English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »
Bojimo li se neoliberalnog kapitalizma?

Komunizam je uglavnom propao, kapitalizam je svuda oko nas, a trećeg puta nema!? Stoga se mnogi priklanjaju kapitalizmu, ali ne razumiju ili ne žele razumjeti njegove zakonitosti.

Što je kapitalizam? Kapitalizam je sustav slobodnog tržišta, izgrađen na privatnom vlasništvu, u kojem vlasnici kapitala imaju prava vlasništva i na temelju tog vlasništva su profitima nagrađeni zbog toga što svoj kapital izlažu riziku gospodarskih aktivnosti. I u teoriji i u praksi u pojedinim se zemljama razlikuju stavovi o tome kakvu bi ulogu država trebala imati u kapitalističkom gospodarstvu. No jedna od glavnih komponenti kapitalizma jest ekonomski liberalizam. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Padaju maske slobode

 

Vlade su puki operativci u sprovođenju politike koju zacrtava krupni kapital. Država se sve više lišava socijalnih elemenata, što su teškom mukom izborena tekovina radničkog pokreta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
SOLIDARNOST NE SMIJE KASNITI

Ovih dana, kada se u Hrvatskoj zahuktava predizborna kampanja, svijetom se širi  Pokret „Okupirajmo Wall Street“. Ovaj Pokret započeo  je preuzimanjem parka u financijskoj četvrti Manhattana i pretvorio se u globalni pokret koji se širi svijetom. Inicijatori pokreta su mladi okupljenih ispred banaka i najvećih financijskih središta, a sami sebe nazivaju antikorupcijski prosvjednici.
Oni sami kažu da prosvjeduju „protiv činjenice da Amerikom ne upravljaju njeni izabrani politički lideri, nego banke i krupni kapital.“ Njihove aktivnosti zbunjuju političare i one protiv kojih su usmjerene, jer se skupina okuplja po do sada ne korištenim pravilima, jer se ne radi o službenom okupljanju nekog sindikata ili druge nevladine organizacije, jer se naprosto radi o građanskoj inicijativi koja je predvođena uglavnom mladima, masovno, studentima, koji prosvjedom poručuju da u takvom svijetu ne žele živjeti.

  • Okupirajmo Wall Street
  • Kapitalizam je star - mladi mijenjaju svijet
  • Desetljeća promjena
  • Izbori su mjesto za promjene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Folk ekonomija

Slavni austrijski ekonomist Joseph Schumpeter tvrdio je da su ljudi sasvim racionalni u vlastitim ekonomskim postupcima, ali ne i kada razmišljaju o pitanjima ekonomije na razini društva. Naime, kada uđe u glasačku kabinu, moderan čovjek se odjednom pretvori u primitivno biće.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GLAD – sramota svijeta

Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a nedavno je objavila da je u proteklih godinu dana cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla za 75 posto. Taj podatak krije iza sebe više ljudske tragedije nego što su ih proteklu godinu izazvale sve elementarne nepogode i ratne aktivnosti zajedno.

  • Svjetska populacija dosegla je gotovo 7 milijardi ljudi
  • Pad proizvodnje je neminovan – što ćemo jesti?
  • Novi kolonijalizam – milijarda ljudi gladuje!
  • Budućnost prijeti ratom za hranu!

 

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ova je ekonomija luda i otrovna

Svjetski poznati i priznati čileanski ekonomist, Manfred Max-Neef, nedavno je u vodećim svjetskim medijima iznio svoje poglede na suvremenu ekonomsku znanost i ekonomska kretanja u svijetu. Prenosimo neka od njegovih mišljenja.

  • Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije
  • Sveučilišta su postala sudionik u održavanju svijeta kakav ne želimo
  • Ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života
  • Rast i razvoj
  • Solidarnost među ljudima – najveća nada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati istočne i srednje Europe - Razviti zajednički program prioriteta

Nakon promjena u čitavoj istočnoj i srednjoj Europi došlo je do sindikalnog pluralizma. U međuvremenu su gotovo svi sindikati u istočnoj i srednoj Europi prihvatili ciljeve i vrijednosti europskih sindikata, a većina tzv. starih sindikata već je odavno prošla kroz procese reforme nakon kojih se danas sa punim pravom mogu nazivati “demokratskim” sindikatima. Promatrajući probleme radnika u državama u tranziciji može se općenito reći da imaju probleme slične problemima njihovih kolega iz prošloga stoljeća. Tu spadaju: niske plaće, često loši i za zdravlje opasni uvjeti rada, nesigurni radni odnosi, itd. Međutim, metode rada sindikata nismo, koliko god je to moguće, orijentirali na sadašnje uvjete.

  • Dostojanstveni rad
  • Kompetentnost i utjecaj
  • Izboriti se za najbolje moguće uvjete!
  • Sindikati su u pravilu bolji nego što je percepcija javnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kome smetaju sindikati

Paralelno s grcanjem neoliberalnog kapitalizma u svijetu i velike recesije koja je zahvatila mnoge zemlje, raste pritisak na stečena prava radnika: smanjuju se nadnice, otpuštanja s posla su postala već “normalna svakodnevica”, a primanje na posao sve se više ustaljuje na principu “sad jesi, sad nisi”. To se moderno zove fleksibilizacija radnoga odnosa.
Riječ je (zapravo) o snažnom pokušaju da se sve u životu individualizira, a kolektiv kao ljudska, duhovna i politička snaga potpuno marginalizira i tako političkim elitama osigura slobodu djelovanja i vladanja. Naravno da u takvim društvenim odnosima sindikati nisu poželjni socijalni partner vlasti i zbog toga ih treba (postupno) ukloniti s društvene scene.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izazovi nastupajućeg desetljeća

Najvećim faktorima rizika po svjetsku političko-ekonomsku scenu u 2011. godini smatraju se američko-kineski odnosi, tenzije na korejskom poluotoku i odnosi unutar EU.
Krajem godine uvijek se svode računi, ali se još većim žarom podgrijavaju nade i želje, ponekad i strahovanja, da će 2011. godina donijeti nešto novo, bolje ili drugačije. Ovoga puta, čini se, u “globalnom selu” nema posebnoga razloga ni za optimizam, ni za pesimizam. Uz nezaobilazne političke i privredne tenzije, diplomatska zveckanja oružjem, sankcijama, protekcionizmom, terorizmom, premjeravanjem moći i utjecaja, dolazak 2011. najviše obećava i vidljivije začetke promjena koje tek slijede u godinama koje dolaze.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Postoje uvjeti za generalno skraćenje radnog vremena, no kapital potencira nezaposlenost koju je uzrokovao razvoj tehnologije

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Liberalni zakon ponude i potražnje ovdje se ostvaruje u najgorem obliku. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada…
Čovječanstvo je krenulo u pogrešnom smjeru, trenutna kriza je najbolji putokaz da se mora okrenuti.

Osmosatno radno vrijeme bio je zahtjev temeljen na proizvodnoj tehnologiji prije više od 100 godina. Taj zahtjev ne bismo trebali braniti, jer je on odavno zastario. Treba tražiti kraći radni dan i tjedan uz istovremenu ravnomjernu preraspodjelu preostalog ljudskog rada na sve radno-sposobne građane. Vrijeme je za nove ciljeve, nove borbe. Naš je neoprostivi poraz, ako ostanemo samo na pobjedama naših djedova! 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »