English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Zadnja »
U raskoraku između strategija i stvarnosti

Hrvatska je po broju strategija i programa po glavi stanovnika  vjerojatno jedna od najdomišljatijih država u svijetu. Osnovni nedostatak svih tih strategija je taj da  se malo što od onoga što je proklamirano u njima ostvaruje u praksi. Upravo fascinira ta naša opsjednutost nekim globalnim, pa i svjetskim pitanjima a pri tome zaboravljamo da se ne živi od mudrovanja već od konkretnog, često teškog rada.

  • Europski mit
  • Male stvari
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska na nizbrdici - Marginalizirani svijet rada

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima kriza kontinuirano traje već četiri godine. U 2009. I 2010. godini bruto društveni proizvod smanjen je za ukupno 7,2 posto, u prošloj godini rast je iznosio nula posto, a ove godine po svemu sudeći doći će do daljeg pada bruto-društvenog proizvoda. Dok se za neke neuspješne zemlje može reći da je kod njih došlo do drugog kriznog dna, za Hrvatsku se ne može reći ni to. Pad je kontinuiran, bez predaha koji bi donio makar i privremeni oporavak.

  • Svi znaju sve, pomaka nema
  • Dva društvena sloja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnici u škarama krize - Rezanje ili razvoj

U Europi i u Hrvatskoj lome se koplja oko toga kako izaći iz krize. Jedni  zagovaraju rezanje troškova na svim razinama. Oni koji ne žive od svog rada skloni su tome da u radničkim plaćama vide jedan od najvećih uzrokak svih problema. Zalažu se ne samo za porezno rasterećenje plaća već i za lakše optuštanja pa i smanjenje plaća. Drugi pak upozoravaju na to da su mjere štednje, koje se već provode u nekim europskim zemljama, dovele do pogoršanja situacije. Grčka je očit primjer za to. Manje ili više izražene restrikcije dovele su do daljeg pada bruto-društvenog proizvoda. Zbog svega toga postavlja se pitanje da li uopće postoji neki učinkovit načim da se što prije izađe iz postojeće krize.

  • Sumorne prognoze
  • Cijena rada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na stranputici - Mladi i obrazovani nepotrebni

Hrvatskoj nisu potrebni mladi i obrazovani. U ukupnom broju nezaposlenih, 35 posto je onih do trideset i pet godina. Posao traži 19.237 fakultetski  obrazovanih građana i 14.411 onih sa višom školom.

  • Bez razvoja
  • Vatrogasne mjere
Verzija za ispis Pročitajte više
 
IZAZOVI I PREPREKE NOVOG DOBA INDUSTRIJSKE DEMOKRACIJE

Socijalni dijalog, kao okvir za razvoj industrijske demokracije imao je u novijoj povijesti većih ili manjih uzleta i isto tako, većih ili manjih padova. Međutim, razvijao se kako u normativnom smislu (donošenjem zakonskog okvira), tako i u institucionalnom.

  • Ukinut Ured za socijalno partnerstvo
  • Fragmentirana sindikalna scena
  • Zakon ne može urediti međusobne odnose
  • Bezbroj otvorenih pitanja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radnička participacija opet u modi

Kao jedan od izlaza iz zle sudbine tvrtki – propasti ili stečajeva s preustrojem – nudi se radničko dioničarstvo. U Hrvatskoj, kada je 1990. sklopljeno poglavlje o radničkom samoupravljanju, prestao je svaki razgovor o bilo kakvom radničkom sudjelovanju u vlasništvu i organizaciji poduzeća. Kriza koja je krenula otprije četiri godine, evo, i tu temu vraća na dnevni red.
Jedan od modela je ESOP, o kojem se u posljednje vrijeme sve češće govori. Riječ je o Employee Stock Ownership Planu, koji je razvijan od ranih sedamdesetih godina u Americi i koji, ukratko, predviđa jednu vrstu radničkog dioničarstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako do preokreta - Umjesto lopovluka, sposobnost i poštenje

Jedna od mjera koje aktualna Vlada provodi kako bi se izašlo iz krize, porezno je rasterećenje gospodarstva. Taj potez  je u skladu sa dosadašnjim stavovima da  kapitalu treba dati prostora za akciju i on će sam pokrenuti nove poslove. Međutim aktualna gospodarska kriza u svijetu je pokazala da mnoge dosadašnje dogme ne vrijede. Stalno se stvaraju novi gospodarski problemi za koje se traže nova rješenja. Hrvatska je u svemu tome poseban slučaj.
Nakon što je sve opljačkano, potreban je zaokret. Međutim, taj zaokret ne mogu načiniti oni čija poslovna filozofija se temelji na lopovluku i snalaženju. Za izlazak iz krize potrebne su nove kvalitete, počevši od znanja, stvaranja novih ideja i na kraju, a ne najmanje važno, do poštenja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iz šupljeg u prazno - Standard sve niži

 Hrvatskim radnicima ne piše se dobro. Osobna primanja ne rastu, što više smanjuju se, a inflacija neumoljivo, iz godine u godinu, gicka sredstva prijeko potrebna za život. Takva kretanja dovela su do toga da je Hrvatska, sa jednom trećinom siromašnih stanovnika, jedna od najbijednijih europskih država. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada prodaje minuli rad radnika

Sve hrvatske vlade, manje ili više, u jednome su iste: sve nekretnine i većinu prirodnih resursa, u državnom vlasništvu, treba privatizirati, jer, kako tvrde, privatno je vlasništvo efikasnije od svih drugih oblika vlasništva, i jedino ono jamči uspješan razvoj društva i sreću pojedinca. No, da li je to baš tako? Kina, primjerice, već dvadesetak godina ima rast veći od 10 posto, a danas, u doba recesije, zadržala je rast na 7 posto. A temelj razvoja nije privatno, nego državno vlasništvo i, k tome, nema višestranačkog sistema. U Europi se već decenijama natječe nekoliko oblika vlasništva kojima je jedini sudac tržište. U Francuskoj, na primjer, Peugeot-Citroen je privatna tvrtka, a Renault je državna. Ili: 80 posto austrijske prerađivačke industrije u državnom je vlasništvu...

  • Privatno vlasništvo kao neoliberalna dogma
  • A što (pre)ostaje radnicima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Daleko od rješenja - Kolone očajnih sve duže

Početak godine obilježen je stampedom nezaposlenih na zavod za zapošljavanje. Jedna tvrtka propada za drugom. Točno je da je riječ o neuspješnim tvrtkama koje se nisu potvrdile na tržištu. No, isto je tako točno da za to sigurno nisu krivi radnici koji su u njima radili. Krivi su vlasnici bilo da je riječ o državi bilo o privatnicima. Sada se događa to da ceh ne plaćaju krivci za te propasti već žrtve.  Jedino radnici plaćaju teret zatvaranja tvrtki. Oni nemaju za osnovne životne potrebe, ostaju bez stanova jer ne mogu plaćati kredite, štrajkaju glađu ili plaču pred televizijskim kamerama. Onima koji su doveli do tih ljudskih tragedija, ne pada ni vlas sa glave. Oni i dalje mogu dan uživati i u ptičjem mlijeku.

  • Problemi dugi dvadeset godina
  • Što je s novim tvornicama?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Zadnja »