English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Zadnja »
Pucanj u radnička prava

Svjedoci smo sve većih pritisaka krojača naših života i sudbina na aktualnu hrvatsku vlast da “pod hitno” promijeni Zakon o radu, jer je tobože smetnja na putu sveopćih gospodarskih i društvenih reformi u našoj zemlji.
Na udaru su i postojeći kolektivni ugovori, kao derivati ZOR-a. Toj orkestriranoj halabuci priključio se, jasno i glasno, „njegova ekselencija“ James B. Foley, ambasador SAD-a u Hrvatskoj, na nedavno održanom skupu Instituta za inovacije u Zagrebu. Prema pisanju medija, dotični je gospodin kazao i ovo: “U Hrvatskoj investicijska klima nije atraktivna, nego je u nekom smislu neprijateljska”, i zauzeo se za promjene na tržištu rada: „Poslodavci trebaju lakše zapošljavati i otpuštati“, te ponovio povijesnu istinu da radna mjesta u današnjem svijetu smije otvarati samo privatni sektor.
“Biznismene se često gleda sa sumnjom”, ustanovio je Foley, koji drži da je nepoduzetnička klima dijelom rezultat kontroverzne privatizacije iz 1990., no dublji razlozi za averziju prema kapitalizmu leže u jugoslavenskoj prošlosti Hrvatske.
Tako, eto, nam “savjetuje” američki ambasador, ništa ne govoreći zašto je u njegovoj zemlji 46 milijuna Amerikanaca siromašno, zašto Ameri ne vraćaju ogromne vanjske dugove (oko 15.000 milijardi dolara), a male zemlje grcaju u dugovima i prijeti im bankrot.
“Europski socijalni model je dobra zamisao, ali je neprovediv“, reče nedavno hrvatski premijer. Zašto je neprovediv? Tko ga ruši i zašto? Umjesto da se diči svojim socijalnim modelom, kakav se zadržao i danas u skandinavskim zemljama, pojedine zemlje Europske unije uvoze sve iz SAD-a, od zakonodavstva, do radničkih prava, a što, svjedoci smo teških posljedica, prijeti samom opstanku prve i zasad jedine velike asocijacije europskih država i naroda. Mnogi uvaženi teoretičari i stručnjaci za geopolitiku tvrde da iza lažnih zavjesa širenja tzv. slobode i demokracije stoji bankarska mafija, koja gospodari i SAD-om, a to želi i cijelim svijetom. Ona upravlja globalizacijom i do radničkih prava i života malih „običnih ljudi“ drži kao do lanjskog snijega. Samo profit i osobno bogatstvo njihov je cilj. A sredstva ne biraju.

Verzija za ispis
 
Treba li uopće mijenjati Zakon o radu?

Zakon o radu je dobar zakon, on je dobar zakon od 1995. godine kada je u izvornom obliku donesen, i on je dobar zakon i danas. Kao i u svakom zakonu postoje određene stvari koje u njemu treba mijenjati, koje jednostavno treba dorađivati. Nije dobro razmišljati da ćemo samo promjenama zakona promijeniti stvarnost u kojoj živimo. Postoje neke stvari koje treba mijenjati u okviru kolektivnih radnih odnosa, možda razjasniti neka pitanja u pogledu kolektivnih ugovora, možda definirati neke stvari u pogledu sudjelovanja radnika u odlučivanju, možda na neki način djelovati u pogledu primjene samih individualnih prava, možda razmišljati o tome kako urediti reprezentativnost sindikata, ali tu se zapravo radi o jednom manjem broju pitanja, prvenstveno u dijelu koji se tiče kolektivnih radnih odnosa, i to ne pitanja koja će drastično promijeniti niti sadržaj Zakona o radu niti realnost u kojoj živimo jer zapravo na neki način treba regulirati odnose u gospodarstvu koji postoje kroz radne odnose.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sramotne najave racionalizacije javnog sektora - Kritičari javnog sektora ga žele za sebe

Zašto se javni sektor uporno prikazuje neefikasnim, nepotrebnim, a sve radnike lijenčinama. Sigurno je da su racionalizacije moguće, no vjerojatno postoji jedan mnogo opasniji razlog. Privatni sektor, koji drži medije, želi preuzeti javni sektor, a sve još k tome uz blagoslov našeg naivnog puka, koji je posljednjih 20 godina blagoslovio mnogo toga, pa je otvorenih ruku spreman progutati i ovu podvalu.
Prije mjesec dana mnogi dnevni listovi slavodobitno su se raspisali o planu Vlade da uštedi 400 milijuna kuna, tako da "otpusti" 5.000 radnika zaposlenih na određeno vrijeme, da ukine odnosno prestane isplaćivati prekovremeni rad, vjerojatno i druge naknade - da udri po radnicima. Kako god se ove najave plasirale kao pozitivne, njihova pozadina, značaj i ono što nose ustvari je porazno.
Javni sektor će nekima uvijek biti "neefikasan". Najbolje je da ga se dade njima, jer čim postane privatan - odmah će postati biti "efikasan". Ne samo to, bit će im to jedan "big business". A onda gospodo: Tko ima - njemu sve i živjet će vječno, a tko nema - nek crkne!

  • "Skresat ćemo najslabije"  
  • Reorganizacija - odoka
  • "Nema prekovremenog"
  • Javni sektor smeta onome tko ga i želi - privatni  
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sukob ideologija - Treba li Vlada intervenirati kad je nazaposlenost previsoka?

Neki okorjeli zagovornici neoliberalizma inzistiraju na smanjenju državnih potpora, pa makar jedan čovjek ostao na Zemlji.

Da li je država (vlada) dužna intervenirati na tržištu kad je nezaposlenost previsoka ili da ostane po strani? Raspravu na tu temu započeli su prije osam decenija engleski ekonomist John Maynard Keynes (1883. – 1946.) i austrijski mislilac Fridrich August Hayek (1899. – 1992.). Ta ponovno aktualizirana polemika bila je predmet istraživanja jednog od najpoznatijih svjetskih publicista i političkih komentatora Niccolasa Vapschota, koji je u knjizi “Kejns/Hajek: Okršaj koji je definirao modernu ekonomiju” detaljno opisao ekonomska gledišta i životne putove dvojice svojih glavnih junaka.

  • “Na duži rok – svi smo mrtvi”
  • “Nezaposlenost – najveći grijeh"
  • Budućnost je kejnzijanska
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako do posla i plaće?

Pitanje posla, kakvog-takvog, i plaće, kakve-takve, muči tisuće i tisuće radnoaktivnog stanovništva ne samo Hrvatske. Recesija nadire u valovima i poput tsunamija preplavljuje i zbilju i nadu. Zašto je tomu tako, nema jasnoga odgovora, a nema, nažalost, ni globalne čvrste vizije za izlaz iz postojećeg stanja. bit će da su u pravu oni teoretičari, koji drže da je glavni uzrok ekonomske krize slom neoliberalnog kapitalizma, odnosno kapitalizma uopće, da se taj model društvenih odnosa naprosto potrošio. A boljega nema na vidiku?!
Teško zemlji kojoj su radnici teret, “uteg oko vrata”! Na kraju, “svi ćemo tamo gdje se vječno spava”. I bogati i siromašni. A dotle, ovo malo ovozemaljskoga života valjalo bi, i trebalo, podijeliti pravedno i solidarno. Jer, kao što kaže Vladimir Dudincev, ne radi se samo za kruh!

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na rubu društva - Umirovljenici sve siromašniji

Za većinu onih koji nakon završetka  radnog vijeka odlaze u mirovinu, taj  čin znači suočavanje s bijedom. Osim malog broja povlaštenih, upravo su umirovljenici, uz nezaposlene, ona društvena kategorija koja u najvećoj mjeri podnijela teret naših tranzicijskih lutanja.

  • Siva zona
  • Nisu pošteđeni socijalnog raslojavanja
  • Mirovinske reforme nisu dovoljne
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nova vlast, radnici i sindikati

Prošlo je tek oko mjesec dana, otkako je konstituirana nova vlast u Republici Hrvatskoj (Hrvatski sabor i Vlada), jedva da su novi ministri, u svojih dvadeset ministarstava, zauzeli svoja radna mjesta, formirali uže stručne timove (zamjenici, pomoćnici, itd.), a javnost očekuje prve krupnije korake, ili kako se nerijetko kaže, “rezove” u bolesno tkivo naše ekonomije i društvene nadgradnje. Zasad se, uglavnom, sve svodi na najave i osluškivanje javnoga mišljenja o novoj stopi PDV-a (25%), novih poreza (na imovinu i dividende), te o viškovima zaposlenih (pretežno u javnom sektoru), kao i o vrućim temama kronične nezaposlenosti i propadanja nekada velikih poduzeća (Željezara Sisak i druga). Tu je, naravno, i veliki vanjski dug (oko 45 mld. eura) i jednako tako bolni čir unutrašnje nelikvidnosti. Nema takve pameti koja bi sve to nagomilane probleme mogla brzo i uspješno riješiti. Bitno je i nužno, za prvo vrijeme, narodu otvoriti perspektivu izlaska iz gospodarske i posvemašnje društvene krize, da vidimo svjetlo na kraju tunela.

  • Nema više – krizo moja, prijeđi na drugoga!
  • Radnici, ništa bez vas!
  • Sindikatima nikada teže
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Raspodjela nacionalnog bogatstva - Plaće male, troškovi rada veliki

Pritisnuti krizom i lošim poslovnim rezultatima, poduzetnici  najćešće kao osnovni razlog svog neuspjeha navode razloge na koje oni, navodno, ne mogu utjecati. Kako bi poljšali svoju konkurentnost traže smanjenje poreznog oterećenja, smanjenje minimalne plaće, davanje različitih poticaja i subvencija i tome slično. O tome u čemu su oni pogriješili i što bi oni mogli učiniti malo ili ni malo govore. Poduzetnici su u jednom u pravu. Troškovi rada u Hrvatskoj su zaista visoki. No, ne zbog toga što su radničke plaće velike. Za to postoji čitav niz ostalih  razloga. Za  nastajanje tih razloga upravo poduzetnici snose veliku odgovornost.

  • Male plaće ne garantiraju konkurentnost 
  • Visoka davanja na plaće
  • Zanemarene inovacije
  • Nemoralno visoke menadžerske nagrade
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nova vlada pred izazovima - Protiv daljeg osiromašivanja radnika

Nakon izbora, građani Hrvatske koji žive od svog rada očekuju stvarne promjene. One se moraju ogledati prije svega u porastu broja zaposlenih, isplati plaće na vrijeme i zaustavljanju nekontroliranog slanja ljudi u mirovinu. S povećanjem narodnog bogatstva očekuju  također povećanje plaća i mirovina. Zadaća ni malo lagana. I to u vrijeme kada se mnogo bogatije zemlje susreću sa velikim problemima. Zaista, kako će se provesti te promjene?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Glas Istre Trgovina Pula - Godina optimizma

Nije mogla bolje završiti godina 2011. za članove sindikata Grafičara u sindikalnoj podružnici Glas Istre Trgovina d.o.o. Naime ove je godine uspješno završilo pregovaranje o povišenju plaće za radnike sa najnižim primanjima, a to su prodavači u kioscima, njima je povišena plaća za 300.00 kuna kao dodatak na plaću plus 150.00 kuna kao naknadu za nemogućnost korištenja pauze za vrijeme rada.
Moram napomenuti da je poslodavac izvršio sve obveze iz kolektivnog ugovora, što znači da su isplaćene , uskrsnica, naknada za godišnji odmor, a dogovorena je i božićnica.
Naše napore u pregovorima sa poslodavcem prepoznali su i ostali radnici,  pa su nam se tako pridružili novih 15 članova i tako smo dosegli magičnu brojku od 85 članova. Koristim priliku da se u svoje osobno ime i ime  mojih kolega zahvalim svima na podršci, a članovima Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti diljem lijepe naše želim Blagoslovljen Božić,  Sretnu i uspješnu novu 2012. godinu.

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Zadnja »