English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
Gore glavu, narode

Javna hrvatska politika puka je halucinacija; izbori su farsa; parlament je privid; država je paravan. Naš život predstavlja samo iluziju. Mi smo eksponati u formalinu na patološkom odjeljenju Kontinenta.
Nikada nijedna država nije na neku tuđu lomaču nalagala toliko svoje suverenosti, teritorije, tradicije, povijesti, identiteta, rezultata borbe i samoprijegora čitavih naraštaja kao što to čini današnja Hrvatska. I ta lomača se tek rasplamsava i zahtijeva tko zna što i koliko. Izgleda da će gorjeti sve dotle dok na našem zgarištu ne ostanu samo ugarci. U odbljescima toga živoga ognja vide se sa svih strana samo lica naših vladajućih političara koji slave svoje najveće pobjede u povijesti, a pokušavaju ih, ne birajući sredstva, prikazati kao opće i narodne trijumfe.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada i sindikati - Smicalice ili dogovor?

U Hrvatskoj su, na svu sreću, prošla vremena kad se sindikalne aktiviste ubijalo ili premlaćivalo (ubojstvo Milana Krivokuće nije nikada riješeno, a Ivan Tolić je premlaćen). No odnosi Vlade i sindikata ni dalje nisu idilični. Oni to i ne trebaju biti. No, na tom području potrebna su poštena pravila igre, a to je upravo ono što  nedostaje.
Štrajk liječnika pa ni sindikalni vođa koji ga vodi, dobrom dijelu hrvatskih građana nisu simpatični. Liječnici u Hrvatskoj nisu najveća sirotinja, na stotine je tisuća onih koji jedva da imaju za život pa se ne bune. Iz Hrvatske odlaze, na primjer, mnogi fizičari, a za to se ni ne zna. Naravno, to ne znači da liječnici nemaju pravo na industrijsku akciju i oni je provode. Sporan je u svemu tome i način na koji je Vlada reagirala na višemjesečnu blokadu bolničkog sustava. Nakon što se deset godina govorilo o tome da je predsjednik Sindikata liječnika lažni invalid, Vlada se usred liječničkog štrajka sjetila da tu stvar treba ispitati. Provedena je, pred televizijskim kamerama, spektakularna akcija hapšenja Ivice Babića i on je brže-bolje strpan u zatvor iz kojeg je na svu sreću, nakon nekoliko dana pušten. Takva nevješta poruka sindikalistima da paze što rade pokazuje da se na demokratskim odnosima u društvu itekako treba raditi. Vlast je tim hapšenjem ispala smiješna, a probleme u zdravstvu nije riješila.
HŽ Cargo je još jedan problem koji je teško riješiti. Izlaz se našao u otpuštanju 800 radnika i smanjenju plaća. Pri tome treba naglasiti da neracionalnosti u tom sustavu nisu jedini problem. Osnovni razlog zbog čega je željeznički teretni prijevoz na koljenima je taj da zbog zamiranja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj nema tereta koji se može prevoziti. Sindikati su upozorili da tih osam stotina radnika nakon otpuštanja nigdje neće moći naći posao, jer se radi o specifičnim zanimanjima. Vlada se nije obazirala na te i druge  primjedbe već je  sklopila sporazum samo s jednim sindikatom, a ostale je izigrala. Sve po propisu. No, to nije dogovor, već smicalica.
Imamo također slučajeve da se sindikalni aktivisti otpuštaju, jer su navodno neradnici. Svi ti primjeri govore nam da na poštenom odnosu sindikata i Vlade treba daje raditi. Jer, ni jedna smicalica nije riješila nikakav problem.

Verzija za ispis
 
Bosanskohercegovački poučak - Strpljenje ima granice

Nemiri u Bosni i Hercegovini, izazvani teškim gospodarskim stanjem, privukli su pažnju javnosti i u Hrvatskoj. Situacija je ondje zaista teška. Mnogi stanovnici te zemlje napustili su je što zbog rata, što zbog toga što u njoj jednostavno nisu imali od čega živjeti. Prema zadnjem popisu stanovništva broj građana te zemlje smanjio se za više od pet stotina tisuća, tako da ih sada ima svega 3,7 milijuna. Od toga broja njih 550.000 je bez posla, odnosno 44 posto radno sposobnog stanovništva. Većina vjeruje da nećemo doživjeti takve prizore, jer situacija u Hrvatskoj nije tako kritična. No, nemojmo se zavaravati. Svi problemi s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine postoje i u Hrvatskoj, samo se kod nas pojavljuju u nešto blažem obliku.

  • Dug spisak zajedničkih problema
  • Nakon Grčke, Hrvatska najgora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KRIZA SOCIJALDEMOKRACIJE I BORBA SINDIKATA

U razvoju društva tijekom povijesti zabilježeni su mnogi usponi i padovi, ali je ipak glavna usmjerenost išla prema razvoju socijalne pravde i razvoju socijaldemokracije. Ovaj je model najprisutniji u zemljama Europske unije, a koncept razvoja nacionalnih država našao je svoje uzore u najrazvijenijim socijaldemokratskim državama EU. U širenju i razvoju socijaldemokracije manja je uloga država, a kroz povijest je dokazano da su poticatelji humanih razvoja i humanih odnosa na radu uvijek bili sindikati. Mnogi razvojni modeli gospodarstva, posebno u kriznim vremenima, izgovore za nastanak krize traže u „pretjerano“ visokim radničkim pravima i beneficijama te se izmišljaju razni mehanizmi kojima bi se prava umanjilo, pod izlikom da su upravo prava radnika prepreka za zapošljavanje ili za gospodarski razvoj. No, samo površni pogled u povijest ove hipoteze demantira.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako postići konkurentnost - Zemlja znanja ili niskih nadnica?

Prilično nezapaženo prošla je vijest da već treću godinu zaredom na našim visokoškolskim i istraživačkim ustanovama nema prostora za nove znanstvene novake. To znači da za one koji se nakon završenog fakulteta odluče na doktorski studij, nakon doktoriranja nema mjesta. To također znači da će naše znanstvene i istraživačke institucije ostati bez mladih ljudi s idejama, odnosno morat će se zadovoljiti s već postojećim kadrovima.
A kakvi su oni i kakvo je uopće stanje naše znanosti govori podatak da od davnog antibiotika Sumameda, u Hrvatskoj nije smišljeno ništa novo što bismo mogli prodati svijetu. A taj Sumamed je nekada „Plivi“ samo od naknade za patent donosio godišnji prihod od 100 milijuna dolara. Okrećemo li se od "zemlje znanja" prema zemlji niskih nadnica?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Između nade i stvarnosti - Hoće li 2014. biti godina preokreta?

Posljednjih pet godina Hrvatskom svakako hara kriza. U odnosu na 2008. bruto društveni proizvod smanjen je oko 12 posto. Poništeni su svi rezultati postignuti u dotadašnjim konjunkturnim godinama i Hrvatska se sada nalazi na poziciji na kojoj se nalazila prije deset godina. Možemo, dakle, govoriti o deset godina koje su pojeli skakavci. Osim u 2011. kada je ostvarena nulta stopa rasta, u svim ostalim kriznim godinama došlo je do pada bruto društvenog proizvoda, od 6,7 posto u 2009. do 2 posto u 2012. godini. Ocjenjuje se da se taj pad nastavio i u prošloj godini. Što nas čeka u 2014.?

  • Prognoze
  • Preokret u Hrvatskoj neće biti lagan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na kraju sumorne godine - Sivo prema crnome

U godini kojoj brojimo zadnje dane jedini svijetli trenutak bio je 1. srpnja, dan kada je Hrvatska konačno ušla u Europsku uniju. Tada se javio dašak optimizma da se stvari kreću s mrtve točke. Taj optimizam nije dugo trajao. Kola su se nastavila kretati nizbrdo pa Hrvatska stvarnost podsjeća na roman „Pedeset nijansi sive“ s time da to sivilo vremenom postaje sve crnje. Broj nezaposlenih, koji je iz dana u dan ponovno sve veći, govori sve. Posao traži 355 tisuća ljudi. Ako se taj trend nastavi, uskoro ćemo dostići rekordnu brojku od 380.195 nezaposlenih koja je zabilježena 2001. godine. Podsjetimo, u predkriznoj 2008. godini broj nezaposlenih smanjen je na 236.741. Nezaposleni su krajnji produkt kontinuiranog petogodišnjeg pada bruto-društvenog proizvoda, smanjivanja industrijske proizvodnje i smanjivanja izvoza.

  • Atmosfera zbunjenosti i nesnalaženja
  • Definicija braka će riješiti krizu?
  • Luta se na sve strane
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Strukturne reforme i referendum - Bavimo se krivim pitanjima

Svjedoci smo da su se kod nas u zadnje vrijeme povele izuzetno žestoke rasprave o pitanjima koje su u današnjoj teškoj gospodarskoj situaciji potpuno beznačajne. Silna energija troši se na to da li će se veza dvojice muškaraca ili žena nazvati brakom ili nekako drugačije. Što god da se unese u Ustav, neće otvoriti ni jedno radno mjesto, niti će se povećati plaće ili mirovine.
Iako se radi o delikatnom pitanju koje i ne utječe na svakodnevnicu većine građana, svakako pozdravljamo referendum kao oblik demokracije putem kojeg svi građani direktno odlučuju. On se mora uspostaviti i razvijati, a njegova vrijednost je daleko veća od svih troškova koji se ističu od strane izabrane vlasti. Troškovi su ustvari beznačajni, a izabrani predstavnici građana se ustvari boje razvoja ovakvog način odlučivanja, da građani (narod ili raja) sami odlučuju. Nadamo se da će se ovakav način direktne demokracije nastavljati razvijati, ali i da će ubuduće biti postavljena pitanja koja su značajnijeg utjecaja na kvalitetu života većine građana (na primjer iz područja zaštite prirodnih dobara, privatizacije ili nacionalizacije voda, šuma, energetike, INE ili drugi najvrjednijih djelatnosti, subvencijama ili poticajima iz proračuna, dobne granice mirovine, minimalne plaće, pitanja zaposlenosti, radnog vremena i sl.).
Zato izađite na referendum, ne samo da prema svojoj savjesti odlučujete o ovom pitanju, već i da ovakav način odlučivanja svih građana uspostavimo i za, usuđujemo se reći, neka druga još važnija pitanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 2030. dobna granica za mirovinu raste prema 67 godina

Nova mirovinska reforma koju predlaže Vlada RH uskoro ide u redovitu saborsku proceduru. Bit će dva čitanja, a primjena zakona važit će od 1. siječnja iduće godine. Osnovna izmjena bit će podizanje dobne granice sa sadašnjih 65 na 67 godina starosti da bi se ostvarila puna starosna mirovina. Tako će rođeni nakon 1971. raditi do 67 godina pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. I dalje ostaje usklađivanje mirovina dvaput godišnje.

  • Prijelazno razdoblje
  • Ostaje usklađivanje mirovina
  • Mogućnost prijevremene mirovine
  • Isplata mirovina putem računa
  • Kada u mirovinu po novim pravilima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima - Radnici ili robovi!?

Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima, osmišljen je radi agencijskog fleksibiliziranja rada. Posrijedi je akt kojim se iz Zakona o radu izdvajaju odnosi vezani uz manje, jeftinije i kraće poslove. Radnici na takvim zaposlenjima izgubili bi mnoga prava koja ostali još uspijevaju zadržati. Problem je i širi od toga. Sudeći po međunarodnom iskustvu, takvo zakonodavstvo u praksi biva zloupotrijebljeno od mnogih poslodavaca, pa se među privremene i povremene poslove skrivaju razni poslovi koji ni po čemu ne bi trebali spadati u predviđeni krug.

  • Slovenci odbili takav zakon
  • Poslodavci objeručke „za“
  • Tvrtka postaje surogat za obitelj
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: