English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Zadnja »
Suočavanje sa krizom - Zemlja opsjena

U Hrvatskoj jedna loša vijest sustiže drugu. Ocjenjuje se da je i u 2010. došlo do daljeg pada bruto društvenog proizvoda s time da je u  2009. godini BDP  već  pao za 5,8 posto. Industrijska proizvodnja u 2010. godini smanjena je za 2,8 posto a porastu broja nezaposlenih ne nazire se kraj. Krajem prošle godine bilo je 320.000 nezaposlenih s time da se prognozira da će u narednih nekoliko mjeseci ta brojka narasti na 350.000. U isto vrijeme, broj umirovljenika povećan je za 27 tisuća, odnosno popeo se na 1.200.386 a broj onih koji rade, odnosno uplaćuju doprinose je smanjen za 55 tisuća. Sada broj umirovljenika i nezaposlenih osjetno premašuje brojku onih koji rade a prosječna mirovina svela se na 38,7 posto prosječne plaće. S prosječnom mirovinom od 2.164 kune najveći broj umirovljenika nalazi se s one strane granice bijede. Kako bi sumorna socijalna slika Hrvatske bila potpuna,  dodajmo svim tim podatcima i brojku od 70 tisuća zaposlenih koji  rade a ne primaju plaću.

Na sve te probleme odgovara se opsjenama.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ne smije se dozvoliti obezvređivanje rada

Kada se u Hrvatskoj raspravlja o bitnim društvenim vrijednostima, jedna od najvažnijih se rijetko spominje. O radu je naravno riječ. Postoji čitav niz razloga zbog kojeg se hrvatsko društvo, nakon dvadeset godina postojanja samostalne hrvatske države nalazi u složenoj, da ne kažemo katastrofalnoj, situaciji. Nećemo govoriti o  gospodarskoj politici koja se temeljila na zaduživanju i prodaji narodnog bogatstva te kriminalu i korupciji koji su proželi sve pore društva.
Ovog puta riječ je o tome da smo, uz sve to,  kroz protekla dva desetljeća sustavno glorificirali poduzetništvo i neke druge vrijednosti, a omalovažavali rad. Taj proces početkom devedesetih godina potaknut je bizarnom idejom o vraćanju na tradicionalnu podjelu  na  «stališe», prema kojoj su radnici i seljaci svrstani na samo dno, iza plemstva, državnog činovništva i čega sve ne. U drugom obliku, podcjenjivanje rada nastavljeno je i danas. Na primjer. Čujemo da će se uskoro kažnjavati vozač koji ne očiste snijeg sa svog automobila. Poslodavci koji ne isplaćuju plaće za 70 tisuća radnika, mogu mirno spavati. Njima zbog toga neće pasti ni vlas sa glave.

  • Rad nitko ne cijeni
  • Visoka tehnologija ili niske nadnice
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Feudalci našega doba

Feudalci našega doba su menadžeri velikih firmi, predsjednici banaka i direktori koncerna. Prije trideset godina menadžer je zarađivao trideset puta više od običnog radnika. Danas je taj odnos 1:300!

Profesor doktor Maks Otte je danas jedna od najtraženijih osoba u svijetu ekonomije i čest je gost na njemačkoj, austrijskoj i švicarskoj televiziji. Živi u Kölnu, a ima njemačko i američko državljanstvo. Vlasnik je tvrtke, publicist, profesor i ekonomist. Godine 2006. objavio je knjigu “Svijetu prijeti financijski kolaps”, dakle dvije godine ranije nego što je financijska kriza zahvatila SAD. Poslije te njegove knjige mnogi ga zovu jednim od “najvažnijih proroka” ili “vodećim guruom” u svijetu financija, ili “Crash Prophet”. Profesor Otte kaže da je njegova knjiga rezultat ozbiljnog višegodišnjeg rada. Posljednje dvije decenije dogodile su se značajne promjene u ekonomiji i politici u svijetu. Naime, u svijetu su se pojavili ozbiljni konkurenti američkoj privrednoj moći: Brazil, Indija, a iznad svega Kina.

  • Što je uzrokovalo financijsku krizu u SAD-u?
  • Koji su scenariji raspleta?
  • Kina – nova svjetska sila
  • Virus dezinformacija
  • Očekivati socijalne nemire i revolucije?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pilulama protiv stvarnosti

Farmaceutska industrija jedan od najvećih pomaka učinila je u liječenju duševnih problema. Nakon otkrića kemijskih procesa u mozgu i uloge koju serotonin i drugi hormoni imaju u razvoju depresije i sličnih poremećaja raspoloženja, razvijen je niz lijekova kojma se ti poremećaju stavljaju pod kontrolu. Jedna od najpoznatijih lijekova je Prozac, nazvan i pilulom sreće. On i slični lijekovi  u mnogim se razvijenim zemljama dijele šakom i kapom. Propisuje se i starima i mladima, zdravima i bolesnima, postali su  lijekovi za sve. Ako se dalji razvoj na tom planu nastavi tim tempom, postavlja se pitanje hoćemo  li uskoro svi moći biti sretni, bez obzira na okolnosti u kojima živmo? Ili stvari možda ipak nisu tako jednostavne.

  • Uspon i pad Sigmunda Freuda
  • Depresija- bolest budućnosti
  • Ali što je s uzrocima depresije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska stvarnost - Dva svijeta

Jedna od omiljenih pruka novopočenih bogataša, koji su često do svoje imovine došli na sumnjivi način,  upućena je radnicima i ona im govori da je  prošlo vrjeme samoupravljanja. Prevedeno na razumljivi jezik, ta poruka znači da radnici  moraju držati jezik za zubima, raditi za mizernu plaću ili bez nje  a na poduzetnicima i «poduzetnicima» je da uživaju u plodovima svoje snalažljivosti. Riječ je ne samo o poruci već i o stvarnosti. Zaista, stvorene su dvije Hrvatske u kojoj je nekima sasvim dobro dok se drugi bore za goli život. O tome nam govore priče koje svakodnevno čujemo.

  • Radnici kao trošak
  • Druga Hrvatska
  • Vesna Balenović i Miroslav Kutle
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinski sustav - Sa zla na gore

U mirovinskom sustavu i položaju umirovljenika dobrim dijelom zrcale se svi promašaji dosadašnje gospodarske politike. Posljedice grabežne privatizacije i uništavanja industrije «rješavale» su se bacanjem ljudi na ulicu ili prisilnim slanjem u mirovinu. Ti potezi doveli su do toga da Hrvatska sada ima armiju umirovljenika koja broji 1.189.741 članova. Njihova prosječna mirovina iznosi svega 2.165,46 kuna ili 40 posto prosječne plaće. Izdržavanje tako ogromnog broja ljudi, od kojih su mnogi radno sposobni, predstavlja najveće opterećenje državnog proračuna i to u iznosu od 35 milijardi kuna godišnje. Od toga se dio osigurava doprinosima onih koji rade a veći dio se mora namiriti iz drugih izvora. Radi se naime o tome da je zbog velikog broja nezaposlenih i velikog broja umiroviljenika, broj onih koji rade i koji plaćaju doprinose svega 1.542.110. Kada se broju umirovljenika doda broj od 282.792 nezaposlenih koliko ih je bilo u srpnju ove godine, dolazimo do katastrofalnog omjera od jednog zaposlenog na jednog umirovljenika ili nezaposlenog.

  • Neuspješne reforme
  •  Ništa se ne rješava

 Ni ta reforma, ako se usvoji, kao ni sve dosadašnje reforme, neće rješiti osnovni problem  Hrvatska je do sada probleme niske produktivnosti rada rješavala otpuštanjem radnika ili njihovim slanjem u mirovinu. Taj proces praćen je pljačkom nekadašnje društvene imovine i uništavanjem proizvodnih pogona zbog nekih osobnih interesa.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Isteklo je vrijeme izgovora - Poslodavci moraju preuzeti svoj dio odgovornosti

Hrvatsko gospodarstvo bremenito je problemima. Jedan od značajnih nedostataka je taj što nemamo gospodarski identitet. Hrvatska u svijetu nije prepoznatljiva po nekim svojim specifičnim proizvodima u kojima do izražaja dolaze naše komparativne prednosti. Malu Finsku prepoznaju po Nokiji, Irsku po ekspanziji informatičke industrije. Nama ne preostaje drugo nego da se hvalimo našim prirodnim ljepotama. One, osim u turizmu, nemaju nikakav značaj za naše pozicioniranje na globalnom tržištu.

  • Profit se izvlači iz Hrvatske
  • Zar je izlaz u smanjenju radničkih prava?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nastavlja se preraspodjela nacionalnog gospodarstva

Prelazak iz planskog u tržišno gospodarstvo doveo je do ogromne preraspodjele nacionalnog gospodarstva. Pod geslom da svako vlasništvo mora imati svog titulara nastao je grabež u kojem je dotadašnje takozvano društveno vlasništvo došlo u ruke mahom sumnjivih tipova, povezanih s vladajućom garniturom. Tragedija ne bi bila tako velika da su ti novopočeni vlasnici, koji su do ogromnih vrijednosti došli bez vlastite kune, to što su oteli dalje razvijali. Na žalost, radi neke sitne privatne koristi, upropaštene su mnoge uspješne tvrtke. Tako sada diljem Hrvatske zjape prazne hale poduzeća koje su do privatizacije uspješno poslovala.

  • Plaće su sporije rasle od BDP-a
  • Promijenjen odnos prema radnicima
  • Odnosi se ne mogu graditi na zastrašivanju i ponižavanju
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Demografska slika - Zbogom socijalnoj državi!

Priča o štednji, rezovima, kasnijem odlasku u mirovinu i manjim socijalnim pravima ustvari je priča o demografiji. O znanosti koja prebrojava koliko ima mladih, koliko starih, koliko se ljudi rađa, a koliko umire i onda te podatke imamo kao statistiku. Dok se ne dogodi neka kriza. Tada otkrijemo da  je četvrtina stanovništva Europe starija od 65 godina, a prognoze govore da će ih na polovici ovog stoljeća biti više od polovice. Bit ćemo sve stariji i bit će nas sve manje… A tko će raditi i zarađivati? Od čega ćemo živjeti? Tko će nam osigurati mirovine?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Socijalno raslojavanje - Tko nema, uzet će mu se

Kriza u Hrvatskoj  najteže je pogodila one koji imaju najmanje. Prošle godine promet u trgovini smanjen je za 15 posto, a to smanjen nastavlja se i ove godine. Naravno, tom smanjenju najviše su pridonijeli oni koji  imaju najmanje jer su prisiljeni na to da kupuju ono što im je najnužnije za život. Najavljenim oduzimanjem regresa, božićnice i ostalih primanja život onih koji imaju malo, postat će još teži. Sva ta kretanja dovest će do toga da će se socijalne razlike u Hrvatskoj dodazno produbiti. A one su i do sada bile veće nego u razvijenim europskim zemljama.

  • Bogate zemlje su i pravednije
  • Više je razloga socijalne nepravde
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Zadnja »