English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zadnja »
Nasilje među mladima - Korijen je u ekonomskom nasilju

Gotovo da nema dana da se u novinama ili na televiziji ne objavi neki prilog o maloljetničkom nasilju. Sileđije napadnu neko dijete zbog par kuna, mobitela, tenisica ili iz čistog mira. Posljedice su često puta zastrašujuće. Nekoliko takvih nasilja završilo je smrću napadnutih, neki su isprebijani do neprepoznatljivosti a neki će vjerojatno čitav život sa sobom nositi  traumu nastalu zbog bestijalnog iživljavanja.

Kakav oslonac tom djetetu može biti ekonomski obespravljena obitelj koja školarcu ne može kupiti kartu za autobus do škole ili mu dati za sendvič da ga pojede za vrijeme odmora. Kakvim se vrijednostima može naučiti to dijete kada gleda roditelje u naponu snage da jedva spajaju kraj s krajem ili da nemaju za kruh jer su ostali bez posla.
Također. Kako se razvija dijete u situiranoj obitelji koja je došla do bogatstva istim onim ekonomskim nasiljem koje je siromasima oduzelo osnovna sredstva za život. Neće li ono također pomisliti da je nasilje, u stvari, društveno prihvatljiv način ponašanja.
Zaključimo. Sve dok  Hrvatska ne postane  socijalno pravedna država,  voditi  ćemo beskrajne i uzaludne rasprave o maloljetničkom nasilju.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Trnovit put izlaska iz krize - Što to znače cjelovite mjere

Kako vrijeme odmiče, sve postaje jasnije da pojedinačne vatrogasne mjere koje se poduzimaju kako bi Hrvatska izašla iz krize ne djeluju. Što više, osnovni ekonomski pokazatelji, počevši od broja nezaposlenih do nelikvidnosti, sve su gori tako da postaju sve glasniji zahtijevi da se poduzmu cjelovite mjere izlaska iz krize. Daju se i recepti, govori se o smanjenja javne potrošnje, racionalizaciji troškova države i poticanju proizvodnje na račun potrošnje. Međutim, iako se svi slažu da su te cjelovite mjere prijeko potrebne, kako da nitko ne želi jasno reći što te cjelovite mjere, prevedeno na razumljivi jezik, znače. To nije slučajnost.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Naše stranputice - Hrvatsko \"tržišno gospodarstvo\"

Domkratske promjene u Hrvatskoj donijele su sa sobom i promjenu gospodarskog modela. Odustalo se od planske privrede koja je u dotadašnjem razdoblju pokazala značajne slabosti i, bar deklarativno, okrenuli smo se tržišnoj privredi. Mislili smo da ćemo s tim promjenama uskoro stići razvijene zapadne zemlje ili im se bar približiti.
Proteklo je od tada dvadesetak godina i razvoj događaja u njima pomogao nam je da se oslobodimo mnogih iluzija. Dostizanje razvijenih zemelja i dalje je samo san, što više došli smo u situaciju da se borimo za golu egzistenicju. Je li za to kriva tržišna ekonomija?

  • Naš model
  •  Uprave po političkim zaslugama
  • Gospodarstvo u kojem se rad ne plaća?!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kapitalizam na hrvatski način - Rad nije na cijeni

 Uvođenje tržišnog gospodarstva dovelo je do novog sustava vrijednosti u hrvatskom društvu. U prvi plan došlo je privatno vlasništvo i s njim vezani profit. Privatizacija  se počela smatrati čarobnim štapićem koji će riješiti sve probleme. I  danas iz  dana u dan slušamo kako će se  privatizacijom omogućiti to  da brodogradilišta skinemo s dnevnog reda. Da li je to tako? Lako je moguće da će ta priča završiti gašenjem  proizvodnje i slanjem dodatnih dvadeset tisuća radnika na zavod za zapošljavanje. Jer, privatizacija neće riješiti  problem koji nastaje zbog toga što smo u zanosu unštavanja industrije, praktički zatvorili naše čeličane, a čelik čini najveću stavku u troškovima gradnje broda. Tako je Hrvatska jedina brodogradilišna sila koja nema vlastitu proizvodnju čelika. Da ne govorimo o drugim problemima vezanim uz brodogradilišta, kao na primjer o šest milijuna dolara koji su nestali iz splitskog Brodosplita...

  • Med i mlijeko nisu potekli
  • Radnici-zadnja rupa na svirali
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nakon izbora - Kakve se promjene zaista mogu očekivati

Izbori za predsjednika Republike podijelili su biračko tijelo na dva gotovo podjednaka dijela.
Otprilike polovica birača uopće nije izašlo na izbore. Oni su rezignirani i razočarani dosadašnjim kretanjima na političkom i gospodarskom planu. Što više, smatraju da je Hrvatska suočena s takvim neshvatljivim problemima koje jednostavno nismo u stanju riješiti.
 Druga polovica, ona koja je izašla na izbore, od novog predsjednika  gotovo da očekuje čuda. Riješit će gospodarske probleme, obračunati  sa kriminalom i korupcijom, uvesti Hrvatsku u Europsku uniju. Rekao bih da nisu u pravu oni koji smatraju da se ništa ne može učiniti, no nisu u pravu ni oni koji od novog predsjednika Republike očekuju preokret.
Hrvatska je jednostavno suočena sa velikim i teškim problemima koje ni slučajno ne može riješiti jedna čovjek, ma kakav tim imao uz sebe, niti se ti problemi  mogu riješiti preko noći jer su oni  nastajali godinama.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sanaderov skok u ambis

• Jadranka Kosor: Nitko ne može otići, a da ostane!
• Njemački i austrijski mediji: Sanader je »kum Hypo Groupa« u RH!
• Čak 84 posto Hrvata protiv bivšega premijera Sanadera! (anketa)

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Koliko je Hrvatska suverena država?

Nedvojbeno je da su hrana i sloboda dva osnovna elementa ljudskoga života. Ako jednoga nema, drugi je nedovoljan

  • Narastanje sve većeg broja malih država
  • Izjednačavanje države s nacijom
  • Stvaranje Europske unije – ispravan put
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radničke plaće stalno na udaru. Što je sa menadžerskim?

Iz krugova poslodavaca ponovno je aktualiziran prijedlog da treba razmotriti visinu minimalne plaće. Prema njihovom mišljenju, sadašnju minimalna plaću od 1.900 kuna neto mjesečno neke  grane  ne mogu izdržati. Što se o tome može reći? Ozbiljno razmotriti taj zahtjev? Ili, se druge strane, nasmijati  jer je prva pomisao koja čovjeku pada na pamet kada čuje taj prijedlog  ta  da poslodavcima  jednostavno nedostaje osjećaj za realnost. Kako oni uopće mogu voditi gospodarstvo kada žive u svom virtualnom, dobro potkoženom svijetu, svijetu. Nikako. Svaki dan u Hrvatskoj bez posla ostaje pet stotina radnika. Eto. To je ostalo od Hrvatske. Od čuda kojem se divi cijeli svijet.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Otkazi umjesto čestitki za Božić

Vrijeme božićnih blagdana je tradicionalno, u povijesti kršćanstva, vrijeme mira, blagostanja, praštanja, lijepih želja. U ovo recesijsko vrijeme, očekivanja od božićnih blagdana su veća nego inače, s prizvukom nerealnih želja, da se ne dogodi ono što ne želimo. U takvom ozračju  mediji su orijentirani na rad USKOK-a i nove stanovnike Remetinca, na naše odnose sa Slovenijom, na blokadu pojedinih poglavlja koja su bitna za ulazak u EU, a nove izmjene i dopune Zakona o radu, neslaganje sindikata oko izmjena, brojni stečajevi, indeks siromaštva i dalje ostaju izvan pozornosti medija iako otkazi svakodnevno zatrpavaju poštanske sandučiće umjesto božićnih čestitki.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve dublje u tunelu, sve dalje od svjetla

Pomalo rezignirano, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski konstatirao je da se u Hrvatskoj ništa ne mijenja. S obzirom na to da se na financijskom  tržištu i dalje mogu dobiti krediti, doduše pod sve nepovoljnijim uvjetima, do daljeg se odustaje od prijeko potrebnih reformi koje bi hrvatsko gospodarstvo mogle postaviti na zdrave noge. To što ukupno zaduženje Hrvatske, s najnovijom prodajom obveznica od milijarde i pol  dolara, prelazi iznos ukupnog godišnjeg bruto društvenog proizvoda kao da nikoga ne uznemiruje. Što više, ministra Šuker se tim novim zaduženjem hvali kao da je nekakav veliki uspjeh.
 No, konstatacija da se na hrvatskoj gospodarskoj sceni ništa ne mijenja, nije sasvim točna. Mijenja se, i to na gore. S jedne strane, broj zaposlenika u ogromnom državnom aparatu i dalje ostaje isti. Što više, svako malo se čuje da neko ministarstvo pokušava zaposliti nove činovnike a  u jedinicama lokalne samouprave savjetnici i kojekakvi drugi dobro plaćeni prijatelji i rođaci bujaju kao gljive pored kiše. S druge strane, u  dijelu gospodarstva koje jedino stvara novu vrijednost, stvari idu za zla na gore. Industrijska proizvodnja je u kontinuiranom padu od 10 posto a to smanjenje prati odgovarajuće smanjenje broja zaposlenika u tim djelatnostima.
 Dakle, s jedne strane broj onih izdržavanih raste ili u najboljem slučaju ostaje isti, dok se broj onih koji ih izdržavaju kontinuirano smanjuje. Govori se o daljim teškoćama na tom planu. Te crne prognoze su sasvim utemeljene. Sve je jasnije da se brodogradilištima spremaju crni dani. Pri tome ne treba zaboraviti da brodogradilišta nisu rupe bez dna, već najvažnija hrvatska izvozna grana u kojoj je zaposleno, zajedno sa kooperantima, nekoliko desetaka tisuća ljudi.
 Trend je negativan i ako se on ne zaustavi, bankrot države je izvjestan. Za sada, ne nazire se svjetlo na kraju tunela. Oni koji su odgovorni ponašaju se onako, ide dok ide.
 Što kada više neće ići?

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zadnja »