English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zadnja »
Zemlja nepravdi - Tko ima, dat će mu se, tko nema, uzet će mu se

Nedavno je jedan moj znanac otišao u mirovinu. Rekao je:
- Dobio sam rješenje o mirovini. U njemu se, između ostaloga, objašnjava na koji način se izračunava mirovina. Jedan od bitnih elemenata je koeficijent koji govori o tome kolika je tvoja odnosno moja plaća,   bila  u odnosu na prosjek u državi. Dakle, ako ti je plaća u jednoj godini za pedeset posto veća od državnog prosjeka, tvoj koeficijent za tu godinu je 1,5.
Rekao sam.
- Shvaćam.-
Moj znanac, novopečeni umirovljenik, nastavio je:
- Analizirajući svoje koeficijente po godinama, uočio sam jedan zanimljivi podatak. Moj koeficijent u godinama kada sam počeo raditi, dakle u sedamdesetim i osamdesetim, veći je nego u zadnjih desetak ili petnaest godina.-
Rekao sam:
- Mora da si tada bi nekakav šef ili nešto tome slično.-
Moj znanac se nasmijao.
- Problem je upravo u tome. Kada sam počeo raditi, bio sam običan referent. Tek sam u zadnjih desetak godina postao nekakav šefić, bolje rečeno voditelj odjela...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prijeko je potrebno novo zapošljavanje

 Nedavno su u Hrvatskoj boravili predstavnici Svjetske banke. Tom prilikom upozorili su na to da Hrvatska iz krize neće moći izaći sa sadašnjom stopom zaposlenosti. Riječ je o tome da radi manje od šezdeset posto radno sposobnog stanovništva. Na njihovim leđima je teret izdržavanja velikog broja nezaposlenih, velikog broja umirovljenika, ogromnog broja zaposlenih  u državnim i sličnim upravama te plaćanje različitih povlastica miljenicima vlasti.

  1. Raste broj umirovljenika i nezaposlenih
  2. Prekvalifikacija, nova radna mjesta…
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uhljebljivanje temelj kadrovskih politika

 Svojedobno je bivši ravnatelj policije Vladimir Faber izjavio da se u policiji na važnim mjestima nalazi najmanje 50 posto nesposobnih ljudi koji su na te pozicije došli na temelju podobnosti, veza ili stranačke pripadnosti. Ta njegova izjava nije pobudila neku veću pozornost iako je vjerojatno bila jedna od razloga zbog kojeg je kasnije smijenjen. Javnost je tu izjavu primila ravnodušnim smatrajući je da je to nešto razumljivo samo po sebi.

Osvajanje vlasti nalikuje na pohod hordi koje sve na osvojenom teritoriju smatraju svojim plijenom. Posljedice kadrovske politike koja se temelji na podobnosti Hrvatsku je dovela u katastrofalan položaj. Godinama se živjelo na račun zaduživanja i prodaje imovine, s time da se ta sredstva nisu usmjeravala u razvoj  već dobrim dijelom u financiranje glasačke mašine koja se nalazi u hipertrofiranoj državnoj upravi, dijaspori i dijelom lažnim braniteljima. Duboko je nemoralno i nepravedno da greške politike u kojoj nisu sudjelovali ni u najmanjoj mjeri, snose radnici i umorivljenici.

  • Sustav a ne slučajnost
  • Zašto da radnici plaćaju ceh pogrešne kadrovske politike
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnici u središtu recesije

Kada je financijski balon, napuhan prevelikim željama profitera, iznenada prsnuo prošle jeseni, cijeli je svijet iznenada bio zabrinut za stanje u gospodarstvu, sada poznato pod općeprihvaćenim pojmom »recesija«. Ovaj pojam u raznim državama imao je različito značenje, ovisno o stanju nacionalnih ekonomija, zaposlenosti, do tada ostvarenom deficitu i ekonomskoj snazi pojedine države.

Ovaj pojam, odnosno posljedice njegovog stvarnog učinka u cijelom su svijetu najviše na svojoj koži osjetili radnici. Naravno, kada državama ide dobro, kada se u gospodarstvu ostvaruju veliki profiti, tada za takve profite nikada nisu zaslužni bili radnici, niti su, u pravilu, dijelili dobit (osim ako i sami nisu bili vlasnici). Dobit je obično bila investirana pa reinvestirana po poznatom modelu sada preživjele globalizacije, sve dok se carstvo pojedinih biznismena nije proširilo do daleke Kine, gdje su prava radnika nepoznata, gdje je rad gotovo besplatan. I onda, kada su mnogi tražili još jeftiniji rad, dogodila se »recesija« koja je preko noći pojela veliko bogatstvo mnogih, ionako nepravedno stečeno. Međutim, tu nije bio kraj radničkim mukama.

  • Radnicima samo kriza
  • Jahte ostaju, radnicima otkazi
  • Neobjektivno o (ne)radu
  • Harač radnicima
  • Nužna sindikalna sloga
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vrijeme odmora - Jedni na moru, drugi doma u lavoru

Vrijeme je odmora. Na našim autocestama vide se kolone automobila koji hitaju prema moru. Na prvi pogled, dade se pomisliti da se ništa nije promijenilo. Međutim, statistički podatci za prvih pet  mjeseci ove godine govore drugačije. Broj stranih gostiju je osam posto manji, a broj ostvarenih noćenja je manji za sedma posto. Pad domaćih gostiju je još je izraženiji, Njih je 11 posto manje  kako po broju  tako i po ostvarenim noćenjima.

  • „Radnici su se dosta odmarali, vrijeme je da rade“
  • Kuda su nestala odmarališta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Lijepa Naša, u traljama Sanader te ostavlja!

"U meni je dugo sazrijevala odluka o povlačenju iz aktivne politike. Definitivno sam odlučio prije tri mjeseca, a prve svoje suradnike o tome sam obavijestio u nedjelju, 28. lipnja, u 20,30 sati…" Tim je riječima, sada već bivši premijer, Ivo Sanader, na izvanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima, počeo obrazlagati svoju ostavku na dužnost premijera Vlade Republike Hrvatske, te na dužnost predsjednika Hrvatske demokratske zajednice. I nastavio: »Koalicijski partneri podržali su moju odluku i složili se da Jadranka Kosor preuzme premijersku funkciju…« Uporna inzistiranja novinara da navede razloge svoje ostavke ostala su bez odgovora. Čulo se samo – »osobni razlozi«. I točka. A ti »Laku noć, Hrvatska!« razbijaj glavu: je li posrijedi kukavičluk, izgubljena bitka u svojoj stranci/»jastrebovi« su preuzeli vlast/ bolest…

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Potkopavanje Hrvatske

Prema podacima Hrvatskog udruženja menadžera, 10.000 stranaca trenutačno upravlja hrvatskim tvrtkama, a samo Nijemaca i Austrijanaca u upravama i nadzornim odborima ima tri tisuće. U takvim se tvrtkama hrvatski jezik sve rjeđe čuje, odnosno službeni je jezik njemački, pa zatim engleski. Što je još (pre)ostalo od slogana »Hrvatsku ni za što«?

  • »Hrvatska u mom srcu« i »Hrvatska u mom džepu«
  • Narodu je od svega muka
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nakon izbora rad u drugom planu

 Izbori su završili i nakon njih dobili smo, kako se to kaže, lokalnu vlast kakvu smo zaslužili. Nakon izbora, život teče dalje a problemi s kojima smo se suočavali prije njih ostali su i dalje, ako se nisu dodatno produbili. Nakon što su se strasti smirile, možemo se mirno podsjetiti na to s kakvim, kako se to popularno kaže, programima nastupale stranke i kandidati za gradonačelničke i županijske funkcije. To podsjećanje zanimljivo je prije svega zbog toga da se vidi što političari koji pretendiraju na važne funkcije smatraju najvažnijim problemima u Hrvatskoj i što predlažu kako bi se ti problemi riješili. Istina je, riječ je o loklanim izborima na kojima bi, u pravilu, trebale prevladavati lokalne teme, no ipak je atmosfera oko loklanih izbora dobro ogledalo općeg stanja na političkom planu u Hrvatskoj.

  • Bez vizije
  • Što je s kultom rada?
  • Promjene tek kad voda dođe do grla
Verzija za ispis Pročitajte više
 
ŠTO POVEZUJE I RAZDVAJA PROSVJED STUDENATA I ŠTRAJK DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Šarenilo plakata i već puno puta viđenih parola najavljuje skore lokalne izbore. Iako se lokalnim izborima samo naizgled ne posvećuje pažnja kao nacionalnim, ipak, valja priznati da je interes za lokalne izbore velik.

  • Sve ružičasto pred izbore
  • Društvo znanja?
  • Studentski prosvjedi
  • Studenti odlučni i organizirani
  • Mlaka podrška građana, strah ili apatija 
  • Slijedi štrajk profesora
  • Bit će loše koliko puštamo

Kad se razgovara sa studentima, misli li netko na obrazovanje kao pravo koje proizlazi iz deklaracije UN-a o ljudskim pravima i iz Ustava RH, ili se obrazovanju pristupa isključivo kao robi.

Iako postoji nezadovoljstvo, iako postoji svijest o potrebi promjena, iako načelno postoji suglasnost o potrebi kolektivnog prosvjeda, većina prosvjeda ipak ostaje skrivena u nama samima kao generator stresa koji nas vodi u nezadovoljstvo, siromaštvo i bolest jer ga nismo spremni ujediniti s drugima kao našu osobnu aktivnost. Načelno i verbalno se podržava i prosvjed i štrajk, ali samo onda kada u njemu sudjeluju drugi. Kada se od nas traži da budemo aktivni, obično se iz straha za gubitak onoga što imamo u sadašnjosti odričemo borbe za bolju budućnost.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nelikvidnost guši gospodarstvo

• U Hrvatskoj svatko svakomu duguje, a nitko ništa ne plaća.
• U Austriji i Njemačkoj neshvatljivo je da kupac kupi robu, a da je ne plati u roku dospijeća.
• Duguje li država više gospodarstvu ili ono njoj, i zbog čega gospodarstvenici tvrde da financiraju
trgovinske lance, dok čekaju da im oni plate robu?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zadnja »