English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 »
DIO EUROPSKE UNIJE VEĆ ZATVORIO VRATA NAŠIM RADNICIMA

U sjeni prijepora oko nikad manjeg izlaska na nedavne izbore za Europski parlament, u pozadini se nazire nada za više od 360.000 nezaposlenih radnika, da će ulaskom u Europsku uniju imati veće mogućnosti zaposlenja. No, države Europske unije imaju pravo na nove članice primijeniti takozvanu formulu 2+3+2, što znači da im je moguće maksimalno ograničenje na ulazak naših radnika na njihovo tržište rada od ukupno 7 godina.

  • Ograničenja i do sedam godina 
  • Rampe u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Italiji…
  • Manje prava i više obveza od očekivanog
  • Orijentirajmo se na vlastiti razvoj
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tržište rada Europske unije - Novi model zapošljavanja

Njemačku kronično muči manjak stručnih radnika, a model po kojem će riješiti taj problem mogao bi postati europski obrazac lakšeg zapošljavanja kvalificiranih radnika.

  • Znanje stranih jezika
  • Smjena generacija
  • Zanemarena srednja stručna sprema
  • Povratak poljskih gastarbajtera
  • Ulaganje u obrazovanje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europa zapošljava u uslugama

Prema istraživanju Eurostata – Istraživanje o radnoj snazi (Labour force survey), koje je objavljeno u listopadu ove godine, gotovo 70 posto zaposlenih osoba (bilo radnika i samozaposlenih osoba) u 2011. godini u Europskoj uniji radilo je u sektoru usluga, dok ih je u 2000. godini radilo 62%. U sektorima trgovine, prijevoza i financijskih usluga radilo je oko 39% radnika, dok je u sektorima kao što su javna administracija, obrazovanje, zdravstvo itd. radilo oko 30 posto radnika. U odnosu na broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima brojke značajno variraju od države do države.
Kada je riječ o trajanju radnog vremena, u 27 država članica EU-a, radnik koji radi puno radno vrijeme u prosjeku je radio 40,4 sata tjedno, od toga žene u prosjeku 39,3 a muškarci 41,1 sat tjedno. Radni tjedan najdulje je trajao u Velikoj Britaniji (42,2 sata), a najkraće u Danskoj (37,7 sati). u 2010. godini u Hrvatskoj je radni tjedan trajao u prosjeku 41,2 sata.
U odnosu na broj zaposlenih osoba u dobi od 15-64 godine Hrvatska je uz Tursku i Makedoniju na samom dnu ljestvice. Kada je riječ o broju osoba zaposlenih u nepunom radnom vremenu, u EU27, čak 18,5 posto radnika je radilo u nepunom radnom vremenu, a ta brojka varira od države do države, pa je primjerice Nizozemska imala najveći broj osoba zaposlenih na nepuno radno vrijeme (48,3%), dok ih je u Bugarskoj radilo samo 2,2 posto. U 2010. godini u Hrvatskoj je 7,6 posto radnika bilo zaposleno u nepunom radnom vremenu.
Iako postoji percepcija da značajan broj radnika u Hrvatskoj radi na određeno vrijeme, sudeći prema podacima Eurostata, Hrvatska je ispod prosjeka EU27. Naime, u EU27 prosječno je 14,0 posto osoba zaposleno na određeno vrijeme, dok ih je u Hrvatskoj oko 12,3 posto.

Verzija za ispis
 
Europska naknada za nezaposlene

Tijekom Konferencije o zapošljavanju koja je održana u rujnu ove godine Europska komisija je podržala ideju o uvođenju Europske naknade za nezaposlene, smatrajući da je „hitno potrebno uspostaviti Europsku naknadu za nezaposlene za vrijeme dok se razvija sustav gospodarske i monetarne unije (EMU), a koja bi „djelovala kao automatski stabilizator kroz privremeno smanjenje iznosa proračuna namijenjenog za socijalne naknade u državama koje su najviše pogođene gospodarskom krizom, bez da se istovremeno uvode dugoročni mehanizmi za dodjelu novčane pomoći“.
Europska komisija ujedno smatra da bi uvođenje Europske naknade za nezaposlene moglo pomoći smanjenju fluktuacija u realnom GDP-u, u slučaju da asimetrični šokovi pogađaju pojedine dijelove EU-a više nego druga područja EU-a, te da bi se kroz taj instrument potaknulo jačanje europske solidarnosti te snaženje mobilnosti radnika i nezaposlenih na teritoriju EU-a.
S obzirom da bi se pojedine države članice EU-a takvoj ideji snažno protivile, za očekivati je da bi se takav jedan sustav mogao razvijati na način da se time ne zadire u autonomiju država članica da samostalno uređuju pitanja socijalne politike, pa tako i kada je riječ o naknadi za nezaposlene. Institut naknade za nezaposlene na razini EU-a bio bi samo kao nadomjestak, ili kao osnova, na koju bi se nadograđivao sustav naknade koji postoji na razini pojedine države članice, i koji bi se primjenjivao samo ukoliko to država članica želi.
Valja naglasiti da navedena ideja zasigurno ne predstavlja izjednačavanje iznosa novčanih naknada za nezaposlene u svim državama članicama, kao niti izjednačavanje kriterija koje nezaposlena osoba mora ispuniti da bi ostvarila pravo na novčanu naknadu. Ta pitanja će se i dalje uređivati u svakoj od država članica zasebno i prema gospodarskoj i socijalnoj situaciji u toj državi članici. 

Verzija za ispis
 
Europska komisija odustala od reguliranja štrajka

Nakon što su nacionalni parlamenti više od trećine država članica iskazali protivljenje prijedlogu Uredbe o ostvarivanju prava na poduzimanje industrijske akcije, kojom je Europska komisija planirala urediti pravo na industrijsku akciju sindikata u cilju zaštite prava izaslanih radnika, a o kojoj je već pisano u proteklom broju Grafičara, Europska komisija je povukla iz procedure prijedlog Uredbe.
Naime, dvanaest nacionalnih parlamenta se suprotstavilo prijedlogu Uredbe smatrajući da predlažući navedenu Uredbu Europska komisija prelazi granice svoje nadležnosti, te su po prvi puta temeljem odredbi Lisabonskog ugovora iskoristili svoju mogućnost tzv. „žutog kartona“ sukladno kojem, u slučaju da nacionalni parlamenti daju „žuti karton“ Europskoj komisiji, Europska komisija mora preispitati predloženu zakonodavnu inicijativu, odnosno tim se institutom može prisiliti Europsku komisiju da odustane od predložene zakonodavne inicijative.
Europska komisija je odlučila povući iz procedure Uredbu s obzirom da je za očekivati da Europska komisija za donošenje Uredbe neće dobiti podršku država članica, a Uredba se mora usvojiti jednoglasno.
Međutim, s obzirom na navedenu činjenicu i dalje će ostati problem reguliranja i provedbe industrijske akcije sindikata u cilju zaštite izaslanih radnika, koje su uzrokovale presude Europskog suda pravde, Komisija će morati pronaći način kako riješiti postojeće probleme u odnosu na pravo sindikata na industrijsku akciju u slučajevima prekograničnog pružanja usluga, kao što je to slučaj zaštite prava izaslanih radnika.

Verzija za ispis
 
Europska komisija predlaže urediti pitanje štrajka

Europska komisija je u ožujku ove godine objavila prijedlog Uredbe o ostvarivanju prava na poduzimanje kolektivnih akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, a kojom se želi postaviti opća načela i pravila primjenjiva na razini Europske unije koja se odnose na ostvarivanje temeljnog prava poduzimanja kolektivnih (industrijskih) akcija u kontekstu slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.

  • Zaštita prava radnika je legitiman cilj
  • Nije svaki štrajk zakonit
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Radni sati i produktivnost u Europskoj uniji - Najmanje rade Nizozemci, Norvežani najproduktivniji

Tjedno radno vrijeme u Europskoj Uniji različito je od zemlje do zemlje i kreće se od 3o,5 sati tjedno u Nizozemskoj do 42,1 sat u Grčkoj. 
U Hrvatskoj je zakonom određeno maksimalno radno vrijeme od 40 sata na tjedan, što se uglavnom poštuje. No, za isti rad ili za rad proveden na radnom mjestu, učinak je različit i vrlo znakovit. Po ekonomičnosti, Norvežani su daleko iznad europskog prosjeka – čak 82,4 posto, dok je hrvatska produktivnost na radu tek 55,0 posto prosjeka u Europskoj Uniji.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Usklađivanje zakonodavstva s Europskom unijom

U cilju nastavka procesa usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU-a Vlada je utvrdila prijedlog Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2012. godinu.

  • Jačati administrativne sposobnosti za članstvo
  • Promjene u području socijalne politike
  • Povećanje broja državnih inspektora
  • Anti-diskriminacija i ravnopravnost spolova
Verzija za ispis Pročitajte više
 
FONDOVI EUROPSKE UNIJE - KAKO SE PRIPREMAMO ZA POVLAĆENJE SREDSTAVA

Od članstva u Europskoj uniji dijeli nas nešto više od godine dana, pa je u ovom trenutku važna informacija za sve građane Hrvatske kako se Hrvatska priprema za povlačenje sredstava iz strukturnih Fondova Europske unije koji će se otvoriti danom ulaska u njezino članstvo.

  • Sufinanciranje uvjet za pomoć
  • Slaba realizacija projekata
  • Uskoro milijardu eura na raspolaganju
  • Iskoristiti priliku
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Fondovi Europske unije i kako ih koristimo

Što  je bliži srpanj 2013. godine, dan kada će Republika Hrvatska postati punopravna članica Europske unije, to se više vodi rasprava u javnosti o sredstvima iz EU fondova koja će nam tada biti na raspolaganju. Za većinu građana RH, unatoč provedenoj kampanji i izglasanoj podršci ulaska RH u EU, još nisu posve jasna pravila koja će obavezivati sve nas, a isto tako ni korist od samog članstva i povlačenja sredstava iz fondova EU. Isto tako, mnogi nisu upoznati s činjenicom da  je EU i do sada, kroz razne projekte u Hrvatsku uložila znatna sredstva od 1991.g. do danas. Europska Unija je na taj način indirektno utjecala i na živote građana RH, kao i na razvoj različitih segmenata javnog i društvenog života. U svrhu upoznavanja s navedenim, čitateljima će u nekoliko brojeva biti prezentirane najvažnije izvorne informacije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: