English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Zadnja »
IZAZOVI I PREPREKE NOVOG DOBA INDUSTRIJSKE DEMOKRACIJE

Socijalni dijalog, kao okvir za razvoj industrijske demokracije imao je u novijoj povijesti većih ili manjih uzleta i isto tako, većih ili manjih padova. Međutim, razvijao se kako u normativnom smislu (donošenjem zakonskog okvira), tako i u institucionalnom.

  • Ukinut Ured za socijalno partnerstvo
  • Fragmentirana sindikalna scena
  • Zakon ne može urediti međusobne odnose
  • Bezbroj otvorenih pitanja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnička participacija opet u modi

Kao jedan od izlaza iz zle sudbine tvrtki – propasti ili stečajeva s preustrojem – nudi se radničko dioničarstvo. U Hrvatskoj, kada je 1990. sklopljeno poglavlje o radničkom samoupravljanju, prestao je svaki razgovor o bilo kakvom radničkom sudjelovanju u vlasništvu i organizaciji poduzeća. Kriza koja je krenula otprije četiri godine, evo, i tu temu vraća na dnevni red.
Jedan od modela je ESOP, o kojem se u posljednje vrijeme sve češće govori. Riječ je o Employee Stock Ownership Planu, koji je razvijan od ranih sedamdesetih godina u Americi i koji, ukratko, predviđa jednu vrstu radničkog dioničarstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako do preokreta - Umjesto lopovluka, sposobnost i poštenje

Jedna od mjera koje aktualna Vlada provodi kako bi se izašlo iz krize, porezno je rasterećenje gospodarstva. Taj potez  je u skladu sa dosadašnjim stavovima da  kapitalu treba dati prostora za akciju i on će sam pokrenuti nove poslove. Međutim aktualna gospodarska kriza u svijetu je pokazala da mnoge dosadašnje dogme ne vrijede. Stalno se stvaraju novi gospodarski problemi za koje se traže nova rješenja. Hrvatska je u svemu tome poseban slučaj.
Nakon što je sve opljačkano, potreban je zaokret. Međutim, taj zaokret ne mogu načiniti oni čija poslovna filozofija se temelji na lopovluku i snalaženju. Za izlazak iz krize potrebne su nove kvalitete, počevši od znanja, stvaranja novih ideja i na kraju, a ne najmanje važno, do poštenja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iz šupljeg u prazno - Standard sve niži

 Hrvatskim radnicima ne piše se dobro. Osobna primanja ne rastu, što više smanjuju se, a inflacija neumoljivo, iz godine u godinu, gicka sredstva prijeko potrebna za život. Takva kretanja dovela su do toga da je Hrvatska, sa jednom trećinom siromašnih stanovnika, jedna od najbijednijih europskih država. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada prodaje minuli rad radnika

Sve hrvatske vlade, manje ili više, u jednome su iste: sve nekretnine i većinu prirodnih resursa, u državnom vlasništvu, treba privatizirati, jer, kako tvrde, privatno je vlasništvo efikasnije od svih drugih oblika vlasništva, i jedino ono jamči uspješan razvoj društva i sreću pojedinca. No, da li je to baš tako? Kina, primjerice, već dvadesetak godina ima rast veći od 10 posto, a danas, u doba recesije, zadržala je rast na 7 posto. A temelj razvoja nije privatno, nego državno vlasništvo i, k tome, nema višestranačkog sistema. U Europi se već decenijama natječe nekoliko oblika vlasništva kojima je jedini sudac tržište. U Francuskoj, na primjer, Peugeot-Citroen je privatna tvrtka, a Renault je državna. Ili: 80 posto austrijske prerađivačke industrije u državnom je vlasništvu...

  • Privatno vlasništvo kao neoliberalna dogma
  • A što (pre)ostaje radnicima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Daleko od rješenja - Kolone očajnih sve duže

Početak godine obilježen je stampedom nezaposlenih na zavod za zapošljavanje. Jedna tvrtka propada za drugom. Točno je da je riječ o neuspješnim tvrtkama koje se nisu potvrdile na tržištu. No, isto je tako točno da za to sigurno nisu krivi radnici koji su u njima radili. Krivi su vlasnici bilo da je riječ o državi bilo o privatnicima. Sada se događa to da ceh ne plaćaju krivci za te propasti već žrtve.  Jedino radnici plaćaju teret zatvaranja tvrtki. Oni nemaju za osnovne životne potrebe, ostaju bez stanova jer ne mogu plaćati kredite, štrajkaju glađu ili plaču pred televizijskim kamerama. Onima koji su doveli do tih ljudskih tragedija, ne pada ni vlas sa glave. Oni i dalje mogu dan uživati i u ptičjem mlijeku.

  • Problemi dugi dvadeset godina
  • Što je s novim tvornicama?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zaostalo hrvatsko gospodarstvo u globalnom okruženju

Povijest je učiteljica života. Ali ne uvijek. Tranzicijsko iskustvo pokazuje da smo u društvene i gospodarske promjene ušli impulzivno, bez mnogo razmišljanja i analize. Pri tome smo se našli u sutuaciji koja nije nepoznata u svjetskoj gospodarskoj povijesti.  Bili smo uvjereni da je dovoljno srušiti stari poredak. Nakon toga, očekivali smo da će uvođenjem tržišne privrede, Hrvatskom  poteći med i mlijeko. Pokazalo se da je stvarnost mnogo gora od očekivanja. Jedan od razloga za naše sadašnje teškoće leži u tome što se nitko nije potrudio analizirati što Hrvatskoj donosi uključivanje u globalizirnao svjetsko tržište. Neslućene mogućnosti za razvoj? Ili suočavanje s nadmoćnijom konkurencijom kojoj jednostavno nismo dorasli?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto razvojni mitovi ne postaju stvarnost?

Svako malo, za probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo, optužuju se radnici. Navodno su rigidno radno zakonodavstvo i visoki troškovi rada osnovni uzrok svih naših problema. Tako je je nedavno zborio i američki veleposlanik u Hrvatskoj. S njim se zdušno složio i prvi potpredsjednik Vlade Radomir Čaćić.  Stvarno, zbog čega se Hrvatska već četiri godine ne može izvući iz krize, zbog čega nema investicija i zbog čega se ne otvaraju radna mjesta? Rigidno radno zakonodavstvo i visoke radničke plaće sigurno nisu uzrok. Ne samo da 340.000 nezaposlenih koji obijaju pragove zvoda za zapošljavanje nikakvo rigidno radno zakonodavstvo nije spasilo, već  se 80 posto ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme. A što se tiče visine radničkih plaća, njihova usporedba sa plaćama u razvijenim zemljama je upravo smiješna.   

  • Obilje radne snage
  • U čekanju programa
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pucanj u radnička prava

Svjedoci smo sve većih pritisaka krojača naših života i sudbina na aktualnu hrvatsku vlast da “pod hitno” promijeni Zakon o radu, jer je tobože smetnja na putu sveopćih gospodarskih i društvenih reformi u našoj zemlji.
Na udaru su i postojeći kolektivni ugovori, kao derivati ZOR-a. Toj orkestriranoj halabuci priključio se, jasno i glasno, „njegova ekselencija“ James B. Foley, ambasador SAD-a u Hrvatskoj, na nedavno održanom skupu Instituta za inovacije u Zagrebu. Prema pisanju medija, dotični je gospodin kazao i ovo: “U Hrvatskoj investicijska klima nije atraktivna, nego je u nekom smislu neprijateljska”, i zauzeo se za promjene na tržištu rada: „Poslodavci trebaju lakše zapošljavati i otpuštati“, te ponovio povijesnu istinu da radna mjesta u današnjem svijetu smije otvarati samo privatni sektor.
“Biznismene se često gleda sa sumnjom”, ustanovio je Foley, koji drži da je nepoduzetnička klima dijelom rezultat kontroverzne privatizacije iz 1990., no dublji razlozi za averziju prema kapitalizmu leže u jugoslavenskoj prošlosti Hrvatske.
Tako, eto, nam “savjetuje” američki ambasador, ništa ne govoreći zašto je u njegovoj zemlji 46 milijuna Amerikanaca siromašno, zašto Ameri ne vraćaju ogromne vanjske dugove (oko 15.000 milijardi dolara), a male zemlje grcaju u dugovima i prijeti im bankrot.
“Europski socijalni model je dobra zamisao, ali je neprovediv“, reče nedavno hrvatski premijer. Zašto je neprovediv? Tko ga ruši i zašto? Umjesto da se diči svojim socijalnim modelom, kakav se zadržao i danas u skandinavskim zemljama, pojedine zemlje Europske unije uvoze sve iz SAD-a, od zakonodavstva, do radničkih prava, a što, svjedoci smo teških posljedica, prijeti samom opstanku prve i zasad jedine velike asocijacije europskih država i naroda. Mnogi uvaženi teoretičari i stručnjaci za geopolitiku tvrde da iza lažnih zavjesa širenja tzv. slobode i demokracije stoji bankarska mafija, koja gospodari i SAD-om, a to želi i cijelim svijetom. Ona upravlja globalizacijom i do radničkih prava i života malih „običnih ljudi“ drži kao do lanjskog snijega. Samo profit i osobno bogatstvo njihov je cilj. A sredstva ne biraju.

Verzija za ispis
 
Treba li uopće mijenjati Zakon o radu?

Zakon o radu je dobar zakon, on je dobar zakon od 1995. godine kada je u izvornom obliku donesen, i on je dobar zakon i danas. Kao i u svakom zakonu postoje određene stvari koje u njemu treba mijenjati, koje jednostavno treba dorađivati. Nije dobro razmišljati da ćemo samo promjenama zakona promijeniti stvarnost u kojoj živimo. Postoje neke stvari koje treba mijenjati u okviru kolektivnih radnih odnosa, možda razjasniti neka pitanja u pogledu kolektivnih ugovora, možda definirati neke stvari u pogledu sudjelovanja radnika u odlučivanju, možda na neki način djelovati u pogledu primjene samih individualnih prava, možda razmišljati o tome kako urediti reprezentativnost sindikata, ali tu se zapravo radi o jednom manjem broju pitanja, prvenstveno u dijelu koji se tiče kolektivnih radnih odnosa, i to ne pitanja koja će drastično promijeniti niti sadržaj Zakona o radu niti realnost u kojoj živimo jer zapravo na neki način treba regulirati odnose u gospodarstvu koji postoje kroz radne odnose.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Zadnja »