English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Socijaldemokracija potučena na izborima?
Iako su gotovo sve predizborne ankete predviđale pobjedu koalicije stranaka okupljenih oko SDP-a pod nazivom RESTART, izborni rezultati su pokazali njezin potop. Nakon izbora je bilo začuđujuće gledati vodstvo stranke SDP-a koje je u drugima tražilo krivca za svoj potpuni debakl, drugi uzastopno, mnogo gori od prvog.
Ubrzo nakon objave rezultata stigla je najava ostavke čelne osobe SDP-a, preuzimanjem odgovornosti za poraz, no, bez većih objašnjenja.
Ostaje i dalje pitanje: Što socijaldemokrati u Hrvatskoj čine pogrešno? Je li izborni poraz posljedica samo pogrešnog vodstva ili nekih drugih okolnosti? Odgovor je vrlo jednostavan. Kad bi poraz bilo moguće riješiti samo promjenom predsjednika stranke, onda se ovaj poraz ne bi ni dogodio, jer je predsjednik stranke stranku vodio u posljednjem mandatu. Problem je očito složeniji i slojevitiji i nije odraz samo trenutačnog raspoloženja biračkog tijela nego i politike koja je stranku udaljila od radnika i sindikata kao njihovih, izvornih tradicionalnih birača. 

  • Nastanak socijaldemokratskih stranaka u Europi
  • Populisti zauzimaju prostor socijaldemokrata
  • Vraćanje izvornim biračima – radnicima



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Akumulacija koja traje
Privatizaciju 1990-ih nazivati divljom, potpuno je promašeno. Kako si netko zamišlja da je otimačinu moguće provesti pitomo? Usto, hrvatsku korupciju ne treba vezati uz karakterne manjkavosti nacije. Istina je jednostavnija. Da biste imali korupciju, morate imati državu
Hrvatska ima peh da proživljava zakašnjelu prvobitnu akumulaciju i to već treći put u posljednjih nešto više od sto godina. Riječ je, naravno, o okrutnoj prvoj fazi razvoja kapitalizma o čemu, kao što se to nerijetko događa, beletristi govore bolje od filozofa ili ekonomista. Evo jednog odlomka: "Učitelj: Promisli dijete, otkud ovi dari? Sam ti nisi mog’o doći do tih stvari. Dijete: Pa sve mi je od tatice. Učitelj: A otkud one njemu? Dijete: Od djedice. Učitelj: Od koga ih je djeda dobio? Dijete: On je nekog orobio." Tako Karl Marx citira Goethea, za kojeg kaže kako je to napisao rasrđen glupostima da je svako bogatstvo stvoreno marljivim radom. Prvobitnu akumulaciju, neophodnu da bi započeo ciklus kapitalističke proizvodnje, Marx inače uspoređuje s istočnim grijehom u teologiji. Adam je morao zagristi jabuku da bi povijest mogla započeti.

  • Sva velika bogatstva nastala su nekim oblikom pljačke i korupcije
  • Hrvatski korupcionaš unovčuje prvo svoje hrvatstvo
  • Da biste imali korupciju, morate imati državu
  • Korupcija se ukorijenila u trajni sustav



Verzija za ispis Pročitajte više
 
I nakon izbora ostaje korona - Mnogo obećanja i uništenih iluzija
Ovogodišnji parlamentarni izbori i virus korone imaju mnogo toga zajedničkog. I jedni i drugi su došli potpuno nenadano i neočekivano, te u trenutku promijenili naše ponašanje, svijest, navike i očekivanja. Kao da smo svi postali stariji i ozbiljniji, svjesni životnih iznenađenja i pošasti. Ono što nam je do pojave korone bilo silno važno, sada je u drugom planu, jer je izvjesna samo svakodnevna neizvjesnost i prijetnja. Globalni putevi su se raspršili u more nedoživljenih iluzija, a više nego prije postala je važna sigurnost vlastitog doma. I baš kada smo se nekako navikli boriti s virusom, sretni što smo nadomak pobjede, objavljen je datum parlamentarnih izbora. Iako su se trebali održati ove godine, ipak, kao da nas je datum objave sve zatekao.

  • Forsiranje normalnog
  • Politički vrtuljak, instant političari i stranačke maskote
  • Dan izbora, vrijeme otrežnjenja









Verzija za ispis Pročitajte više
 
Država bezrezervno vjeruje, a oni je varaju na mnoge načine
Drugim riječima, potrošnja jedne osobe je uobičajeno prihod druge osobe. Nacionalni dohodak nastaje kao zbir sve potrošnje, a rast ovisi o brzini i obimu potrošnje. Tako je to u uvjetima normalnog odvijanja poslovnih aktivnosti i života ljudi. U uvjetima kada se na tržištu usporava potrošnja, dolazi do recesije. Sve je to u povijesti već bilo viđeno i poznato. 
No, ova tri posljednja mjeseca svjetska je ekonomija doživjela udar izazvan pandemijom Covida-19, koji nije izazvao recesiju nego je zamrznuo veliki dio svjetske ekonomije i gospodarskih aktivnosti. Što je sve zamrznuto? Zamrznute su gotovo sve aktivnosti u pojedinim granama proizvodnje i usluga, neovisno o političkom i društvenom uređenju, stranačkoj pripadnosti, članstvu ili nečlanstvu u Sindikatu. 
Kada bi se život tvrtke u trenutku proglašenja pandemije usporedio sa životnim ciklusom ljudi, moglo bi se reći da je trenutačno zamrznuta svjetska ekonomija vapila za sredstvima za preživljavanje. No, umjesto aparata, poslodavci su vapili za novcem, svježim hrpama novca bez obzira na to kako će do njega doći. Jedino što im je bilo tog trenutka jasno je da novac može stvoriti država. U tome niti jedna država nije izuzeta. Od onih najvećih i najbogatijih, do onih najmanjih i najsiromašnijih, sve su se odazivale vapaju poslodavaca i dale im izdašnu pomoć.

  • Obilate potpore poslodavcima
  • Inventivno, snalažljivo, ucjenjivački, bezobzirno, a često i nezakonito postupanje poslodavaca
  • Mnogi u svoje radnike nisu uložili ni kune



















Verzija za ispis Pročitajte više
 
25 godina Zakona o radu - Trendovi i karakteristike kolektivnog pregovaranja
Početkom ove godine navršilo se 25 godina od početka primjene Zakona o radu. Bio je to prvi Zakon na kojemu su prvi i posljednji put, mjesec dana, zajedno radili predstavnici Sindikata i predstavnici poslodavaca, uz Vladu, koja je konačno uputila u donošenje dogovoreni tekst novog Zakona o radu – dalje u tekstu: ZOR. On je u dotadašnji sustav radnih i industrijskih odnosa unio revolucionarne promjene, a jedna od najvažnijih je bilo kolektivno pregovaranje. 
Istina, kolektivno pregovaranje je postojalo i prije donošenja ZOR-a, jer su se Sindikati organizirali na dobrovoljnom principu u skladu s Konvencijom MOR-a 87., ali na poslodavačkoj strani nije bilo partnerskih organizacija poslodavaca sastavljenih na dobrovoljnom principu, pa su u ulozi poslodavaca na nacionalnoj i sektorskoj razini u kolektivnom pregovaranju sudjelovale Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Iako je u vrijeme donošenja ZOR-a, kolektivno pregovaranje bilo uglavnom centralizirano (kolektivni ugovori su se sklapali na nacionalnoj razini) i njima su bili „pokriveni“ svi radnici, stupanjem na snagu ZOR-a, 1. 1. 1996. godine, socijalni partneri su se zauvijek odrekli tih kolektivnih ugovora i počeli izgrađivati novi sustav industrijskih odnosa sukladno odredbama ZOR-a.

  • Izgradnja industrijskih odnosa
  • Razvoj i trend kolektivnog pregovaranja
  • Sadržaj kolektivnih ugovora


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stabilno propadanje - Do kada ovako?
Snaga i odlučnost s kojom je proveden štrajk prosvjetnih radnika iznenadili su ne samo Vladu, već vjerojatno i same organizatore. Točno je da je ta djelatnost godinama podcijenjena. O tome, između ostaloga, govori podatak da se svojedobno na nastavnički smjer matematike i informatike godišnje upisivalo tridesetak studenata, a u zadnje vrijeme svega tri ili četiri. Plaće su male, a ugled nikakav. Gotovo svaki dan možemo pročitati da se učitelji, pa i roditelji, iživljavaju na nastavnicima, a reakcije su mlake ili nikakve. Ne želimo nastavnicima pripisivati namjere koje nemaju, ali se postavlja pitanje ne krije li se u pozadini njihovog nezadovoljstva opće nezadovoljstvo sa stanjem u državi.

  • Građani Hrvatske su nezadovoljni


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Revizija socijalnog dijaloga
Globalni cilj socijalnog dijaloga i tripartizma je promicanje postizanja konsenzusa i demokratske uključenosti glavnih dionika u svijet rada. Glavni dionici socijalnog dijaloga su tri strane: sindikati, odnosno, organizacije slobodno udruženih radnika, te poslodavačke organizacije nastale na dobrovoljnom principu, kao glavne stranke u socijalnom dijalogu i uvijek prisutna treća strana, odnosno, predstavnici nacionalnih vlada. Ovisno o tome koliko stranaka sudjeluje u socijalnom dijalogu, on se naziva tripartitni ili bipartitni socijalni dijalog, tripartizam, odnosno tripartitni socijalni dijalog se odvija u svrhu uspostavljanja pravnog okvira za socijalni dijalog na nacionalnoj razini, dok bipartizam podrazumijeva socijalni dijalog između organizacija sindikata i poslodavačkih organizacija u svrhu uređivanja međusobnih prava i obveza na tržištu rada. Odvija se uglavnom kroz kolektivno pregovaranje, rad u radničkim vijećima i predstavljanje u organima poslodavaca.

  • Svrha socijalnog dijaloga
  • Kriza dijaloga predugo traje
  • Revizija osnove za razvoj tripartizma



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predsjednička obećanja - Uglavnom fraze
Trka za mjesto predsjednika ili predsjednice Republike polako se zahuktava. S obzirom na polarizaciju našeg političkog života, imamo s jedne strane desnu opciju koja u prvi plan stavlja hrvatsku državu, mitske nacionalne interese i ostale zvučne floskule te navodne silne uspjehe koje je do sada postigla u vođenju države. Ljevica uzvraća pozivom na jednakost svih građana i socijalnu pravdu. Bez obzira na to što je uloga državnog poglavara uglavnom paradne prirode, niti jedan od kandidata se nije potrudio da biračima malo detaljnije objasni kako će postići ciljeve za koje se zalaže u predizbornoj utrci. Nimalo čudno jer je riječ uglavnom o frazama i nitko se ne želi zamarati s time da ih pretvori u život.

  • Nacionalni interes
  • Ravnopravnost



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nova aristokracija
Nova vremena donose promjene, između ostaloga stvara se nova aristokracija. Ona se ne diči svojim porijeklom, kao stare hrvatske velikaške kuće poput Frankopana, Draškovića ili Pejačevića, već svojom snalažljivošću. Ta nova aristokracija iskoristila je tranzicijski metež i dokopala se slasti i vlasti. Nemamo više grofove i barune, ali imamo vitezove od pretvorbe, korupcije i zloupotrebe vlasti. Oni su ugledni građani kojima povremeno slabašno hrvatsko pravosuđe pokušava stati na kraj, ali u pravilu uzaludno. Tako imamo gradonačelnika s dvije stotine optužbi čiji klub zastupnika je jedan od stupova vlasti ili bjegunca u susjednu zemlju koji i dalje drma hrvatskim nogometom, a koji je bio, a možda je i dalje, u prijateljskim odnosima s vrlo važnim osobama u hrvatskoj politici.

  • Privilegirani sloj



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uhljebi, povlaštene mirovine, Crkva - Trkači olovnih nogu
Strukturne reforme postaju mitski pojam za koji se nitko ne usuđuje reći o čemu se točno radi, a još manje se pokušavaju provesti. Riječ je, naime, o tome da bi preslagivanje ekonomskih odnosa u društvu izravno utjecalo na interese vladajućih i svih onih koji vlast podržavaju. Evo nekoliko područja na kojima su potrebni rezovi kako bi se Hrvatska odlijepila od dna Europske unije na kojem sada čvrsto počiva, a koji se ne poduzimaju.

  • Uhljebi
  • Povlaštene mirovine
  • Crkva
  • Zaključak


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »