English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Zadnja »
Hrvatska stvarnost - Dva svijeta

Jedna od omiljenih pruka novopočenih bogataša, koji su često do svoje imovine došli na sumnjivi način,  upućena je radnicima i ona im govori da je  prošlo vrjeme samoupravljanja. Prevedeno na razumljivi jezik, ta poruka znači da radnici  moraju držati jezik za zubima, raditi za mizernu plaću ili bez nje  a na poduzetnicima i «poduzetnicima» je da uživaju u plodovima svoje snalažljivosti. Riječ je ne samo o poruci već i o stvarnosti. Zaista, stvorene su dvije Hrvatske u kojoj je nekima sasvim dobro dok se drugi bore za goli život. O tome nam govore priče koje svakodnevno čujemo.

  • Radnici kao trošak
  • Druga Hrvatska
  • Vesna Balenović i Miroslav Kutle
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinski sustav - Sa zla na gore

U mirovinskom sustavu i položaju umirovljenika dobrim dijelom zrcale se svi promašaji dosadašnje gospodarske politike. Posljedice grabežne privatizacije i uništavanja industrije «rješavale» su se bacanjem ljudi na ulicu ili prisilnim slanjem u mirovinu. Ti potezi doveli su do toga da Hrvatska sada ima armiju umirovljenika koja broji 1.189.741 članova. Njihova prosječna mirovina iznosi svega 2.165,46 kuna ili 40 posto prosječne plaće. Izdržavanje tako ogromnog broja ljudi, od kojih su mnogi radno sposobni, predstavlja najveće opterećenje državnog proračuna i to u iznosu od 35 milijardi kuna godišnje. Od toga se dio osigurava doprinosima onih koji rade a veći dio se mora namiriti iz drugih izvora. Radi se naime o tome da je zbog velikog broja nezaposlenih i velikog broja umiroviljenika, broj onih koji rade i koji plaćaju doprinose svega 1.542.110. Kada se broju umirovljenika doda broj od 282.792 nezaposlenih koliko ih je bilo u srpnju ove godine, dolazimo do katastrofalnog omjera od jednog zaposlenog na jednog umirovljenika ili nezaposlenog.

  • Neuspješne reforme
  •  Ništa se ne rješava

 Ni ta reforma, ako se usvoji, kao ni sve dosadašnje reforme, neće rješiti osnovni problem  Hrvatska je do sada probleme niske produktivnosti rada rješavala otpuštanjem radnika ili njihovim slanjem u mirovinu. Taj proces praćen je pljačkom nekadašnje društvene imovine i uništavanjem proizvodnih pogona zbog nekih osobnih interesa.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Isteklo je vrijeme izgovora - Poslodavci moraju preuzeti svoj dio odgovornosti

Hrvatsko gospodarstvo bremenito je problemima. Jedan od značajnih nedostataka je taj što nemamo gospodarski identitet. Hrvatska u svijetu nije prepoznatljiva po nekim svojim specifičnim proizvodima u kojima do izražaja dolaze naše komparativne prednosti. Malu Finsku prepoznaju po Nokiji, Irsku po ekspanziji informatičke industrije. Nama ne preostaje drugo nego da se hvalimo našim prirodnim ljepotama. One, osim u turizmu, nemaju nikakav značaj za naše pozicioniranje na globalnom tržištu.

  • Profit se izvlači iz Hrvatske
  • Zar je izlaz u smanjenju radničkih prava?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nastavlja se preraspodjela nacionalnog gospodarstva

Prelazak iz planskog u tržišno gospodarstvo doveo je do ogromne preraspodjele nacionalnog gospodarstva. Pod geslom da svako vlasništvo mora imati svog titulara nastao je grabež u kojem je dotadašnje takozvano društveno vlasništvo došlo u ruke mahom sumnjivih tipova, povezanih s vladajućom garniturom. Tragedija ne bi bila tako velika da su ti novopočeni vlasnici, koji su do ogromnih vrijednosti došli bez vlastite kune, to što su oteli dalje razvijali. Na žalost, radi neke sitne privatne koristi, upropaštene su mnoge uspješne tvrtke. Tako sada diljem Hrvatske zjape prazne hale poduzeća koje su do privatizacije uspješno poslovala.

  • Plaće su sporije rasle od BDP-a
  • Promijenjen odnos prema radnicima
  • Odnosi se ne mogu graditi na zastrašivanju i ponižavanju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Demografska slika - Zbogom socijalnoj državi!

Priča o štednji, rezovima, kasnijem odlasku u mirovinu i manjim socijalnim pravima ustvari je priča o demografiji. O znanosti koja prebrojava koliko ima mladih, koliko starih, koliko se ljudi rađa, a koliko umire i onda te podatke imamo kao statistiku. Dok se ne dogodi neka kriza. Tada otkrijemo da  je četvrtina stanovništva Europe starija od 65 godina, a prognoze govore da će ih na polovici ovog stoljeća biti više od polovice. Bit ćemo sve stariji i bit će nas sve manje… A tko će raditi i zarađivati? Od čega ćemo živjeti? Tko će nam osigurati mirovine?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Socijalno raslojavanje - Tko nema, uzet će mu se

Kriza u Hrvatskoj  najteže je pogodila one koji imaju najmanje. Prošle godine promet u trgovini smanjen je za 15 posto, a to smanjen nastavlja se i ove godine. Naravno, tom smanjenju najviše su pridonijeli oni koji  imaju najmanje jer su prisiljeni na to da kupuju ono što im je najnužnije za život. Najavljenim oduzimanjem regresa, božićnice i ostalih primanja život onih koji imaju malo, postat će još teži. Sva ta kretanja dovest će do toga da će se socijalne razlike u Hrvatskoj dodazno produbiti. A one su i do sada bile veće nego u razvijenim europskim zemljama.

  • Bogate zemlje su i pravednije
  • Više je razloga socijalne nepravde
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada uvodi reda tamo gdje ne treba - Zašto da zbog afera gubitaša stradaju svi

Pitanje je na koje bi trebali odgovoriti ljudi koji su dali naputke tvrtkama u državnom vlasništvu vezane za antirecesijske mjere. Za početak stradati će tvrtke u večinskom vlasništvu države, a onda i tvrtke u privatnom vlasništvu.

  • Vlada kažnjava uzorne, a ne gubitaše
  • Značaj kolektivnih ugovora
  • Gdje je nastala solidarnost
  • Vlada koja ne poštuje svoje obveze
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Naši građani žive u iluzijama - Bijeg od stvarnosti je razlog pasivnosti

S  gospodarskim  i političkom promjenama u hrvatskom društvu došlo je do velikih, ne uvijek pozitivnih, promjena i na drugim područjima. Nakon sloma socijalističkog društva i izlaska iz dotadašnje jugoslavenske državne zajednice kod većine hrvatskih građana javila su se velika očekivanja. Očekivao se novi, bogatiji život i oslobađanje svih narodnih potencijala. Zbog raznih razloga, te nade se uglavnom nisu ispunile. No, velika očekivanja su svjesno ili nesvjesno i dalje ostala. Ta neispunjena očekivanja dovela su do toga da se na mnogim našim područjima gradi neki imaginarni, nepostojeći svijet ili se detaljima iz stvarnosti daje značenje koje ta stvarnost zaista nema.

  • Brončane medalje zlatnog sjaja
  • Od običnog života do zvjezdane prašine
  • Iluzije finacnirane zaduživanjem
  • Ne sanjajmo nego se izborimo za svoja prava
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vrijeme neznalica i grebatora

Aktualna hrvatska vlast lansirala je krilaticu “Hrvatska – zemlja znanja”. Sve je (verbalno) spremno za taj milenijski iskorak, samo nedostaju pravi ljudi na pravom mjestu. Svuda oko nas, osim časnih iznimaka, na ključnim mjestima u vlasti, privredi, javnim službama, komorama i mnogobrojnim agencijama sjede (uglavnom) neznalice, kvazistručnjaci, poluinteligenti. Oni nas vode u “svijetlu budućnost”, u “zemlju znanja”.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dileme više nema - Program u korist kapitala

U  kriznim vremenima, Međunarodni monetarni fond je jedna od financijskih instutucija koje u pomoć pozivaju države koje je globalna recesija  teško pogodila. Taj fond raspolaže sa 750 milijardi dolara i do sada su mnoge države, između ostaloga Mađarska, Rumunjska te  baltičke zemalje, a nedavno i Grčka,  pokucale na njegova vrata. Fond je tim zemljama odobrio značajna sredstva. Uz obavezu vraćanja zajma, dodjelu tih  sredstava prate i određeni uvjeti. Upravo su ti uvjeti ono zbog čega je Međunarodni monetarni fond  jedna od zadnjih instanci kojoj  se pribjegava tek onda kada gori pod petama. Hrvatska je ocijenila da joj, bar za sada, pomoć Međunarodnog fonda nije potrebna, no čini se da prihvaća njegovu doktrinu. Tri su osnovna uvjeta koje države koje traže pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda moraju ispuniti. Riječ je o privatizaciji, rezanju javne potrošnje i deregulaciji.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Zadnja »