U nedjelju, 15. siječnja 2012.g. obilježava se 20.godišnjica priznanja neovisnosti Hrvatske od 12 zemalja tadašnje Europske Zajednice ( EZ ), te je taj dan proglašen spomendanom, Danom međunarodnog priznanja Hrvatske. Tim činom je Hrvatska, koja je svoju neovisnost proglasila 8. listopada 1991.g. postala nezavisna država i u očima međunarodne zajednice, a primjer EZ-a su nakon toga slijedile i ostale zemlje Europe i svijeta. Proces međunarodnog priznanja Hrvatske okrunjen je 22. svibnja 1992.godine primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode. To je važno znati sada, kada nam se putevi sa EU isprepliću. Rasla je Hrvatska u svojoj samostalnosti i neovisnosti, rasla u demokraciji, razumijevanju i toleranciji, rasla u izgradnji svojih institucija i punih osam godina nastojala postati dio Europske unije. U tih osam godina pregovaralo se punih šest godina, a mnoge faze u pregovorima obilježila je politika. Sada, konačno, pred nama je poznat datum punopravnog članstva, a to je 01. srpanj 2013.godine.

• Put priznanja
• Što znači imati državu
• Ulazak u Europsku uniju
• Prednosti
• Dan odluke

Dok se redaju ekonomske krize zemalja članica Europske unije, na pomolu je, izgleda, ona najvažnija – politička. U njoj će se odmjeriti današnja politička elita Europe kako bi zadržala moć, ili će ih potisnuti snage populizma, koje čekaju svoj trenutak, optužujući EU elitu za zavjeru u cilju izgradnje “Europe protiv naroda”. Njihov se projek temelji na mobiliziranju “naroda protiv Europe”. Drugim riječima, danas se u Europi ne bije bitka samo za opstanak eurozone, danas se bije bitka za opstanak Europske unije.

Za građane Republike Hrvatske završila su dva važna događaja koja su istovremeno, svaki na svoj način, obilježila povijest, naše nade i očekivanja, ali i pojačala odgovornost za vrijeme koje je pred nama.

Ovih dana je obilježeno 50 godina od donošenja Europske socijalne povelje. Iako smo na pragu Europske unije, te smo povelju potpisali i ratificirali, Europska socijalna povelja je za radnike iz Hrvatske još uvijek mrtvo slovo na papiru.

Najnovije izvješće Eurofounda (Europske fondacije za unapređenje životnih i radnih uvjeta) o radnom  vremenu u državama članicama Europske unije pokazalo je povećanje broja stvarno odrađenih broja sati rada, u usporedbi s prosječnim brojem sati rada ugovorenih u kolektivnim ugovorima.

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji je povijesni proces koji će prožeti sve segmente društva. Iako su pregovori za ulazak završeni 30. lipnja 2011.g., u konačnici će građani Hrvatske na referendumu odlučivati o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, što više, njihova će riječ biti odlučujuća. Za donošenje tako važne i dalekosežne odluke potrebno je imati puno važnih informacija, a važno je i osvrnuti se unatrag i vidjeti kakav je put prošla Hrvatska do proglašenja pregovora završenim.

U očekivanju datuma ulaska u veliku zajednicu zemalja članica Europske unije,  nastavlja se serija napisa o pravima radnika u kontekstu prava u njoj. Ovaj članak posvećen je radnim uvjetima s posebnim osvrtom na radno vrijeme (puno i skraćeno, odnosno, nepuno) i intenzitet rada radnika. Pitanja vezana uz radne uvjete, intenzitet rada te očuvanje zdravlja radnika na ljestvici su najvećih prioriteta u politici zapošljavanja Europske unije.

• Povećani intenzitet rada
• Što je intenzitet rada
• Ni (pre)skraćeno radno vrijeme nije bajka
• Vratiti razuman intenzitet rada

U ozračju gotovo svakodnevnih prosvjeda  i marširanja izazvanih teškom gospodarskom i socijalnom zbiljom, socijalna prava radnika u EU nekima se čine kao nedostižan vrhunac, a drugima kao beskrajna rupa u koju ne žele upasti. U moru posve suprotstavljenih parola, prosvjedujući  zajedno, marširaju sljedbenici „radničke borbe“ i „bloka solidarnosti“ u namjeri da sutrašnjicu učine boljom, svaki na svoj način. Socijalna prava se svima čine kao nikada ostvareni ideal kojima svi radnici i svi ljudi streme. Socijalna prava ne predstavljaju samo veće plaće, veće mirovine, bolju zdravstvenu zaštitu, ona predstavljaju sinonim za bolji i pravedniji svijet. Stoga nije čudno što se o socijalnim pravima radnika puno govori i piše, a naročito u kontekstu očekivanja od EU kada i RH postane njezina punopravna članica. Da bi se bolje razumjela ta očekivanja koja gotovo svi imaju, potrebno je kratko opisati  razvoj socijalnog modela EU.

Intenzivne pripreme za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju koje se odnose na usklađivanje naših zakona sa pravnom stečevinom EU nisu dovoljne za prilagodbu. Treba imati u vidu da EU ima dugoročne ciljeve i planove koji će se odnositi i na nas kada jednom postanemo članica. Predmet interesa ovog članka su radnici EU. Kako će se hrvatski radnici uklopiti u planove EU po pitanju stručnih kvalifikacija, traženja posla ili stručnih kvalifikacija?

• Strategija EUROPE 2020
• Visoko obrazovanje prema potrebama gospodarstva
• Fleksisigurnost - obostrani pojam

Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske je ulazak u punopravno članstvo Europske unije. U javnosti se pitanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju posvećuje toliko pažnje koliko je potrebno za održavanje stalne nade ulaska u punopravno članstvo, a da se istovremeno ne informira građane o tome što je to Europska unija, kakva je politika EU niti što će se dobiti ulaskom u EU. Provođenje anketa o stavovima građana također potvrđuje da građani doživljavaju EU sa dijametralno suprotnih stajališta u nedostatku pravih informacija temeljem kojih bi formirali stavove. Svrha ovog  kratkog prikaza je informativna,  kako bi članovi Sindikata mogli formirati vlastita stajališta.

• Što je Europska unija
• Pregovori za članstvo u Europskoj uniji
• Hrvatska pri završetku pregovora