English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Prekarni radnici

Prekarijat – kombinacijom riječi precarius, lat. nesiguran i završetkom -ijat iz pojma proletarijat su radnici koji pate zbog prekarnosti, teške opstojnosti u životu bez predvidljivosti ili sigurnosti.
Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, i niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima...
Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi koje su mogle računati na teško stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, današnji radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma često može računati samo na permanentnu nesigurnost.

  • Nastanak prekarijata
  • Kategorije prekarijata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. Birači su birali 151 zastupnika Hrvatskog sabora: 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, 3 predstavnika dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina.

  • Obećanja pretjerana – izvršenje upitno
  • Koncentrirani na dan izbora – a ne na mandat
     
Verzija za ispis Pročitajte više
 
HANZA MEDIA vs EPH

“…Kako smo pali bez ispaljenog metka na staru foru
novog početka…”

“…Bog, domovina, nacija,
svi na pod, ovo je privatizacija!
Napravite mjesta za obitelji dvjesta!...”

  • Moglo se, imalo se, plaćalo se, ali i uredno zaboravljalo da smo svi dio globalnog svijeta koji pamti i ne oprašta pogreške.
  • Čarobni štapić predstečajne nagodbe
  • Snaga brenda EPH
  • Promjena imena brenda, promijenit će sve što je loše – teško vjerovati!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Doba nepoštenja - Srozane sve vrijednosti

Na početku tranzicijskog doba na sva usta govorilo se da je to početak gospodarskog procvata Hrvatske i obnove duhovnih i moralnih vrijednosti. Kao u nekom teatru apsurda, stvarnost se grdno narugala tim predviđanjima. Ekonomski, Hrvatska se u ovih dvadeset i šest godina svoje samostalnosti nije makla s mjesta, a ta stagnacija praćena je moralnim i duhovnim rasulom. O tome nam zorno svjedoče aktualna zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni gdje politički akteri, u borbi za svoje osobne interese, vuku za nos hrvatske građane, a pri tome su im puna usta nacionalnih i kojih sve ne drugih uzvišenih interesa.

  • Društveno toleriran lopovluk
  • Raslojavanje
  • Reforme?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cjelovita kurikularna reforma ujedinila Hrvatsku

U proteklih šest mjeseci, od posljednjih izbora, Hrvatska je postala jedinstvena po nekim pojavama ne samo u Europi, nego i u svijetu. Prije svega, prvi put u demokratskoj povijesti, Hrvatska je nakon izbora imala toliko složenu situaciju da niti jedna koalicija ili politička stranka nije mogla samostalno sastaviti Vladu. Uslijedili su dugi, ponekad neizvjesni pregovori prepuni obrata i Vlada je napokon sastavljena. O tome je bilo riječi i u Grafičaru. Svi, pa i sindikalne središnjice očekivali su mnogo od nove Vlade, te se uz osmijeh slikali s novim ministrima.

  • Podrška načelna, ali ne i stvarna
  • Zahtjev za razrješenje Ekspertne skupine
  • Masovni prosvjedi „Hrvatska može bolje!“
  • Odjeci prosvjeda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cjelovita promjena kurikuluma

Što je uopće “cjelovita promjena kurikuluma” koja je izazvala najveće demonstracije u posljednje vrijeme? To je pitanje reforme školskog programa i načina nastave u hrvatskim školama koji se, prema općoj ocjeni, previše zasniva na “štrebanju”, na činjenicama, a nedovoljno razvija kreativni potencijal učenika. “Cjelovita kurikularna reforma” sadrži, navodno, rješenja koja će to preokrenuti.
“Kurikulum”, odnosno nastavni program je zapravo aplikacija. A softver, kao što je poznato, razvijamo tek kad preuzmemo operativni sustav na neki svoj hardverski uređaj, kompjuter ili telefon. Znači, prije “kurikularne” morala bi se provesti reforma školstva. Škola ne valja ne samo zato što ne valja nastavni program, nego zato što ne valjaju ni profesori, a sve je podređeno stjecanju nekog apstraktnog obrazovnog profila, koji je bezvrijedan kad ga se pokuša prodati ovdje ili u svijetu – to znanje zaista nema cijenu jer ništa ne vrijedi. Ljudi se školuju za domaće nepostojeće tržište rada, a za ono strano nisu prikladno osposobljeni. Ukratko, trebalo bi prvo provesti reformu obrazovnog sustava.
Prema dostupnim podacima broj osnovnih škola u Hrvatskoj stabilizirao se na oko 2130, dok se broj učenika u njima smanjio za 21%. Broj srednjih škola u posljednjih se petnaest godina povećao za 15%, a broj učenika u njima podjednako drastično smanjio. Do čega je to dovelo? Broj nastavnika u osnovnim i srednjim školama strelovito raste, a omjer učenika i nastavnika smanjio se na 1:10, što je mnogo, mnogo više nego u Britaniji, Americi, Švedskoj, Finskoj, Sloveniji... Slično je stanje i na fakultetima.
Ukratko, trend je da se obrazovni sustav pretvara u repozitorij državnih službenika – raste taj dio javnog sektora umjesto da se povećanje troškova koje s tim ide pretvara u kvalitetu. Škole su loše jer ih je previše, previše je nastavnog osoblja i sve je uprosječeno. Umjesto da se reformira školstvo, poboljšavat će se “pristup” gradivu, što znači da se, po običaju, jedan konkretni problem seli u apstraktnu sferu.

Verzija za ispis
 
Reforma obrazovanja - Učiti misliti, a ne što misliti

Hrvatska je jedna od najzaostalijih zemalja Europske unije kako na ekonomskom tako i na misaonom planu. Za vrijeme krize, koja postupno jenjava, Hrvatska je zabilježila najveći pad bruto društvenog proizvoda. Stopa nezaposlenosti je alarmantna jer je tek nešto više od pedeset posto radno sposobnog stanovništva zaposleno, dug postaje sve teži teret, a uz to broj stanovnika se iz godine u godinu smanjuje zbog pada nataliteta i iseljavanja. To ekonomsko mrtvilo prati intelektualna žabokrečina.

  • Ni jedna nova ideja
  • Mi se ne usuđujemo misliti
  • O čemu je riječ? Zbog čega se to radi?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trebamo li danas slaviti rad? - Što je nekad značilo proslaviti 1. maj odnosno 1. svibnja?

Ispred tvornica bi se radnici okupili, prestali s radom odnosno „odložili“ svoje alate i jednostavno taj dan doslovno slavili rad – slavili činjenicu što rade. Danas, nažalost, nema tvornica, a sve je manje i onih koji rade.
U Hrvatskoj se prvi put obilježio 1890. godine u Zagrebu na Zrinjevcu.
Danas je to dan koji većina ljudi provodi neradno i sjeća se početka borbe koja, nažalost, i danas traje. Borbe, čiji je osnovni cilj bio svim radnicima osigurati bolje uvjete, kraće radno vrijeme i veću zaštitu na radu. Naravno, kada nije bilo nezadovoljnih građana kao što ih ima danas, taj se dan slavio u miru. Već 90-ih počeo je gubiti svoj smisao i u Hrvatskoj ga, ali i u drugim zemljama, počinju obilježavati prosvjedi, iako se na kraju, nažalost, sve uglavnom svodi na jelo i piće.

  • Sasvim običan radni dan
  • „Odgađanje života“
  • Statistike su loše
  • Nekad i danas...
  • Što imamo danas?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada RH – telefonska prodaja državnih tvrtki

Vlada Republike Hrvatske je nedavno na telefonskoj sjednici, s popisa tvrtki od strateškog značenja za Hrvatsku skinula osam tvrtki i to Podravku, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku, Croatia osiguranje i ACI. Na taj način otvoren je put za njihovu privatizaciju. U javnosti, ali i u političkim krugovima ta odluka dočekana je s velikim iznenađenjem, štoviše, sa zgražanjem. Očito je riječ o paničnom pokušaju da se namakne nešto novca, kadaa je sve jasnije da od toliko najavljenih reformi neće biti ništa. Te reforme su se dosad svele na neuspjeli pokušaj poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, na bizarna kadrovska rješenja u Vladi i raspirivanje ideoloških strasti.

  • Privatizacija puna anomalija
  • Što je s radnim mjestima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
3. svibnja, Svjetski dan slobode medija - Bez slobode medija nema demokratskog društva

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja, od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog dana je okupljanje medijskih profesionalaca kako bi zajedno u raspravi procijenili stanje slobode medija u određenoj državi te razmotrili mogućnosti kojima se mogu riješiti brojni izazovi u djelatnosti medija i podići razina svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela. Svjetski dan slobode medija obilježava se na dan donošenja Windhoeške deklaracije, Izjave o principima slobodnih medija, koju je sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, sa zajedničkim ciljem – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. Cilj, koji se na Dan slobode medija obilježava u svim zemljama članicama UN-a je stalno i sustavno neposredno podsjećanje političara, posebno onih koji obnašaju vlast, o njihovoj dužnosti poštivanja i promicanja slobode izražavanja.

  • Broj ubijenih novinara u porastu
  • Hrvatska na 63. mjestu slobode medija
  • Kriteriji za rangiranje medijskih sloboda u različitim zemljama
  • Ekonomski aspekti slobode medija
  • Poruka povjerenika Vijeća Europe
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: