English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Da li je vrijeme za malodušnost - S „krizom“ se treba boriti, a ne miriti

U okviru obilježavanja 1. svibnja organizirana su prigodna okupljanja i prosvjedi. I pored toga što je do sada posao izgubilo dvadeset tisuća radnika, što se dobrom dijelu radnika plaće zamrzavaju ili smanjuju, prosvjedi su bili mlaki. U Zagrebu je s Trga bana Jelačića na skup u Makismiru krenulo svega tri tisuće ljudi a govori koji su u Maksimiru održani više su nalikovali na jadikovke nego na odlučno traženje rješenja za egzistencijalne probleme s kojima se suočava sve više radnika.
Slušajući te riječi, kapital se mogao zadovoljno smješkati. Da, ljudi su nezadovoljni, no od tog nezadovoljstva zasad mu ne prijeti nikakva opasnost.

Za radničku apatičnost postoji vjerojatno više razloga, no jedan od značajnih je sigurno relativiziranje krize koje se provlači kroz većinu naših medija.

Svim silama se želi stvoriti dojam da je sadašnja kriza nešto nalik na najezdu skakavaca, neki usud koji jednostavno moramo prihvatiti bez roptanja.

Jedine antirecesijske mjere koje su do sada poduzete u Hrvatskoj su one koje se odnose na zamrzavanje radničkih plaća. Kada je pao prijedlog da se ograniče menandžerske plaće javio se predstavnik udruge poslodavaca koji je ustvrdio da bi to bio pogrešan potez jer „poslodavce tek sada treba stimulirati“. Ne bi li i radnike također trebalo dodatno stimulirati. Oni su i osnovni potrošači.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GLOBALIZACIJA – ključni faktor krize svjetskoga gospodarstva

U osvrtu na globalizaciju valja se prisjetiti ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Hrvatskoj stvarana nova država i novi zakonski okvir. U to vrijeme započela je privatizacija, koja je završila sa znanim posljedicama i gubicima desetine tisuća radnih mjesta. Uz to, još uvijek nisu bili oslobođeni svi dijelovi Hrvatske, pa je uglavnom to bio glavni problem. U takvoj situaciji, od Hrvatske je pomalo zazirao i strani kapital, te je zaobilazio u širokom luku. Sindikati su uporno i strpljivo radili na uspostavi pravnog okvira za radne odnose, te je u svibnju 1995. godine donijet prvi Zakon o radu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Skraćeni radni tjedan

Skraćeni radni tjedan mogao bi pomoći u najugroženijim djelatnostima, poput trgovine i prerađivačke industrije. Iako bi se plaće radnika istodobno smanjile za otprilike šest posto, procjenjuju stručnjaci, to u većini slučajeva ne bi ugrozilo njihov egzistencijalni minimum, a sačuvalo bi radna mjesta.

Za kraći rad i manja plaća

Protiv krize se na taj način već bore Slovenci i Nijemci, no mi smo daleko od dogovora. Skraćivanje radnog tjedna, kao jednu od mogućih antirecesijskih mjera, pozdravljaju i poslodavci i gospodarski analitičari, ali ne i svi sindikati. Da bi se radni tjedan smanjio, potrebna je suglasnost radnika, odnosno njihovih predstavnika jer se mijenjaju okolnosti pojedinačnih ugovora o radu. Za kraći rad manja je plaća, a razliku, u većini zapadnoeuropskih zemalja, snosi država. Kako takvo rješenje i u Hrvatskoj ne možemo očekivati, radnici bi trebali svjesno pristati na manja primanja.
Riječ je o mjeri koja je mnogo bolja od otpuštanja. Skraćivanje radnog tjedna kod nas imalo bi najveći utjecaj na prerađivačku industriju. Skraćivanje radnog tjedna ne bi polučilo nikakav efekt u državnoj službi, jer tamo zaposlenici primaju plaće prema unaprijed zajamčenim koeficijentima. U ostalim djelatnostima ima smisla skratiti radni tjedan, ali samo ako su se iscrpile sve mogućnosti uštede, od menadžerskih plaća, do korporacijskih kartica.

Iskren i otvoren pristup

Ne treba u gospodarstvu posebnim propisima ili izmjenama zakona uvoditi kraće tjedno radno vrijeme od 40-satnog, propisanog zakonom. To treba ostaviti na dogovor socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima. No, zamrzavanje plaća, skraćivanje radnog vremena i smanjivanje plaća mogu se doista koristiti u krajnjoj nuždi, kako bi se izbjeglo moguće neminovno otpuštanje radnika. Prethodno, poslodavci u suradnji sa sindikatima i to u konkretnoj tvrtki, a ne na razini cijele
grane ili djelatnosti, trebaju iscrpiti sve druge mjere koje im stoje na raspolaganju. Treba »rezati« druge troškove na svim razinama, gdje nisu nužni. To traži iskren i otvoren pristup. Poslodavci moraju pred sindikate staviti svoje poslovne planove i realizaciju, sve prihode i rashode. Tada tu nema mjesta za tajnost menadžerskih plaća i drugih povlastica.

Verzija za ispis
 
Glavni uzroci ekonomske krize: »Momci iz Čikaga«

Sve je više napisa u svjetskim i domaćim medijima koji se bave ukazivanjem na glavne uzroke ekonomske krize: posustali američki imperijalizam, pohlepa i nezajažljiva glad za novcem bogatih, bitka za vitalne resurse (nafta, plin, voda), slom globalne ekonomije, itd.
U najnovije vrijeme upire se prstom na »Momke iz Čikaga« s čikaškog Fakulteta ekonomije, na čelu s Miltonom Fridmanom, koji su svjetskom ekonomijom upravljali praktično od 60-ih godina prošloga stoljeća, pa sve do danas. Njihovi su osnovni ekonomski postulati sljedeći: 1) Što manje ili nikakvo uplitanje države u ekonomske tokove, a nikakvo ili što manje kontroliranje banaka i rada burzi; 2) Smanjivanje, odnosno ukidanje učešća države u financiranju javnog zdravstva, školstva, ustanova od javnog i socijalnog značaja, izdvajanja za infrastrukturu, te prebacivanje svih tih troškova u ruke privatnika, koji će na temelju principa ponude i tražnje osigurati građanima one usluge koje mogu sami platiti; 3) Pošto je slobodno tržište aksiom i jedini jamac slobode, odnosno kapitalizma, jer među te dvije stvari oni stavljaju znak jednakosti, pogrešnost bilo kakvog državnog utjecaja na tržište, uz čvrsto uvjerenje da tržište posjeduje sposobnost da se samo regulira, pa time i da se samo izliječi.
Uz to, uska povezanost »Momaka iz Čikaga« s vašingtonskom administracijom, njihov utjecaj na postavljanje guvernera američkih Federalnih rezervi i uska suradnja s CIA-om, doveli su do strašnih posljedica za cijeli svijet.

Verzija za ispis
 
Socijalizam je loš, osim ako stabilizira i spasi kapitalizam...

NICOLAS SARKOZY: – Europa traži temeljitu reformu financijskog sustava, koja će iz korijena promijeniti kapitalizam.
SLAVOJ ŽIŽEK: – Na ironičan način nacionalizacija bankarskog sustava je dobra stvar, ako bi se spasio kapitalizam! Socijalizam je loš, ali u slučaju da stabilizira i spasi kapitalizam, tada je dobar!

  • Pad liberalizma
  • Radnici su stavljeni u uvjete surove konkurencije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ulazak mladih u svijet rada - BEZ IDEALA

Jens Jensen, poznati njemački novinar, unuk čuvenog profesora ekonomije, koji je podržavao atentat na Hitlera i zajedno s ostalim zavjerenicima bio obješen 1944., napisao je u tjedniku »Zait« oštar polemički tekst o današnjoj omladini. Priča o njemačkoj »generaciji bez karaktera« podsjeća nas na stanje među mladim Hrvatima.

  • Gdje se izgubila kritika i prosvjed mladih?
  • Mi ne sanjamo i nemamo pogrešne nade
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Donijeta UNI Call Centre Povelja
Jedna od grana industrije koja danas u svijetu bilježi sve veći zamah je tzv. call centar industrija. S obzirom na tu činjenicu Union Network International donio je i objavio UNI Call Centre Povelju kojom se utvrđuju opća načela i standardi rada u call centar industriji.

No, što je to zapravo "call centar"? Općenito se pojam "call centar" koristi za centar, odnosno odjel u tvrtki koji je zadužen za odgovor na upite kupaca, pružanje odgovarajućih informacija o proizvodima i uslugama predmetne tvrtke klijentima, odnosno korisnicima usluga putem telefona ili drugim elektroničkim putem.
"Call centri" obično se osnivaju u telekomunikacijskom sektoru, bankarskim i financijskim institucijama, putničkim i turističkim agencijama itd., a u cilju pružanja kvalitetnih informacija i usluge klijentima, te u cilju kvalitetnije spoznaje o potrebama tržišta i klijenata, pronalaženja dodatnih mogućnosti prodaje, smanjenja troškova i povećanja produktivnosti.
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obrazovanje odraslih
[u][align=center]Cjeloživotno obrazovanje - što je to?[/u][/align]

Brze ekonomske i društvene promjene koje zahvaćaju današnje društvo, prelazak na društvo temeljeno na znanju, demografske promjene uzrokovane starenjem populacije, utječu na pojavu novih pristupa učenju i obrazovanju, unutar okvira cjeloživotnog obrazovanja.
No, što je to cjeloživotno obrazovanje? Taj pojam, koji se danas sve češće upotrebljava u svakodnevnom govoru, uključuje sve aktivnosti učenja koje se poduzimaju tijekom života, s ciljem unapređenja i usavršavanja znanja, vještina i sposobnosti, u osobne, društvene svrhe, ali i svrhu boljeg zapošljavanja.
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rezolucija Međunarodnog ureda rada o promicanju ravnopravnosti spolova, jednakih plaća i zaštiti materinstva
Na 92. sjednici Međunarodne konferencije rada koja je održana u lipnju 2004. godine u Genevi, donijeta je Rezolucija o promicanju ravnopravnosti spolova, jednakih plaća i zaštiti materinstva.

Potreba donošenja navedene Rezolucije prepoznata je iz sljedećih razloga ...
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: