English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Zadnja »
BOLONJA – to je katastrofa!

– izjavio je nedavno dekan Elektrotehničkog fakulteta iz Stuttgarta, dodavši da grupa najjačih tehničkih fakulteta u Njemačkoj vodi borbu za vraćanje starog, svjetski poznatog i priznatog zvanja diplomiranog inženjera, koje smo, uzgred, i mi svojevremeno uvezli iz Njemačke.

  • Znanje je otpor porobljavanju
  • Sveučilište nije i ne može biti poduzeće
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesen stiže - problemi se gomilaju

Privatno vlasništvo nakalemljeno na naš plemenski mentalitet, u kojem se pljačka smatra prihvaćenim društvenim ponašanjem, dovelo je do pustošenja koje se može usporediti samo sa osmanlijskim haračenjem na našim prostorima.
Svi govore o investicijama, no kada se želi provesti bilo kakav zahvat, javlja se čitav niz zapreka, počevši od onih adminstrativnih do ekoloških i kvaziekoloških. Zbog svega toga, strane investicije u Hrvatsku uglavnom su se svele na preuzimanje već postojećih tvrtki. Gotovo da ni nema onih koje su otvorile nova radna mjesta.
Kontinuirano se javljaju  stalni pritisci na proračun, počevši od poljoprivrednika do željeznice. Kada se pak pokrenu akcije za poboljšanje porezne discipline, kako bi se taj proračun napunio, ne preza se ni od čega kako bi se te akcije osujetile.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećanje dobne granice za mirovine? - Država pere ruke i ostavlja probleme narednim generacijama

Ima li novo podizanje granica starosnih mirovina smisla, kada imamo preko 300 tisuća nezaposlenih, pri čemu su posebice mladi teško pogođeni nezaposlenošću. I danas granicu starosne mirovine dočeka tek 15% građana, jer većina starijih radnika jedva da uspije zadržati posao i do prijevremene mirovine. Prijevremeno umirovljenje se penalizira manjim mirovinama, dakle manjim obvezama onog koji ih isplaćuje. Stoga nije cilj države samo podići granicu starosne mirovine, već naravno i prijevremene, a umanjenja mirovine u tom slučaju sigurno će se još povećavati.  No, u našim današnjim okvirima (ne)zaposlenosti time se povećava rizik da će veliki broj građana, koji će pod starije dane i dalje ostajati bez posla, biti u potpunosti nezbrinuti, neće primati naknadu za nezaposlenost niti će još moći u mirovinu.
Ako je to što najavljuje Vlada rješenje problema mirovinskog sustava, tada je očito da to rješenje ustvari ostavljamo narednim generacijama, a mi ćemo sadašnji problem i nered mirovinskog sustava ostaviti onakav kakav jest. Nažalost to je postala svakodnevnica principa života na kredit, koji se proteže od mnogih građana, poslodavaca do Vlade. Do stupanja na snagu najavljene reforme promijeniti će se još barem 10 Vlada, tako da poruka ove reforme ustvari znači: "Ostavimo probleme da ih rješavaju oni iza nas, samo znamo da bismo teret voljeli prebaciti na radnike". 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li liječnici i medicinske sestre u pravu

Problemi i sukobi u djelatnosti zdravstava ukazuju na intenzivno urušavanje zdravstvenog sustava koji se medicinskim rječnikom rečeno nalazi u predinfarktnom stanju, čime je ugroženo i opće zdravstveno stanje nacije. U istom kontekstu valja propitati odnos socijalnih partnera u djelatnosti zdravstva odgovornih za kvalitetno rješenje problema. Bolnice ni ne služe tome da zarađuju, nego da liječe ljude i da prosječnu razinu zdravlja nacije održavaju na funkcionalno prihvatljivoj razini.
U situaciji kada za optimalno funkcioniranje zdravstvenog sustava nedostaje 4000 liječnika i 12000 medicinskih sestara koji postoje na biroima barem djelomično, ali ih se ne zapošljava, jer ih se ne želi platiti, a i oni kojim u sustavu rade pretvaraju se nasilno u volontere s naknadom, jer su prisiljeni prekovremeno raditi, a milošću poslodavca daje im se paušal. U hrvatskom zdravstvu radi 74000 osoba, od toga 30 000 liječnika i sestara te čak 44 000 nemedicinskog osoblja, odnosno na svakog medicinskog djelatnika dolazi 1,46 nemedicinskih djelatnika.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
HRVATSKA BI MLADIMA TREBALA OSTATI JEDINA „OBEĆANA ZEMLJA“

Vremenska ograničenja slobodnog kretanja našim radnicima je pri ulasku u Europsku uniju nametnuo značajan broj zemalja, posebice onih koje su nam najatraktivnije. Na primjeru Njemačke vidi se kako zemlje Europske unije štite svoja tržišta rada i razvoj, primajući kvalificiranije radnike koji im nedostaju, a odbijajući niže kvalificirane koji bi im mogli biti višak. Tako postoji mogućnost da idućih godina tržište rada Europske unije bude obogaćeno samo našim kvalificiranijim radnicima. To je i velika opasnost za nas, jer bi na isti način hrvatsko tržište rada moglo biti opustošeno za takav kadar. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Plemenitost na djelu - Građani Hrvatske mekog su srca

Postoje dvije Hrvatske. Jednu čine oni koji na temelju svojih političkih ili nekih drugih veza jeftino kupuju tvornice, uproštavaju ih kako bi na prostoru ispražnjenom od radnika dobro zaradili. U tu grupu spadaju također oni koji svojim radnicima daju bijednu plaću, ili je uopće ne daju, a sebi grade dvorce, po onom stihu iz nekada popularne pjesme „pogledaj svoj dom anđele, tebi su stavili ham a sebi sagradili hram“. Često puta pomišljamo kako živimo u izuzetno okrutnom društvu, u onom u kojem svatko gleda samo svoje interese. No, povremeno se javljaju akcije koje vraćaju vjeru u čovjeka, pokazuju da surovi hrvatski kapitalizam nije do kraja devastirao neke osnovne ljudske vrijednosti.

To prikupljanje pomoći govore o dobroti ljudi. Ne samo to. Govori i o tome da je sustav u kojem su potrebne takve akcije truo.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svjetonazorski okršaji - Bijeg od stvarnih problema

Na prvi pogled iz čistog mira, na svjetonazorskoj bojišnici zametnula se žestoka bitka. Desnica i ljevica pucaju iz svih topova. Na dnevnom redu našli su se istospolni brakovi i zdravstveni odgoj u školama. Svatko tko drži do sebe o tim problemima rekao je svoje mišljenje. Očito na tom području postoje razlike u mišljenjima. Međutim, čudi žestina tog sukobljavanja, s obzirom na to da se, ruku na srce, radi o perifernim problemima. Koplja se praktički lome oko jednog nastavnog sata godišnje namijenjenog spolnom odgoju, te ustavnoj definiciji braka. Zaista neobično za zemlju koja grca u gospodarskim problemima iz kojih se ne vidi izlaz. Ipak postoji neka tajna veza između tih svjetonazorskih okršaja i ekonomske situacije.

  • Nemoćni pred stvarnošću
  • Socijalne razlike sve veće
Verzija za ispis Pročitajte više
 
NEDOSANJANI SNOVI ŠTETE SINDIKALNOM POKRETU U CJELINI

Jučer je svečano obilježeno potpisivanje Sporazuma o promjeni visine plaća u državnim i javnim službama između Vlade RH i dvanaest (12) od ukupno sedamnaest (17) sindikata  državnih i javnih službi koji sredstva za plaću ostvaruju iz proračuna Republike Hrvatske. Tinta se još nije niti osušila, a komentari dijela sindikata već su odavno presušili, jer se, među članstvom sindikata javnog sektora vodila prava bitka za „našu istinu“ o sporu koji je prethodio ovom Sporazumu.

  • Odustali neposredno prije štrajka
  • Protestiraju oni koji nisu ni bili za štrajk
  • Povjerenje s figom u džepu
  • Sindikalna borba je duga i teška
  • Dosta je razdora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Lokalna samouprava - Div na glinenim nogama

Nakon što su završeni izbori za tijela lokalne samouprave, stranke su se požurile pohvaliti  time da su upravo one pobijedile, ili postigle dobar rezultat. Kao dokaz, navedene su brojke o osvojenim mjestima župana, gradonačelnika, načelnika i vijećnika. Bila je to prilika da crno na bijelo vidimo koliki se broj ljudi finacira na temelju poreznih i prireznih nameta. Cifra je zaista velika. Potvrđuje  konstataciju da je jedan od razloga goleme državne i javne uprave hipertrofirana lokalna samouprava.
Na lokalnim izborima izabrali smo 8.242 vijećnika i 456 župana, gradonačelnika i načelnika. Nitko od njih, a pogotovo ne župani, gradonačelnici i načelnici, ne obnašaju dužnosti na koje su izabrani  besplatno. Valja imati na umu da je taj broj samo vrh ledene sante. Riječ je o izbornim funkcijama dok je na redovnim radnim mjestima u lokalnoj samoupravi zaposlen mnogosturko veći broj ljudi. Gradonačelnik Zagreba postavlja tisuću voditelja, rukovoditelja, ravnatelja i ostalih funkcionara. U to  nisu uključeni obični „crnci“, oni koji  su došli zbog potreba posla ili samo zato jer nekoga dobro poznaju.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Proklamacije i praksa

U Hrvatskoj je teško, no nije svima jednako teško. Zaposleni u privatnom sektoru u zadnjih nekoliko godina prolaze kao bosi po trnju. Smanjuju im se plaće ili  se one ne isplaćuju, rade od jutra do mraka a njih 140 tisuća ostalo je bez posla. Kako bi se razlike koliko toliko ublažile, Vlada je preporučila javnom sektoru da se prilagodi prilikama. Kao što obično biva kod nas, proklamacije su jedno, a stvarnost drugo.
U stvari, raskorak između prakse i proklamacija svakodnevna je i kontinuirana pojava. Već je druga godina kako se govori o projektima koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, počevši od električnih centrala Ombla i Plomin, terminala za ukapljeni plin, novim prugama i koječemu drugome, no do sada nije zabodena ni jedna lopata. Stalno se najavljuju bolja vremena, vjeruje se u napredak, misli se da je počeo izlazak iz krize a bruto-društveni proizvod i dalje nezaustavljivo pada.

  • Kakva država takvi i poduzetnici
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Zadnja »