utjecaja Sindikata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: