English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
GLAD – sramota svijeta

Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a nedavno je objavila da je u proteklih godinu dana cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla za 75 posto. Taj podatak krije iza sebe više ljudske tragedije nego što su ih proteklu godinu izazvale sve elementarne nepogode i ratne aktivnosti zajedno.

  • Svjetska populacija dosegla je gotovo 7 milijardi ljudi
  • Pad proizvodnje je neminovan – što ćemo jesti?
  • Novi kolonijalizam – milijarda ljudi gladuje!
  • Budućnost prijeti ratom za hranu!

 

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ova je ekonomija luda i otrovna

Svjetski poznati i priznati čileanski ekonomist, Manfred Max-Neef, nedavno je u vodećim svjetskim medijima iznio svoje poglede na suvremenu ekonomsku znanost i ekonomska kretanja u svijetu. Prenosimo neka od njegovih mišljenja.

  • Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije
  • Sveučilišta su postala sudionik u održavanju svijeta kakav ne želimo
  • Ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života
  • Rast i razvoj
  • Solidarnost među ljudima – najveća nada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati istočne i srednje Europe - Razviti zajednički program prioriteta

Nakon promjena u čitavoj istočnoj i srednjoj Europi došlo je do sindikalnog pluralizma. U međuvremenu su gotovo svi sindikati u istočnoj i srednoj Europi prihvatili ciljeve i vrijednosti europskih sindikata, a većina tzv. starih sindikata već je odavno prošla kroz procese reforme nakon kojih se danas sa punim pravom mogu nazivati “demokratskim” sindikatima. Promatrajući probleme radnika u državama u tranziciji može se općenito reći da imaju probleme slične problemima njihovih kolega iz prošloga stoljeća. Tu spadaju: niske plaće, često loši i za zdravlje opasni uvjeti rada, nesigurni radni odnosi, itd. Međutim, metode rada sindikata nismo, koliko god je to moguće, orijentirali na sadašnje uvjete.

  • Dostojanstveni rad
  • Kompetentnost i utjecaj
  • Izboriti se za najbolje moguće uvjete!
  • Sindikati su u pravilu bolji nego što je percepcija javnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kome smetaju sindikati

Paralelno s grcanjem neoliberalnog kapitalizma u svijetu i velike recesije koja je zahvatila mnoge zemlje, raste pritisak na stečena prava radnika: smanjuju se nadnice, otpuštanja s posla su postala već “normalna svakodnevica”, a primanje na posao sve se više ustaljuje na principu “sad jesi, sad nisi”. To se moderno zove fleksibilizacija radnoga odnosa.
Riječ je (zapravo) o snažnom pokušaju da se sve u životu individualizira, a kolektiv kao ljudska, duhovna i politička snaga potpuno marginalizira i tako političkim elitama osigura slobodu djelovanja i vladanja. Naravno da u takvim društvenim odnosima sindikati nisu poželjni socijalni partner vlasti i zbog toga ih treba (postupno) ukloniti s društvene scene.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izazovi nastupajućeg desetljeća

Najvećim faktorima rizika po svjetsku političko-ekonomsku scenu u 2011. godini smatraju se američko-kineski odnosi, tenzije na korejskom poluotoku i odnosi unutar EU.
Krajem godine uvijek se svode računi, ali se još većim žarom podgrijavaju nade i želje, ponekad i strahovanja, da će 2011. godina donijeti nešto novo, bolje ili drugačije. Ovoga puta, čini se, u “globalnom selu” nema posebnoga razloga ni za optimizam, ni za pesimizam. Uz nezaobilazne političke i privredne tenzije, diplomatska zveckanja oružjem, sankcijama, protekcionizmom, terorizmom, premjeravanjem moći i utjecaja, dolazak 2011. najviše obećava i vidljivije začetke promjena koje tek slijede u godinama koje dolaze.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Postoje uvjeti za generalno skraćenje radnog vremena, no kapital potencira nezaposlenost koju je uzrokovao razvoj tehnologije

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Liberalni zakon ponude i potražnje ovdje se ostvaruje u najgorem obliku. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada…
Čovječanstvo je krenulo u pogrešnom smjeru, trenutna kriza je najbolji putokaz da se mora okrenuti.

Osmosatno radno vrijeme bio je zahtjev temeljen na proizvodnoj tehnologiji prije više od 100 godina. Taj zahtjev ne bismo trebali braniti, jer je on odavno zastario. Treba tražiti kraći radni dan i tjedan uz istovremenu ravnomjernu preraspodjelu preostalog ljudskog rada na sve radno-sposobne građane. Vrijeme je za nove ciljeve, nove borbe. Naš je neoprostivi poraz, ako ostanemo samo na pobjedama naših djedova! 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sjeme uništenja

Ukupni je vanjski dug (javni i privatni) Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine 112 milijardi eura. SFR Jugoslavija je uoči raspada dugovala 22 milijarde dolara!

Država može bankrotirati: otvoreno (moratorij na otplatu vanjskih ili unutrašnjih dugova) ili prikriveno (reprogram ili refinanciranje dugova prispjelih na otplatu).
U posljednjih mjesec dana europski mediji donose inventar državnih bankrota kroz povijest: najspektakularniji je bio onaj poznati argentinski, a najviše se puta s bankrotom posrećilo Španjolskoj – čak trinaest puta! Prvi europski državni bankrot dogodio se u Velikoj Britaniji, 1340. godine, kada je ta država otvoreno obustavila vraćanje dugova talijanskim povjeriocima. Francuski su kraljevi rješavali problem vraćanja svojih dugova tako da su fizički likvidirali svoje domaće povjerioce. Do 1812. godine Francuska je bankrotirala osam puta, a od tada više nikada!
Ovih dana toliko puta spominjana Grčka, od stjecanja nezavisnosti, 1829. godine, bankrotirala je pet puta i više od polovice svoga nezavisnog vremena provela je kao nesposobna za plaćanje preuzetih obaveza.

  • Kada država bankrotira
  • »Rasipnička europska administracija«
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je sljedeći?

Donedavni obožavatelji lika i djela Ive Sanadera danas kleče pred »Anđelkom s neba« – Jadrankom Kosor. Lažni vođe odlaze i dolaze, ostaje samo podaništvo kao usud i prokletstvo. I sramota!

Ova je zemlja umorna od lažnih lidera i liderčića. Zašto se tako uporno i uspješno šire i obnavljaju, poput ameba, teško je dati jednoznačni odgovor. Uzroci sežu daleko u duboku povijest na ovim prostorima, kojim su hodočastile mnogobrojne vojske, različitih naroda, ali gotovo s identičnim ciljem: osvojiti teritorij i matični narod staviti u podanički odn os, jer sluga je mio koje vjere bio. Vjekovima je bilo tako i to je moralo ostaviti traga i u mentalitetu naroda: gazda je uvijek gazda; ma koji i kakav bio, valja ga poštivati.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ima li »kapitalizma s ljudskim licem«?

Privatno vlasništvo i sloboda poduzetništva jesu suštinske odrednice tržišne privrede, ali ne i suštinske odrednice kapitalizma.

  • Suvremeni kapitalizam više ne proizvodi bogatstvo naroda
  • Samo u nordijskim zemljama »kapitalizam s ljudskim licem«
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Je li nasilje konstanta ljudske civilizacije

Posljednjih godina i Hrvatska i svijet sve su više ogrezli u nasilju: na ulicama, sportskim borilištima, a u porastu je i u obiteljima. Što je tomu uzrok, pitaju se brojni stručnjaci diljem našeg planeta, te »obični« građani, u čije se živote uvlači zebnja i strah kako za sebe, tako još i više za svoju djecu. Čini li nasilje konstantu ljudske civilizacije? Može li se ono razumjeti i objasniti? I, konačno, ima li miroljubivost ikakve šanse?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: