English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Čija su briga radnici?

Na društva u tranziciji više se gleda kao na potencijalne kolonije, deponije i tržišta, nego kao ravnopravne partnere s kojima bi trebalo izgrađivati zajednički europski dom.

  • Tajna svjetska vlada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mlinski kamen financijskog kapitala

Jedna od najvažnijih poluga gospodarskog razvoja u dosadašnjem razdoblju bilo je obilje financijskog kapitala. U dobrim starim vremenima on se dijelio šakom i kapom. Zahvaljujući toj povoljnoj financijskoj podršci radilo se i gradilo na sve strane. Nije stvar  samo u o tome da je financijski kapital rastao uporedo s porastom stvarnog bogatstva. Zahvaljujući kojekakvim financijskim derivatima, došlo je do toga da je finacijski kapital rastao nekoliko puta brže od realnog sektora. Bilo je lijepo dok je trajalo. Taj umjetni finacijski balon morao je jednog dana puknuti i on je puknuo. Od ključnog pokretača tržišnog gospodarstva, financijski kapital pretvorio se u njegovog grobara. Financijski i realni sektor su u raskoraku. Svi dosadašnji pokušaji da se taj problem riješi, do sada nisu dali nikakav rezultat.

Realni sektor nije u krizi. Njegova zdrava jezgra  i dalje postoji, a u krizi je financijski sektor koji je svojim nekonotroliranim i neralnim razvojem doveo do sadašnjih problema.
Zbog svega toga, izlaz iz situacije ne leži u kojekakvim restrikcijama u realnom sektoru, počevši od famoznih mjera štednje pa na dalje. Rješenje leži u velikom pospremanju u finacijskm sektoru kako bi se on uskladio sa realnim sektorom.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija ili “podmazivanje”

Procjenjuje se da korupcija Europsku uniju košta oko 120 milijardi eura godišnje, a prema istraživanju Eurostata, čak 74 posto Europljana smatra da je to najveći problem u njihovoj zemlji.

Kada je “slučaj Sanader” eksplodirao i šokirao hrvatsku javnost, jer je to prvi put u povijesti Hrvatske da predsjednik Vlade bude glavni osumnjičeni u širokoj akciji Uskoka da skrši krila kolovođama korupcije, tek su tada na vidjelo izašli korijeni, dimenzije i protagonisti ove teške društvene bolesti. Razočaranje je veliko, a kraj se još ne može sagledati.

  • Saludos, amigos! (Zdravo, prijatelji)
  • Posljedice
  • Izgleda da nema nedužnih
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Očekivanje samoubojstva eura

Da li je to, konačno, počela odlučna bitka osiromašenog puka protiv beskrupulozno bogate financijske elite?
Pa, što? – upitao je, prema riječima BBC-ija, Anastasis Kristopulos, atenski taksist – stvari će samo postajati lošije. Mi smo došli do točke da pokušavamo smisliti kako da preživimo samo naredni dan, ostavljajući po strani sljedećih deset dana, mjesec ili godinu. To je slika grčke stvarnosti i ekonomske krize koja trese tu zemlju.
Za razliku od domaćih, svjetski mediji prepuni su tekstova koji se bave sudbinom eura i Europske unije. Ima zanimljivih analiza, ali i običnih nagađanja o mogućim rješenjima i odlukama novih političkih aktera na europskoj sceni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povratak recesije

Ugledni slovenski ekonomist, prof. dr. sc. Jože Menciger, nedavno je dao medijima opširan intervju, u kojemu govori o aktualnim ekonomskim problemima Europske unije, njenoj sudbini i tzv. “kraju povijesti”. Prenosimo najvažnije naglaske iz toga intervjua.
Europska unija ne može povećavati konkurentnost na globalnoj razini, s jeftinom radnom snagom, bez socijalnih prava, niti može išta uraditi s idejama o društvu znanja.
Javni dug je posljedica, a ne izvor problema. Veliki javni dugovi posljedica su onoga što se događalo desetljećima, a to su: preraspodjela domaćeg bruto proizvoda između rada i kapitala na štetu rada, seljenje industrijske proizvodnje u Kinu, stvaranje tražnje kreditima, napuhavanje financijskih balona, izmišljanja novih financijskih “proizvoda”... Formalno, najveći javni dug imaju Japanci: 200 posto vrijednosti BDP-a, no Japanci dug vraćaju Japancima, uz kamatnu stopu i rast blizu nule, tako da je teret duga samo mala preraspodjela BDP-a među Japancima.
Ne treba se previše zavaravati ni rastom na bazi izvoza. Na tome se zavarava čitav svijet. Svi bi izvozili, ali kuda? U suvremenoj privredi, u kojoj je rast određen tražnjom, a ne ponudom, drastično i brzo smanjivanje deficita i poticanje rasta i zapošljavanja ne mogu se ostvariti. Računanje da će privatni sektor porasti i zaposliti one koji su izgubili posao u javnom sektoru, čista je iluzija.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bankrot neoliberalizma

Neoliberalni kapitalizam više nije »in« na svojim rodnim adresama, u Americi i u Velikoj Britaniji, ali je još glavna zapadna preporuka svim posttranzicijskim zemljama, pa i prezaduženoj i depresijskoj Hrvatskoj, kao i bankrotiranoj Grčkoj.
Čudotvoran recept za uspješni razvoj, sastavljen od pojeftinjenja troškova rada, liberalizacije tržišta rada, snižavanja poreza za najbogatije i za velike investitore, te reduciranja svih vrsta državnih i socijalnih izdataka, osim vojnih i ratnih, više nije na vlasti ni u Americi, niti u većini europskih zemalja, jer ga je unazad tri godine preuzeo novi snažni državni intervencionizam, sa sve izraženijim protekcionizmom u tim zemljama.
Nasuprot bankrotu neoliberalizma i novom usponu državnog kapitalizma u globalnim razmjerima, špekulativni je kapital krenuo prema starim sigurnim lukama, proizvodeći novu zlatnu groznicu, koja se i širom Hrvatske iskazuje u rastućem broju dućana, na kojima piše: otkup zlata.

Verzija za ispis
 
Bojimo li se neoliberalnog kapitalizma?

Komunizam je uglavnom propao, kapitalizam je svuda oko nas, a trećeg puta nema!? Stoga se mnogi priklanjaju kapitalizmu, ali ne razumiju ili ne žele razumjeti njegove zakonitosti.

Što je kapitalizam? Kapitalizam je sustav slobodnog tržišta, izgrađen na privatnom vlasništvu, u kojem vlasnici kapitala imaju prava vlasništva i na temelju tog vlasništva su profitima nagrađeni zbog toga što svoj kapital izlažu riziku gospodarskih aktivnosti. I u teoriji i u praksi u pojedinim se zemljama razlikuju stavovi o tome kakvu bi ulogu država trebala imati u kapitalističkom gospodarstvu. No jedna od glavnih komponenti kapitalizma jest ekonomski liberalizam. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Padaju maske slobode

 

Vlade su puki operativci u sprovođenju politike koju zacrtava krupni kapital. Država se sve više lišava socijalnih elemenata, što su teškom mukom izborena tekovina radničkog pokreta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
SOLIDARNOST NE SMIJE KASNITI

Ovih dana, kada se u Hrvatskoj zahuktava predizborna kampanja, svijetom se širi  Pokret „Okupirajmo Wall Street“. Ovaj Pokret započeo  je preuzimanjem parka u financijskoj četvrti Manhattana i pretvorio se u globalni pokret koji se širi svijetom. Inicijatori pokreta su mladi okupljenih ispred banaka i najvećih financijskih središta, a sami sebe nazivaju antikorupcijski prosvjednici.
Oni sami kažu da prosvjeduju „protiv činjenice da Amerikom ne upravljaju njeni izabrani politički lideri, nego banke i krupni kapital.“ Njihove aktivnosti zbunjuju političare i one protiv kojih su usmjerene, jer se skupina okuplja po do sada ne korištenim pravilima, jer se ne radi o službenom okupljanju nekog sindikata ili druge nevladine organizacije, jer se naprosto radi o građanskoj inicijativi koja je predvođena uglavnom mladima, masovno, studentima, koji prosvjedom poručuju da u takvom svijetu ne žele živjeti.

  • Okupirajmo Wall Street
  • Kapitalizam je star - mladi mijenjaju svijet
  • Desetljeća promjena
  • Izbori su mjesto za promjene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Folk ekonomija

Slavni austrijski ekonomist Joseph Schumpeter tvrdio je da su ljudi sasvim racionalni u vlastitim ekonomskim postupcima, ali ne i kada razmišljaju o pitanjima ekonomije na razini društva. Naime, kada uđe u glasačku kabinu, moderan čovjek se odjednom pretvori u primitivno biće.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: