English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
TERET DUGA zamračuje vidike

Prof. dr. Bernd Rabehl, istaknuti njemački filozof i sociolog, autor je brojnih knjiga, znanstvenih rasprava i eseja o sadašnjim problemima Njemačke i o važnim svjetskim pitanjima. S obzirom na aktualnost njegovih pogleda, posebno na “grčki scenarij“, koji prijeti mnogim zemljama Europske unije, prenosimo neka njegova razmišljanja, bolje reći upozorenja, koja se odnose i na Hrvatsku.

  • Grčka je već odavno bankrotirala
  • Politika “programiranog kaosa”
  • Miris slobode
Verzija za ispis Pročitajte više
 
„Iskreni“ Amerikanac?

Burna reakcija francuskog javnog mnijenja homogenizirala je francuske političare, poslodavce i sindikate u osudi pisma američkog biznismena, direkotra kompanije za proizvodnju guma Titan International.

Ludi sindikalisti

Umjesto da u pismu najavi preuzimanje posrnule francuske tvornice guma Goodyear, amerikanac je vladi i francuskim radnicima očitao neugodnu lekciju iz globalizma i liberalnog gospodarstva.  Poručio im je kako su francuski radnici preplaćeni za svoj neučinkovit rad, kako ih zastupaju „ludi“ sindikalisti te kako francuski političari nemaju ni znanja ni političke volje uhvatiti se u koštac s problemima sve veće nekonkurentnosti.

Ljutiti ministri

Francuzi njegovu izjavu vide isključivo kao provokaciju, brane se kako nisu lijena nacija te kako je američki biznismen, za kojega je poznato da nema dlake na jeziku, očigledno pobrkao lončiće.
Sindikati u pismu vide dokaz kako američki biznismen nikad nije imao ozbiljnu namjeru preuzeti tvornicu, a francuski ministri njegovu izjavu ocjenjuju provokacijom te ističu kako je produktivnost u Francuskoj, unatoč manjem broju sati rada, i dalje među najvećima u Europi.

Verzija za ispis
 
Koliko je u medijima istine?

Je li čovječanstvo zarobljeno u medijski i institucionalno proizvedenom Matriksu, bez sposobnosti suočavanja s realnošću koja sve više odgovara negativnim utopijama Kafke i Orvela? Ljudi su sistemski i sistematski zaglupljivani. Ljudski rod se ne voli angažirati i zamarati ozbiljnim mislima. Doktor Samuel Jonson je još u 18. stoljeću kazao da ljudi neće čitati knjige ako budu imali neki drugi način zabave. A televizor je vodeći izvor zabave. Ljudi mogu najveći dio slobodnoga vremena provoditi sjedeći ispred televizora, zabavljajući se i ne razmišljajući. A televizijske kompanije su pod kontrolom reklamnih agencija i oglašivača, zainteresiranih za prodaju svojih proizvoda.
Svakako da nitko iz toga sustava nije zainteresiran ometati npr. vojnoindustrijski kompleks ili bilo koga iz slojeva koji odlučuju o sudbini naroda i država, kao ni zamarati ljude nepotrebnim diskusijama o njihovoj vlastitoj sudbini, te tako čitav sustav predstavlja savršeno vozilo za odvlačenje ljudi iz sfere javnosti.
Izgledalo je da će internet biti daleko korisniji čovjeku, jer pojedinci sami kontroliraju svoje djelovanje na individualnoj razini, ali se, nažalost, pokazalo da nije tako, jer pojedinac nema dovoljno osnova u obrazovanju kako bi mogao postaviti prava pitanja i znati gdje može potražiti informacije. Facebook i ostale društvene mreže se svojim najvećim dijelom realiziraju izvan političke i intelektualne sfere, i njih u velikoj mjeri kontrolira poslovna zajednica. Internet je tako postao još jedno razočaranje u smislu oslobođenja ljudi, njihovog obrazovanja i organiziranja. Točno je da otvara mogućnost edukacije, ali da bi tako funkcionirao, neophodno morate znati što radite.
Mediji, a posebno TV, sve više upravljaju ljudima i kroje ih po mjeri moćnih interesa, a ne istine. Sebični pojedinci usmjeravaju svoje djelovanje isključivo na sebe same i svoje interese. U takvim uvjetima ljudi prestaju preispitivati rad moćne elite koja kontinuirano prisvaja sve više moći. Mediji su, tvrde mnogi umni ljudi, okosnica idiotizacije ljudi širom svijeta.

Verzija za ispis
 
Zloupotreba ljudskih prava

Od svoje pojave “ljudska prava” predstavljaju samo mit i instrument političke borbe. Da se prisjetimo: Velika francuska buržoaska revolucija, 1789. godine, koja je donijela parolu “bratstvo, sloboda, jednakost”, nije imala antifeudalni karakter, već je bila sredstvo borbe jedne grupacije za vlast. Krupna aristokracija je još pri Ludoviku IV. već duboko utonula u kapitalističke odnose, a seljaštvo je ostvarilo sva svoja neophodna prava. Ali bilo je i drugih koji su se željeli dokopati državnog kormila, to su francuski masoni iz redova financijera i srednje buržoazije. Upravo su oni postali autori u povijesti rukotvorene revolucije. Zanimljivo je da se već tada koristila tehnologija koja se i danas uspješno koristi. Od tada pa do danas, tehnologija obrade jednoga mišljenja neprekidno se usavršava.

  • “Ljudska prava” u tuđoj zemlji
  • Genetsko pamćenje naroda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što je fleksibilizacija - Utrka za dno!

Fleksibilizacija tržišta rada" koju, među ostalima, provode članice Europske unije pa onda i Hrvatska, pokušaj je da se poveća konkurentnost gospodarstva.
Takva "fleksibilizacija" zapravo znači smanjivanje plaća zaposlenih, a dovodi do produbljivanja gospodarske recesije, rasta nezaposlenosti i općeg osiromašenja, poručila je u prosincu Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj iz Ženeve (UNCTAD), pozivajući vlade da odustanu od te kontraproduktivne i "diskreditirane" političke "mantre". Zavaravaju se oni koji vjeruju da će rezanje plaća i državnih proračuna pokrenuti privatni sektor i potrošače. Naprotiv, to rezanje smanjuje potrošnju kućanstava, koja najviše pridonosi rastu BDP-a. Potražnja je odlučujući faktor koji utječe na spremnost poduzetnika za ulaganja, a oni koji to ne uzimaju u obzir čine tešku pogrešku, upozorava UNCTAD u kraćem izvješću "Povećanje udjela u dohotku u korist rada - ključni katalizator za globalni ekonomski oporavak i zapošljavanje". Kućanstva, obitelji koje žive od rada najvažniji su potrošači u svakoj ekonomiji. Ako kućanstva žive pod pritiskom veće nezaposlenosti i smanjivanja plaća, ona ne mogu trošiti više i tako podržati gospodarski oporavak - kažu, napominjući da to i investitore odvraća od ulaganja.
Nakon krize 2008. i 2009. godine "plaće su pale na najniže razine u šest desetljeća", udio plaća u nacionalnim dohocima je "najniži nakon Drugoga svjetskoga rata", a nezaposlenost najviša. U takvoj situaciji tražiti "fleksibilizaciju tržišta rada" je kontraproduktivno, smatra UNCTAD. Podsjeća da zemlje svoju konkurentnost mogu jačati tako da istodobno povećavaju dohotke svojih stanovnika, kao što su to činile poslije rata, u partnerstvu sa sindikatima.  Međutim, kad sve zemlje pokušavaju konkurentnost povećavati rezanjem plaća u odnosu na svoju nacionalnu produktivnost, to može završiti samo u općem osiromašenju. To je utrka za dno, upozorava UNCTAD. Poziva vlade da u borbi s krizom napuste "fleksibilizaciju tržišta rada" i posvete se progresivnom oporezivanju, ravnomjernijoj raspodjeli nacionalnog dohotka te aktivnoj monetarnoj i ekonomskoj politici, koje će poticati potražnju.

Verzija za ispis
 
GLOBALIZACIJA PRIJETI EUROPSKOM SOCIJALNOM MODELU

Kvaliteta života svakog čovjeka ovisi o tome koliko je on radom ostvario svoje životne predispozicije i u kolikoj je mjeri radom postigao samoostvarenje. Stoga je osnovno pitanje o ljudskom radu ujedno i pitanje kvalitete radnog života. Upravo na ovakvoj, humanističkoj tezi izgrađen je tzv. “europski socijalni model“.

  • „Kvaliteta radnog života“
  • Što je Globalizacija
  • To je smišljen proces
  • Globalna konkurencija radnika
  • Boriti se za Europski socijalni model
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalna privatna struktura moći

Adrian Salbuchi (Adrijan Salbuči), istraživač, pisac, predavač, jedan je od najznamenitijih proučavatelja globalizma, kao i tranzicijskih procesa koji prelaze put od globalizacije do uspostavljanja svjetske vlade. Ovaj Argentinac je svojim analizama strukture moći, političke, ekonomske i financijske globalizacije, u brojnim studijama pokazao na koji način “gospodari moći” uspijevaju realizirati svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. U svom kapitalnom djelu – “Mastermajnd – od globalizacije do svjetske vlade” – Salbuči navodi rezultate svoga istraživanja i kaže: – Zaključak koji sam stekao radeći na ovom istraživanju jest da moć u privatnim rukama, kakvu vidimo u korporacijama, bankarstvu, medijima, posjeduju veoma moćni pojedinci, koji su stvorili svoje vlastite organizacije, kako bi osigurali očuvanje i proširenje svoje vlastite moći, i to ne samo u sadašnjosti, već i u budućnosti. Što su oni uradili da bi ostvarili svoj cilj? Uspostavili su mrežu, veoma dobro strukturiranu mrežu “thinkthank” organizacija ili geopolitičkih centara, koji funkcioniraju kao mreža organizacija specijaliziranih za određene aspekte ovoga zadatka.

  • Uspostaviti vlast nad čitavim planetom
  • Moć nikada ne može biti demokratska
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ne slušati MMF

Poznato je da je osnovni restriktivni “monetaristički pristup” Međunarodnog monetarnog fonda usmjeren na to kako će zadužena zemlja vraćati dugove, a manje ga zanima razvoj i zaposlenost .Uloga MMF-a, čija je politika u funkciji globalnog kapitala, jest da odobrava kredite pojedinim zemljama pod uvjetom da prihvate provođenje neoliberalne ekonomske doktrine, što se, na kraju, po ocjenama mnogih kritičara, svodi na politiku “ekonomskog neokolonijalizma”. Najveće koristi od ovakvog pristupa imaju velike međunarodne korporacije i banke, a ne građani koje provode tranziciju. Politika “stezanja remena”, koju primjenjuje MMF već duži niz godina predmet je mnogobrojnih kritika u svijetu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pohlepa i taština

Nobelovac Paul Krugman tvrdi da bogati često misle da njihovo bogatstvo pokreće svijet. Nažalost kaže nije tako. Popriličan broj današnjih bogataša obogatili su se ili se bogate u financijskom sektoru, kupujući i prodajući imovinu, a ne gradeći poslovanje u tradicionalnom smislu. Moderni bankarski sustav udara temelje ozbiljnoj gospodarskoj krizi koja i dalje pogađa milijune, a da su porezni obveznici morali spasiti mnoge tobožnje genijalne bankare kako bi spriječili još goru krizu. 
Mnogi, a vjerojatno većina bogatih stvarno pozitivno utječe na gospodarstvo, no za to su obilno financijski nagrađeni. No izgleda da im godišnji prihodi nisu dovoljni. Žele da ih štujemo, da budu posebni tako što će plaćati i manje poreze. A to je puno više nego što zaslužuju. I „obični ljudi“ doprinose gospodarstvu. Zašto bismo bogate izdvojili radi posebne pohvale i benificija. I zato, ako nas stvarno brine utjecaj na javnu politiki, ne obazirimo se na bogate, već na radnike koje često stigne kazna za bilo kakav oblik porasta dohotka jer ostanu bez beneficija poput regresa, božičnica, putnih troškova, jubilarnih nagrada a često i radnih mjesta.

Verzija za ispis
 
Cjeloživotnim učenjem do posla

Za inozemne stručnjake dileme nema: za dva desetljeća polovica današnjih zanimanja neće postojati. U robnoj razmjeni izvozit će se znanje i usluge, uglavnom uz korištenje interneta.

Početak je 2020. godine. Na posao ste došli automobilom na struju, napravljenim od titanika. Na ulazu u tvornicu vas čeka, umjesto portira, robot i ljubazno vas pozdravlja. Zaputite se k vašem virtualnointeraktivnom ZD stolu, koji vam sam pravi jutarnju kavu...
Podsjećajući da su samo prije deset godina društvene mreže bile nezamislive, a prije toga nitko nije niti znao što je internet, oni vjeruju da za dvadeset godina polovica današnjih zanimanja neće postojati. Na svjetskom tržištu u godinama koje dolaze, vjeruju analitičari, tražit će se usko specijalizirani radnici (kontrolori oblaka, graditelji svemirskih stanica...), a posla će sasvim sigurno biti i za stručnjake za obnovljive izvore energije, preradu biomase, reciklažu, biotehnologiju...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »