English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Kraće radno vrijeme donosi produktivniji rad

U Hrvatskoj među poslodavcima oduvijek vlada trend kako su najuspješniji zaposlenici oni koji najviše rade i u tome ih se potiče. No, psiholozi tvrde suprotno, a to je i dokazano.
Uspješnije zemlje poput Švedske, Danske ili Nizozemske su prihvatile zamisao kako je određeni dio radnog dana neproduktivan i kako nitko, pa ni najvrednija osoba, ne može zadržati istu razinu produktivnosti i koncentracije 8 ili više sati dnevno. U 8 sati rada može se napraviti puno i ništa, isto kao i u 6 sati rada. Sve ovisi o volji pojedinca.
U Hrvatskoj je, čini se, daleko od kraćeg radnog tjedna. Jedan od razloga je i taj što se konkurentnost pokušava postići niskom cijenom rada.
U Hrvatskoj se u prosjeku radi 2 sata dulje nego što je prosjek EU, i godišnje se odradi 117 sati dulje od prosjeka EU. No, kad je u pitanju trošak rada, tada je Hrvatska na samom dnu. Stoga se u navedenom primjeru vidi kako dugotrajni rad ne vodi produktivnosti i uspješnosti, već upravo suprotno.
O kraćem radnom vremenu bismo trebali barem početi razmišljati, ako ne djelovati. Trebali bismo se voditi primjerom razvijenih zemalja gdje je skraćivanjem radnog vremena povećana produktivnost, smanjen broj ozljeda i nesreća na radu, pa time i bolovanja. A u konačnici, radnici su sretniji i bolje mogu uskladiti privatni i poslovni život.

 

Verzija za ispis
 
Brexit - Debata koja traje već 40 godina

Brexit je složenica koja je nastala spajanjem dviju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Ujedinjeno Kraljevstvo kao otočna zemlja i bivša imperijalistička sila ima dugu tradiciju neulaženja u uniju s drugim zemljama te je na druge zemlje često gledala superiorno i odnosila se podcjenjivački prema drugim zemljama kontinentalne Europe. Zbog ekonomskih promjena nakon Drugog svjetskog rata gubila je svoje kolonije i ekonomski počela ići silaznom putanjom te je jedini izlaz iz te situacije bio ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ).

  • Rezultati referenduma
  • Kakav će utjecaj biti na gospodarstvo?
  • Što Brexit znači za Hrvatsku
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva država – takvi zakoni

Nepunih osam stoljeća poslije Vinodolskog zakona (1288. g.) današnji zakonski propisi hrvatske države stvaraju se u pravničkim radionicama briselskih (elektronskih) skriptarnica. Suvremena hrvatska država, prema dopuštenoj proceduri, ovlasti nekoga svoga pravnika da predloženi tekst iščita, stavi neku ispravkicu – ako se nešto baš otelo pažnji anonimnog mladca zakonopisca. Onda se taj spis vrati briselskom kontroloru na konačno odobravanje. Brižni eurokrat, ako ga nije toga dana iznervirala žena, sažaljivo pogleda spisić podijeljen na članke i alineje i klikne ”replay”. Zatim se spisić prevede s engleskog na hrvatski jezik. Inače, ne bi se briselski činovnici uzbuđivali ako bi se u Hrvatskom saboru taj spisić predstavio i u originalu, kao što su to nekada činili Bugari u svome zakonodavnom tijelu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što nas čeka u 2016. godini - Trust mozgova: 2016. je godina nove krize

Nova ekonomska kriza udarit će s proljeća 2016. godine, što može dovesti do raspada Europske unije i nestanka eura, a moguće je da će prerasti u krizu usporedivu s onom u SAD-u 1929. – 1933., koja pak može dovesti do nevjerojatnih pojava, poput gladi, čak i u EU.

  • Političke i ekonomske prognoze
  • Nova ekonomska kriza i sukob na Balkanu
  • Što kažu sociolozi?
  • Alternativne valute i u samoj Americi

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jesu li su pametni roboti budućnost?

Umjetno inteligentni roboti su tek na početku svog razvijanja, no već ih krive za buduće uništavanje radnih mjesta, srednje klase pa čak i ljudske rase. Upravo je robotika bila jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), koji se održao u Davosu u Švicarskoj. Svijet je pun pametnih strojeva koji imaju kognitivne sposobnosti, mogu kreativno misliti i donositi moralne prosudbe. Ali roboti koji se mogu brinuti za bolesne, učiti djecu, čistiti kuću su budućnost koja je sve bliže. To je početak tzv. "četvrte industrijske revolucije".
Neki sudionici godišnjeg susreta na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) smatraju da roboti dobivaju nepošteno lošu reputaciju. Tako je profesorica kompjuterske znanosti Manuela Veloso, iznijela sljedeće: "Voljela bih da postoje roboti koji su pametniji od mene i koji mi mogu reći kako da uložim svoj novac i da mogu donositi bolje odluke nego ja. Toliko je dobrih razloga za imati robota koji može donositi bolje odluke nego mi. Ako toliko plašimo našu djecu da će se oni vremenom početi bojati robota, to može kočiti napredak tehnologije. Ključ je u tome da se postave sigurnosne granice tako da roboti mogu raditi samo na korist ljudi. Jedna od ideja je da se robote programira da prestanu raditi kada pređu određenu granicu, i da se nakon toga traži pomoć ljudi."

  • Nesigurnost i propast nekih radnih mjesta
  • Rat robota
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sumrak europske civilizacije

Stotine tisuća „migranata, pretežno mladih muškaraca iz džihadizmom zaraženih područja Afrike i s Bliskog istoka, organizirano i sistematski preplavljuju za otpor nesposobnu Europu. Europska unija je izgubila moralnu sposobnost da se toj invaziji odupre.“ Tako tvrdi dr. sc. Srđa Trifković, ekspert za pitanja islamskoga svijeta, u dva broja ”Geopolitike“.
Pogledi na sadašnju izbjegličku krizu dr. sc. Srđe Trifkovića su bliski stavovima vladama (Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, itd.). Prenosimo dijelove iz opširnoga teksta dr. sc. Srđe Trifkovića.

  • Tko su migranti?
  • Islamska era se računa od ”velike migracije” (hidžre), 622.g.
  • Proces samouništenja
  • Migranti pripadaju jednom drugom svijetu
  • Pobornici inkluzije i multikulturalizma
Verzija za ispis Pročitajte više
 
UNI Global Union – Izvršni odbor - Borba za prava radnika nužna je i na globalnoj razini

UNI Global Union ove godine slavi 15 godina od svojeg osnivanja. To je još uvijek mlada organizacija, no ona i dalje raste diljem svijeta, a najbolji pokazatelj je kako je Izvršni odbor UNI-ja prilikom osnivanja 2000. godine imao oko 15 članova, a na njegovoj posljednjoj sjednici održanoj 11. i 12. studenoga 2015. godine u Nyonu članovi Izvršnog odbora UNI-ja napunili su cijelu dvoranu.

  • Potvrda uspješnog Kongresa i daljnjeg rada
  • Brojni uspjesi i izazovi diljem svijeta
  • Svjetski lanci opskrbe trebaju preuzeti dio odgovornosti
  • Klimatske promjene i budućnost rada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najkorumpiranije države svijeta

Među ukupno 175 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na 61. mjestu
Transparency International objavio je kartu 175 zemalja svijeta, koja prikazuje tko ima najviše problema s podmićivanjem, namještanjem izbora i drugim oblicima korupcije. Među ukupno 175 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Hrvatska spada pod kategoriju zemalja koje se percipiraju kao korumpirane. Brzorastuće ekonomije čije vlade odbijaju biti transparentne i toleriraju korupciju, stvorile su kulturu nekažnjivosti u kojima korupcija uspijeva.
Među najkorumpiranijima zemljama su Somalija, Sjeverna Koreja, Afganistan, Južni Sudan, Irak, Turkmenistan, Uzbekistan, Libija, Eritreja i Jemen.
Najmanje korupcije u Skandinaviji
Danska, Novi Zeland, Finska i Švedska imaju najbolji rezultat i najmanje su korumpirane. Slijede Norveška, Švicarska, Singapur i Nizozemska. Velika Britanija se, primjerice, nalazi na 14. mjestu, što je razočaravajuće, kažu istraživači, jer je trebala biti među prvih deset. Australija je na 11. mjestu, a to se povezuje s velikim brojem skandala i korupcijskih afera.

Verzija za ispis
 
Kapital stoji iza imigracije

Potičući trgovinu ljudima, svedenim na robu i zlokobne interese gazda, rezervna industrijska vojska migranata veliki je izvor jeftine radne snage, koja, pritom, nema tradiciju klasne borbe, pa omogućuje da se ostvari radikalni pritisak na smanjenje plaća radnicima i dozvoljava poslodavcima da izbjegnu rastuće obveze proistekle iz prava na rad.
Gledajući, gotovo svakodnevno, preko TV ekrana, rastuće kolone prognanika iz Sirije, Iraka, Libije i drugih zemalja Bliskog istoka, Afrike, pa čak i šire, kako, umorni, žedni i gladni, nasrću u Europu, kako bi spasili gole živote, pitam se: Zašto umjesto što vidimo neprijatelja među onima koji su gladni, ne vidimo neprijatelja u onima koji izgladnjuju, koji svode narode na siromaštvo, u onima koji zelenaštvom i eksploatacijom generiraju bijedu za većinu i neograničeno bogatstvo za mali broj odabranih. Naime, neprijatelj nije onaj tko gladuje, već onaj tko izgladnjuje. Neprijatelj je onaj tko baca narode u očajanje, a ne onaj tko je očajan. Neprijatelj je onaj tko prisiljava ljude da bježe, a ne onaj tko bježi. Neprijatelj je onaj tko izaziva imigracije, a ne onaj tko mora emigrirati. Ta predstava da je neprijatelj onaj koji je ispod nas, a ne onaj koji je iznad nas – to je remek-djelo licemjerja vlastodržaca.

  • Novi antropološki model
  • Rezervna vojska
  • "Tenkovska demokracija" i seoba naroda
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kolonijalna demontaža naroda

Projekt demontaže preuzima se na dva načina:
1) Socijalnom – kao oduzimanje narodu njegove zajedničke imovine, u vidu denacionalizacije,
privatizacije i kolonizacije.
2) Kulturnom – odvajanje naroda od prethodnih vrijednosti i nametanje novih kulturnih obrazaca.
Demontaža naroda” je naziv knjige poznatog ruskog znanstvenika S. G. Kara-Murze (iz 2007. g.). Riječ je o projektu “prepravke” i “redefiniranja” nekoga naroda, koji sprovodi kolonijalna elita.
Cilj je, po Kara-Murzi, izvršiti “političko, ideološko i moralno razoružanjevećine, i njeno pretvaranje u pasivno-nenaoružan objekt tuđe volje”. Od nekih 10% stanovništva, u skladu s projektom demontaže, treba stvoriti novi demos, koji bi, zatim, “preuzeo ne sebe funkciju kontrole nad stanovništvom i civiliziranog predavanja nacionalnog blaga globalnim gazdama“. Konačni zadatak je da se stvori novi narod. Taj novi narod imat će ne samo slabu ili daleko manju državu (s polukolonijalnim statusom), već će ga činiti i daleko uži krug ljudi nego ranije – u njemu će se nalaziti u prvom redu prozapadni vlasnici, prozapadni administratori i opslužujuća inteligencija. Ostali će ljudi biti masa, neobrazovani poslužitelji u ekonomskom podsustavu i konzumenti primitivne mas-kulture, gomila koja povremeno na izborima glasa, ali zapravo ništa ne odlučuje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: