English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
GLOBALIZACIJA PRIJETI EUROPSKOM SOCIJALNOM MODELU

Kvaliteta života svakog čovjeka ovisi o tome koliko je on radom ostvario svoje životne predispozicije i u kolikoj je mjeri radom postigao samoostvarenje. Stoga je osnovno pitanje o ljudskom radu ujedno i pitanje kvalitete radnog života. Upravo na ovakvoj, humanističkoj tezi izgrađen je tzv. “europski socijalni model“.

  • „Kvaliteta radnog života“
  • Što je Globalizacija
  • To je smišljen proces
  • Globalna konkurencija radnika
  • Boriti se za Europski socijalni model
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalna privatna struktura moći

Adrian Salbuchi (Adrijan Salbuči), istraživač, pisac, predavač, jedan je od najznamenitijih proučavatelja globalizma, kao i tranzicijskih procesa koji prelaze put od globalizacije do uspostavljanja svjetske vlade. Ovaj Argentinac je svojim analizama strukture moći, političke, ekonomske i financijske globalizacije, u brojnim studijama pokazao na koji način “gospodari moći” uspijevaju realizirati svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. U svom kapitalnom djelu – “Mastermajnd – od globalizacije do svjetske vlade” – Salbuči navodi rezultate svoga istraživanja i kaže: – Zaključak koji sam stekao radeći na ovom istraživanju jest da moć u privatnim rukama, kakvu vidimo u korporacijama, bankarstvu, medijima, posjeduju veoma moćni pojedinci, koji su stvorili svoje vlastite organizacije, kako bi osigurali očuvanje i proširenje svoje vlastite moći, i to ne samo u sadašnjosti, već i u budućnosti. Što su oni uradili da bi ostvarili svoj cilj? Uspostavili su mrežu, veoma dobro strukturiranu mrežu “thinkthank” organizacija ili geopolitičkih centara, koji funkcioniraju kao mreža organizacija specijaliziranih za određene aspekte ovoga zadatka.

  • Uspostaviti vlast nad čitavim planetom
  • Moć nikada ne može biti demokratska
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ne slušati MMF

Poznato je da je osnovni restriktivni “monetaristički pristup” Međunarodnog monetarnog fonda usmjeren na to kako će zadužena zemlja vraćati dugove, a manje ga zanima razvoj i zaposlenost .Uloga MMF-a, čija je politika u funkciji globalnog kapitala, jest da odobrava kredite pojedinim zemljama pod uvjetom da prihvate provođenje neoliberalne ekonomske doktrine, što se, na kraju, po ocjenama mnogih kritičara, svodi na politiku “ekonomskog neokolonijalizma”. Najveće koristi od ovakvog pristupa imaju velike međunarodne korporacije i banke, a ne građani koje provode tranziciju. Politika “stezanja remena”, koju primjenjuje MMF već duži niz godina predmet je mnogobrojnih kritika u svijetu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pohlepa i taština

Nobelovac Paul Krugman tvrdi da bogati često misle da njihovo bogatstvo pokreće svijet. Nažalost kaže nije tako. Popriličan broj današnjih bogataša obogatili su se ili se bogate u financijskom sektoru, kupujući i prodajući imovinu, a ne gradeći poslovanje u tradicionalnom smislu. Moderni bankarski sustav udara temelje ozbiljnoj gospodarskoj krizi koja i dalje pogađa milijune, a da su porezni obveznici morali spasiti mnoge tobožnje genijalne bankare kako bi spriječili još goru krizu. 
Mnogi, a vjerojatno većina bogatih stvarno pozitivno utječe na gospodarstvo, no za to su obilno financijski nagrađeni. No izgleda da im godišnji prihodi nisu dovoljni. Žele da ih štujemo, da budu posebni tako što će plaćati i manje poreze. A to je puno više nego što zaslužuju. I „obični ljudi“ doprinose gospodarstvu. Zašto bismo bogate izdvojili radi posebne pohvale i benificija. I zato, ako nas stvarno brine utjecaj na javnu politiki, ne obazirimo se na bogate, već na radnike koje često stigne kazna za bilo kakav oblik porasta dohotka jer ostanu bez beneficija poput regresa, božičnica, putnih troškova, jubilarnih nagrada a često i radnih mjesta.

Verzija za ispis
 
Cjeloživotnim učenjem do posla

Za inozemne stručnjake dileme nema: za dva desetljeća polovica današnjih zanimanja neće postojati. U robnoj razmjeni izvozit će se znanje i usluge, uglavnom uz korištenje interneta.

Početak je 2020. godine. Na posao ste došli automobilom na struju, napravljenim od titanika. Na ulazu u tvornicu vas čeka, umjesto portira, robot i ljubazno vas pozdravlja. Zaputite se k vašem virtualnointeraktivnom ZD stolu, koji vam sam pravi jutarnju kavu...
Podsjećajući da su samo prije deset godina društvene mreže bile nezamislive, a prije toga nitko nije niti znao što je internet, oni vjeruju da za dvadeset godina polovica današnjih zanimanja neće postojati. Na svjetskom tržištu u godinama koje dolaze, vjeruju analitičari, tražit će se usko specijalizirani radnici (kontrolori oblaka, graditelji svemirskih stanica...), a posla će sasvim sigurno biti i za stručnjake za obnovljive izvore energije, preradu biomase, reciklažu, biotehnologiju...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Čija su briga radnici?

Na društva u tranziciji više se gleda kao na potencijalne kolonije, deponije i tržišta, nego kao ravnopravne partnere s kojima bi trebalo izgrađivati zajednički europski dom.

  • Tajna svjetska vlada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mlinski kamen financijskog kapitala

Jedna od najvažnijih poluga gospodarskog razvoja u dosadašnjem razdoblju bilo je obilje financijskog kapitala. U dobrim starim vremenima on se dijelio šakom i kapom. Zahvaljujući toj povoljnoj financijskoj podršci radilo se i gradilo na sve strane. Nije stvar  samo u o tome da je financijski kapital rastao uporedo s porastom stvarnog bogatstva. Zahvaljujući kojekakvim financijskim derivatima, došlo je do toga da je finacijski kapital rastao nekoliko puta brže od realnog sektora. Bilo je lijepo dok je trajalo. Taj umjetni finacijski balon morao je jednog dana puknuti i on je puknuo. Od ključnog pokretača tržišnog gospodarstva, financijski kapital pretvorio se u njegovog grobara. Financijski i realni sektor su u raskoraku. Svi dosadašnji pokušaji da se taj problem riješi, do sada nisu dali nikakav rezultat.

Realni sektor nije u krizi. Njegova zdrava jezgra  i dalje postoji, a u krizi je financijski sektor koji je svojim nekonotroliranim i neralnim razvojem doveo do sadašnjih problema.
Zbog svega toga, izlaz iz situacije ne leži u kojekakvim restrikcijama u realnom sektoru, počevši od famoznih mjera štednje pa na dalje. Rješenje leži u velikom pospremanju u finacijskm sektoru kako bi se on uskladio sa realnim sektorom.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija ili “podmazivanje”

Procjenjuje se da korupcija Europsku uniju košta oko 120 milijardi eura godišnje, a prema istraživanju Eurostata, čak 74 posto Europljana smatra da je to najveći problem u njihovoj zemlji.

Kada je “slučaj Sanader” eksplodirao i šokirao hrvatsku javnost, jer je to prvi put u povijesti Hrvatske da predsjednik Vlade bude glavni osumnjičeni u širokoj akciji Uskoka da skrši krila kolovođama korupcije, tek su tada na vidjelo izašli korijeni, dimenzije i protagonisti ove teške društvene bolesti. Razočaranje je veliko, a kraj se još ne može sagledati.

  • Saludos, amigos! (Zdravo, prijatelji)
  • Posljedice
  • Izgleda da nema nedužnih
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Očekivanje samoubojstva eura

Da li je to, konačno, počela odlučna bitka osiromašenog puka protiv beskrupulozno bogate financijske elite?
Pa, što? – upitao je, prema riječima BBC-ija, Anastasis Kristopulos, atenski taksist – stvari će samo postajati lošije. Mi smo došli do točke da pokušavamo smisliti kako da preživimo samo naredni dan, ostavljajući po strani sljedećih deset dana, mjesec ili godinu. To je slika grčke stvarnosti i ekonomske krize koja trese tu zemlju.
Za razliku od domaćih, svjetski mediji prepuni su tekstova koji se bave sudbinom eura i Europske unije. Ima zanimljivih analiza, ali i običnih nagađanja o mogućim rješenjima i odlukama novih političkih aktera na europskoj sceni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povratak recesije

Ugledni slovenski ekonomist, prof. dr. sc. Jože Menciger, nedavno je dao medijima opširan intervju, u kojemu govori o aktualnim ekonomskim problemima Europske unije, njenoj sudbini i tzv. “kraju povijesti”. Prenosimo najvažnije naglaske iz toga intervjua.
Europska unija ne može povećavati konkurentnost na globalnoj razini, s jeftinom radnom snagom, bez socijalnih prava, niti može išta uraditi s idejama o društvu znanja.
Javni dug je posljedica, a ne izvor problema. Veliki javni dugovi posljedica su onoga što se događalo desetljećima, a to su: preraspodjela domaćeg bruto proizvoda između rada i kapitala na štetu rada, seljenje industrijske proizvodnje u Kinu, stvaranje tražnje kreditima, napuhavanje financijskih balona, izmišljanja novih financijskih “proizvoda”... Formalno, najveći javni dug imaju Japanci: 200 posto vrijednosti BDP-a, no Japanci dug vraćaju Japancima, uz kamatnu stopu i rast blizu nule, tako da je teret duga samo mala preraspodjela BDP-a među Japancima.
Ne treba se previše zavaravati ni rastom na bazi izvoza. Na tome se zavarava čitav svijet. Svi bi izvozili, ali kuda? U suvremenoj privredi, u kojoj je rast određen tražnjom, a ne ponudom, drastično i brzo smanjivanje deficita i poticanje rasta i zapošljavanja ne mogu se ostvariti. Računanje da će privatni sektor porasti i zaposliti one koji su izgubili posao u javnom sektoru, čista je iluzija.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: