English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
EKONOMSKI FATALIZAM U PRIVATIZACIJI RAZLOG JE PREKOMJERNOG DEFICITA I MJERA KOJE SLIJEDE

Posljednji događaji vezani na rad institucija koje istražuju okolnosti „nestanka“ novca u Hrvatskoj gospodarskoj komori u mnogočemu se mogu povezati sa stanjem u kojemu se danas nalazi gospodarstvo Hrvatske. Situacija možda i ne bi bila toliko usporediva da se ne radi o krovnoj udruzi odgovornoj za jačanje i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. Međutim i površne analize današnje situacije u gospodarstvu Hrvatske mogu potvrditi da su iz resursa koji su na početku devedesetih, u vrijeme početka ekonomske tranzicije pripadali gospodarstvu, netragom nestale brojne milijarde, da su iz sektora tržišta rada u socijalni sektor „nezaposlenih“ preselile stotine tisuća radnika, da je broj novih umirovljenika unatoč prirodnom odljevu ove populacije danas udvostručen, a broj aktivno zaposlenih gotovo prepolovljen, da su sindikati u međuvremenu izgubili 2/3 svojih članova. Sve to, danas, smatra se zatečenim i„normalnim“ stanjem gospodarstva. Nitko ne postavlja pitanje zbog čega je do toga došlo i ne povezuje bogatstvo aktualnih milijardera sa današnjim siromaštvom većine stanovništva.
Drugim riječima, stanje gospodarstva za sve dosadašnje političke elite bilo je stanje izvan njihove zone političke odgovornosti, odnosno, tako su ga radnicima prikazivale. A svaka politička elita je gotovo uvijek odlazila ostavljajući iza sebe nove dugove i nove krhotine u gospodarstvu. Međutim, iz naprijed navedenog primjera je vidljivo da su nerijetko političke elite  prvo sebi osiguravale moć i  bogatstvo, te s tim povezani društveni ugled, pa makar i pod cijenu propasti svega ostalog. Gledajući unatrag, radnici u Hrvatskoj se moraju zapitati živimo li  svi u istoj državi, ili ih se političke elite sjete samo u vrijeme izbora.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Za koga se to stvara gospodarski sustav?

Postojeća nezaposlenost, zbog niske stope rasta i zastoja u investicijama, brže se povećava nego što se stvara nova zaposlenost. Nezaposlenost i socijalni slom društva velikih društvenih razmjera, posebno mlade generacije, ugrožava ne samo njihovu egzistenciju, već stvara izgubljenu generaciju i nenadoknadivi populacijski gubitak.

  • Nejednakosti razaraju i antagoniziraju društvo i državu
  • Radnici postaju običan “dodatak” kapitalu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tajna porasta štednje

Nedavno je objavljen podatak da je samo u srpnju i kolovozu ove godine štednja hrvatskih građana porasla za 3,9 milijarde kuna. U proteklih godinu dana štednja je veća za 4,7 posto i dosegla je iznos od 196,7 milijardi kuna. Na temelju tih podataka moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj teku med i mlijeko. Zar smo mi, kao što je svojedobno rečeno, čudo kojem se divi cijeli svijet? Ljudi ne samo da žive, već poput hrčaka stavljaju sve više i više na stranu, da se nađe za crne dane. I to u vrijeme kada se svi gospodarksi pokazatelji nalaze na silaznoj putanji. Pada industrijska proizvodnja, smanjuje se izvoz a u rujnu je dnevno bez posla ostajalo  700  (slovima: sedam stotina) radnika. Kako je to moguće? Zar smo mi, kao što je svojedobno rečeno, čudo kojem se divi cijeli svijet.

  • Sumorna stvarnost
  • Raslojavanje nije samo socijalni već i ekonomski problem
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ovce na tuđoj livadi

Hrvati se već više od dvadesetak godina izjašnjavaju i zalažu za liberalni kapitalizam. Sada, kada su se, uza sve žrtve, za njega izborili i kada se on stabilizirao i pretvorio u javu, Hrvati imaju razne primjedbe i sve češće gunđaju na taj kapitalizam. Očekivanje “male Švicarske”, koja je tu, pokraj nas, samo je treba ubrati, ustupa mjesto razočaranju.
Prijeti nam dan kada ćemo postati ovce koje satelitski čuvaju na tuđoj livadi. Ni stopa te livade više neće biti naša. Bit će to kraj priče da smo svoji na svome.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pačja škola - Nismo ništa naučili

U proteklih dvadeset godina privatni kapital se nije ni orijentirao na investicije u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta, već na preuzimanje već postojećih tvrtki. A to preuzimanje je u pravilu dovodilo do smanjenja radnih mjesta.

  • Investicijski snovi
  • Ponovno aktualna stara rješenja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mladi i razvoj

Svima je jasno da bez znanja nema razvoja, no za doktore znanosti u Hrvatskoj nema posla. Za razliku od Hrvatske i ostalih zemalja slučajeva, postoje  države koje su gladne za mladima i obrazovanima. Zbog svega toga, perspektiva zemlje u kojoj se najviše traže konobari, prodavači i čistačice prilično je sumorna.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
BOLONJA – to je katastrofa!

– izjavio je nedavno dekan Elektrotehničkog fakulteta iz Stuttgarta, dodavši da grupa najjačih tehničkih fakulteta u Njemačkoj vodi borbu za vraćanje starog, svjetski poznatog i priznatog zvanja diplomiranog inženjera, koje smo, uzgred, i mi svojevremeno uvezli iz Njemačke.

  • Znanje je otpor porobljavanju
  • Sveučilište nije i ne može biti poduzeće
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesen stiže - problemi se gomilaju

Privatno vlasništvo nakalemljeno na naš plemenski mentalitet, u kojem se pljačka smatra prihvaćenim društvenim ponašanjem, dovelo je do pustošenja koje se može usporediti samo sa osmanlijskim haračenjem na našim prostorima.
Svi govore o investicijama, no kada se želi provesti bilo kakav zahvat, javlja se čitav niz zapreka, počevši od onih adminstrativnih do ekoloških i kvaziekoloških. Zbog svega toga, strane investicije u Hrvatsku uglavnom su se svele na preuzimanje već postojećih tvrtki. Gotovo da ni nema onih koje su otvorile nova radna mjesta.
Kontinuirano se javljaju  stalni pritisci na proračun, počevši od poljoprivrednika do željeznice. Kada se pak pokrenu akcije za poboljšanje porezne discipline, kako bi se taj proračun napunio, ne preza se ni od čega kako bi se te akcije osujetile.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povećanje dobne granice za mirovine? - Država pere ruke i ostavlja probleme narednim generacijama

Ima li novo podizanje granica starosnih mirovina smisla, kada imamo preko 300 tisuća nezaposlenih, pri čemu su posebice mladi teško pogođeni nezaposlenošću. I danas granicu starosne mirovine dočeka tek 15% građana, jer većina starijih radnika jedva da uspije zadržati posao i do prijevremene mirovine. Prijevremeno umirovljenje se penalizira manjim mirovinama, dakle manjim obvezama onog koji ih isplaćuje. Stoga nije cilj države samo podići granicu starosne mirovine, već naravno i prijevremene, a umanjenja mirovine u tom slučaju sigurno će se još povećavati.  No, u našim današnjim okvirima (ne)zaposlenosti time se povećava rizik da će veliki broj građana, koji će pod starije dane i dalje ostajati bez posla, biti u potpunosti nezbrinuti, neće primati naknadu za nezaposlenost niti će još moći u mirovinu.
Ako je to što najavljuje Vlada rješenje problema mirovinskog sustava, tada je očito da to rješenje ustvari ostavljamo narednim generacijama, a mi ćemo sadašnji problem i nered mirovinskog sustava ostaviti onakav kakav jest. Nažalost to je postala svakodnevnica principa života na kredit, koji se proteže od mnogih građana, poslodavaca do Vlade. Do stupanja na snagu najavljene reforme promijeniti će se još barem 10 Vlada, tako da poruka ove reforme ustvari znači: "Ostavimo probleme da ih rješavaju oni iza nas, samo znamo da bismo teret voljeli prebaciti na radnike". 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li liječnici i medicinske sestre u pravu

Problemi i sukobi u djelatnosti zdravstava ukazuju na intenzivno urušavanje zdravstvenog sustava koji se medicinskim rječnikom rečeno nalazi u predinfarktnom stanju, čime je ugroženo i opće zdravstveno stanje nacije. U istom kontekstu valja propitati odnos socijalnih partnera u djelatnosti zdravstva odgovornih za kvalitetno rješenje problema. Bolnice ni ne služe tome da zarađuju, nego da liječe ljude i da prosječnu razinu zdravlja nacije održavaju na funkcionalno prihvatljivoj razini.
U situaciji kada za optimalno funkcioniranje zdravstvenog sustava nedostaje 4000 liječnika i 12000 medicinskih sestara koji postoje na biroima barem djelomično, ali ih se ne zapošljava, jer ih se ne želi platiti, a i oni kojim u sustavu rade pretvaraju se nasilno u volontere s naknadom, jer su prisiljeni prekovremeno raditi, a milošću poslodavca daje im se paušal. U hrvatskom zdravstvu radi 74000 osoba, od toga 30 000 liječnika i sestara te čak 44 000 nemedicinskog osoblja, odnosno na svakog medicinskog djelatnika dolazi 1,46 nemedicinskih djelatnika.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: