English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarizacija i desindikalizacija
Prekarizacija – što je to?
Ono što je krajem devetnaestog u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća pojmovno obuhvaćao proletarijat – transformiralo se u prekarijat, novi tip društvenog odnosa koji dovodi do deklasiranja čitavih profesija, odnosno do gubitka identiteta ljudi u tim ljudskim zajednicama. Kao nekada bauk proletarijata, Europom i svijetom danas kruži i širi se bauk prekarijata. Fenomen te složene, višedimenzionalne pojave se iskazuje na razne načine – u rasponu od osjećanja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog radnog statusa pa do otuđenja i odsustva solidarnosti zbog izopćenosti i odbačenosti iz društva.
Najjednostavnije rečeno, prekarnost je život u neizvjesnosti i strahu od gubitka posla zbog svakovrsne nesigurnosti radnog mjesta, slabe plaćenosti, gubitka nekada garantiranih radnih prava... To je život pod egzistencijalnom ucjenom s neslućenim posljedicama ne samo na čovjeka kao osobu i pojedinca, već i na čitave društvene grupe i slojeve...

  • Desindikalizacija
  • Europski sindikati i prekarizacija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Liberalizacija trgovine - Bogatiji bi trebali pomoći radnicima
Bogatije zemlje svijeta trebale bi pomoći radnicima pogođenim liberalizacijom trgovine koja postaje sve nepopularnija nakon globalne krize, stoji u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Poziva se na veće usavršavanje radnika i snažnije mreže socijalne sigurnosti koje bi mogle ublažiti šokove zbog premještanja industrije i veće konkurencije, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Gubitak radnih mjesta u određenim sektorima u razvijenim gospodarstvima je više rezultat tehnoloških promjena nego trgovine. 
Verzija za ispis
 
Ženom se ne rađa, ženom se postaje
Simone de Beauvoir izrekla je ovu rečenicu iz naslova čime je ukazala na činjenicu da je ženski spol određen društvenom, a ne biološkom definicijom – „ženom se ne rađa, ženom se postaje“. 
Iako je Dan žena prvi put obilježen prije 107 godina, borba za ravnopravnost traje i danas. Tako je, primjerice, neki dan Državni zavod za statistiku objavio da su žene u Hrvatskoj bolje obrazovane od muškaraca, a samo su u dva područja plaćene više – u financijama i osiguranju. Unatoč tome što su žene kroz stoljetnu borbu došle do svojih ekonomskih, političkih, socijalnih i drugih prava, rezultati pokazuju da žene i dalje imaju nepovoljniji položaj u društvu.
Međunarodni servis za istraživanje visine plaća Paylab, analizirao je plaće muškaraca i žena i došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muški kolege na istom radnom mjestu u zemljama središnje i istočne Europe: Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvi, Hrvatskoj te Finskoj.

  • Razlike u plaćama najmanje su na početku karijere
  • Žene maheri u poslu
  • U čemu su to žene u praksi bolje?
  • Problem s kojim se većina žena vrlo često suočava je nespremnost žena da podrže druge žene, posebice vlastite kolegice 
  • Pobijediti muškarce baš zato što si žena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Četvrta industrijska revolucija - 10 stvari koje treba znati

Četvrta industrijska revolucija nam kuca na vrata. Ona će u sljedećim godinama radikalno promijeniti zapošljavanje i prirodu rada. Naša se gospodarstva moraju pripremiti na oluju do sada neviđenih tehnoloških i socijalno-gospodarskih promjena koje će utjecati na sustave rada i radikalno će promijeniti naš odnos prema radu.

  • 10 najznačajnijih smjerova koje je pokrenula ova digitalna revolucija:
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko ruši socijalnu državu?

Država blagostanja, koja je u razvijenim europskim zemljama (posebno u Njemačkoj) uspostavljena osamdesetih godina 20. stoljeća i koja je svjedočila o vrijednostima tzv. socijalnog kapitalizma, doživjela je, pred naletom neoliberalnog kapitalizma, svoj nagli pad. O toj temi pišu mnogi ugledni znanstvenici, analitičari, sveučilišni profesori, komentatori. Većina njih „plače“ za socijalnom državom, jer u njoj vidi izlaz iz narastajućeg debalansa bogatih i siromašnih, u sve većoj bijedi koja je zahvatila većinu svjetske populacije.
Jedan od zagovornika socijalne države je i John McMurtry (Džon Mekmartri), profesor na Univerzitetu Guelph (Gvelf) u Kanadi, koji je napisao 150 knjiga i znanstvenih radova, a UN ga je  odabrao kako bi organizirao, uredio i dao znanstveni doprinos studiji „Filozofija i svjetski problemi”, koja će biti uključena u „Enciklopediju sistema koji podržavaju život“.
Profesor McMurtry dao je opsežan intervju listu „Geopolitika“, iz koga donosimo najzanimljivije dijelove.

  • Kraljevstvo kaosa
  • Takozvana „ekonomija“ ne uzima u obzir životne potrebe ljudi
  • Ovaj sistem nije „slobodno tržište“
  • Pokvarena uobraženost je zapanjujuća
  • Teorija „kap po kap“
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što za Ameriku i svijet znači Trumpova pobjeda

Mediji koji su navijali za Hillary Clinton, a takvi su u većini, nastavljaju s iznošenjem prognoza kako će Trump upropastiti svjetsku ekonomiju, srušiti tečaj dolara, potaknuti bankovnu krizu i dovesti do nove svjetske recesije. No, američko i svjetsko gospodarstvo pada u nevolje i bez Trumpa. Stoga, možda ipak Trumpu treba dati priliku.

  • Što je Trump obećao
  • Pobuna protiv globalizacije


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Utjecaj digitalizacije ekonomije na tržište rada?

Sve veće tehnološke promjene i poboljšanja dovode do digitalizacije ekonomije koja sa sobom nosi i promjene u svijetu rada i radnih odnosa. Od takvih utjecaja neće biti i nije pošteđena niti Hrvatska.
I dok se o temi digitalizacije ekonomije i njezinom utjecaju naveliko raspravlja u Europskoj uniji, a u kontekstu poboljšanja stanja na tržištu rada, u Hrvatskoj navedena tema nije ni otvorena, a kamoli da se unaprijed promišlja kako ublažiti njezine posljedice. U brojnim raspravama u javnosti u Europskoj uniji pokušava se odgovoriti na pitanja kao što su: da li se digitalizacijom stvaraju ili gube radna mjesta; hoće li digitalizacija dovesti do daljnje fleksibilizacije radnih odnosa; kako uskladiti sustave socijalne sigurnosti i kako novim oblicima rada prilagoditi zakonske odredbe o radnom vremenu, zaštiti zdravlja radnika, kako uskladiti vještine radnika s potrebama poslodavaca i uvođenja novih tehnologija i sl.
Tim pitanjima bavio se i Europski sindikalni institut (ETUI), koji je nedavno objavio studiju u kojoj pokušava dati odgovore na navedena pitanja, kako bi se i sindikati i radnici na vrijeme pripremili na promjene koje se neminovno događaju u svijetu rada pod utjecajem digitalizacije.
Prema navodima studije najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada su: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima preko tzv. crowdworka.

  • Ugasit će se više od polovice radnih mjesta
  • Sindikati moraju imati važnu ulogu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu

Međunarodna organizacija rada i Europska konfederacija sindikata organizirala je seminar za mlade osobe od 19 do 35 godina. Seminar se održavao u Torinu u razdoblju od 30. kolovoza do 2. rujna 2016. godine pod nazivom: "Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu". Pored velikog broja mladih iz cijele Europe, seminaru su prisustvovale i dvije osobe iz Hrvatske.
Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, a od kojih su 17,9% mladi ljudi od 15 to 29 godina. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 30%, te zajedno s Grčkom i Španjolskom Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Kako bi se taj negativni trend značajnije smanjio, potrebno je djelovati odmah te sve radnike educirati o pravima koje imaju u radnom odnosu, a u skladu s priznatim međunarodnim konvencijama.

  • Pravo na dostojan posao
  • Prava i obveze poslodavca i radnika
  • Socijalna zaštita
  • Uvjeti rada: radno vrijeme i plaćeni slobodni dani
  • Zaštita na radu
  •  Kako svladati ljutnju na radnom mjestu?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kraće radno vrijeme donosi produktivniji rad

U Hrvatskoj među poslodavcima oduvijek vlada trend kako su najuspješniji zaposlenici oni koji najviše rade i u tome ih se potiče. No, psiholozi tvrde suprotno, a to je i dokazano.
Uspješnije zemlje poput Švedske, Danske ili Nizozemske su prihvatile zamisao kako je određeni dio radnog dana neproduktivan i kako nitko, pa ni najvrednija osoba, ne može zadržati istu razinu produktivnosti i koncentracije 8 ili više sati dnevno. U 8 sati rada može se napraviti puno i ništa, isto kao i u 6 sati rada. Sve ovisi o volji pojedinca.
U Hrvatskoj je, čini se, daleko od kraćeg radnog tjedna. Jedan od razloga je i taj što se konkurentnost pokušava postići niskom cijenom rada.
U Hrvatskoj se u prosjeku radi 2 sata dulje nego što je prosjek EU, i godišnje se odradi 117 sati dulje od prosjeka EU. No, kad je u pitanju trošak rada, tada je Hrvatska na samom dnu. Stoga se u navedenom primjeru vidi kako dugotrajni rad ne vodi produktivnosti i uspješnosti, već upravo suprotno.
O kraćem radnom vremenu bismo trebali barem početi razmišljati, ako ne djelovati. Trebali bismo se voditi primjerom razvijenih zemalja gdje je skraćivanjem radnog vremena povećana produktivnost, smanjen broj ozljeda i nesreća na radu, pa time i bolovanja. A u konačnici, radnici su sretniji i bolje mogu uskladiti privatni i poslovni život.

 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: