English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
IZBOR VLASTITOG ZANIMANJA VIŠE NIJE IZBOR ZA CIJELI ŽIVOT

U prijašnjim vremenima, naših djedova i baka, bio si sretan i očekivao da ćeš jedan posao raditi cijeli život – do penzije. No, ubrzani znanstveno-tehnološki razvoj u svijetu konstantno proizvodi nova znanja, zbog čega sve ono čime smo okruženi i što smo dosad naučili, brže zastarijeva. Životni vijek većine stručnih znanja, tijekom kojeg su ona korisna organizacijama, iznosi najviše četiri do pet godina i neprestano se skraćuje. Zato je na Zapadu i poznata praksa da ljudi, posebice mladi, obrazovani ljudi, mijenjaju posao svakih pet godina. Zbog toga se javlja velika potreba za primjenu koncepcije cjeloživotnog obrazovanja jer su sve brže tehnološke i društvene promjene zbog kojih postojeće znanje, vještine, vrijednosti, stavovi i navike sve brže zastarijevaju. Količina potrebnog znanja postala je tako prevelika da bi se mogla naučiti u tijeku godina školovanja. Zbog toga je potrebno učiti čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti.
Budući da se učiti mora čitav život, ali se čitav život ne može ići u školu, obrazovanje i odgoj se u odrasloj dobi neće odvijati u školi, već u organizacijama u kojima čovjek radi i živi, ali i samostalno. Već sedamdesetih godina prošlog vijeka nedostatak znanja, tj. kriza obrazovanja nastojala se riješiti produžavanjem i intenzifikacijom školovanja. Neuspjesi i na tome utemeljena reforma te enorman porast troškova za školovanje, doveli su u međunarodnim organizacijama koje se bave obrazovanjem (UNESCO, OECD, ILO, Europska komisija) do formuliranja tog koncepta "cjeloživotnog obrazovanja".

Verzija za ispis Pročitajte više
 
ZIMSKO ČIŠĆENJE ZA NOVOGODIŠNJI ŽIVOT

Pred kraj godine razmišljamo o svojoj prošlosti, razočaranjima, konfliktima, manama i slabostima. Jesmo li ostvarili svoja očekivanja, zašto nismo, gdje smo zastali i zašto se ne nalazimo na mjestu na kojem smo htjeli biti i činilo nam se da možemo biti. Mjesec prosinac nas, osim što je i najskuplji mjesec (tzv. trošinac), što se više bližimo siječnju baca u nelagodna raspoloženja. Iako su ovo dani u kojima bismo svi trebali biti veseliji i sretniji, depresija je uobičajena u ovo doba godine iz mnogih razloga. Nije to samo zbog financija koje nam se čine pretanke za sve želje i zahtjeve s kojima se susrećemo, već pred kraj godine počinjemo raditi nekakav sažetak proteklih 12 mjeseci. Pred kraj godine razmišljamo o svojoj prošlosti, razočaranjima, konfliktima, manama i slabostima. Počinjemo razmišljati zašto su se dogodili i jesmo li iz njih nešto naučili? Jesmo li ostvarili svoja očekivanja, zašto nismo, gdje smo zastali i zašto se ne nalazimo na mjestu na kojem smo htjeli biti i činilo nam se da možemo biti.
Zbog toga onda na površinu izlaze i novčani problemi, obiteljska neslaganja, poslovni neuspjesi… stoga nije ni čudo da se dosta ljudi upravo u tom vremenu osjeća najnesretnije. Gotovo svaki treći čovjek imao je depresivnu fazu kroz prosinac, što znači da postoje velike šanse da ćete vi ili netko vama blizak u narednih nekoliko dana prolaziti ili već sada prolazi kroz depresivnu fazu.

  • NOVOGODIŠNJE ODLUKE KAO OBEĆANJA SAMOM SEBI ALI I DRUGIMA
  • KAKO NAPRAVITI PROMJENU
  • VRIJEME JE DA SEBI DATE OTKAZ
Verzija za ispis Pročitajte više
 
NEZAPOSLENOST I KAKO SE S NJOM NOSITI?

Hrvatska je pri samom vrhu nezaposlenosti mladih sa stopom od 52,8 %. Prije nje su samo Španjolska i Grčka. Na ovu temu su se zato ovaj tjedan u Parizu sastali šefovi država članica Europske unije, pa tako i hrvatski. Pokušat će se dogovoriti konkretne mjere za realizaciju programa u siječnju iduće godine, a dobra vijest je da bi Hrvatska za zapošljavanje mladih trebala dobiti oko 40 milijuna eura od Europske unije. Novac je to iz projekta Garancije mladih, a cilj je riješiti sve veći problem nezaposlenosti mladih u cijeloj Uniji. Europska bi unija iz budžeta za zapošljavanje mladih trebala izdvojiti početnih šest milijardi eura. I mladi u Hrvatskoj očekuju svoj dio kolača, a pošto smo na nezavidnom trećem mjestu trebali bi izvući značajna sredstva. To su dobre vijesti, no što kada ste posao imali, a sada ga više nemate?

  • NAJSTRESNIJI ŽIVOTNI DOGAĐAJ
  • TEHNIKE TRAŽENJA POSLA
  • NE OČAJAVAJTE JER IZLAZ POSTOJI
  • IZLAZAK IZ SITUACIJE U KOJOJ SE OSJEĆATE BESPOMOĆNO
  • NAPRAVITE OD SEBE BREND
  • VRATITE STVARI NA POČETAK
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KADA JE GODIŠNJI PRESTAO BITI ODMOR?

Dok je prije samo desetak godina bilo sasvim normalno da se o stresu govori samo par dana uoči povratka s godišnjeg odmora na posao, danas je radnik često u neprestanom stresu i dok provodi godišnji odmor. Budući da živimo po pravilu “napravi sve to sad i odmah”, pucamo po šavovima, ne stižemo napraviti sve u roku pa ispada da posao nosimo sa sobom i na godišnji odmor.

  • GODIŠNJI ODMOR VAŽAN JE KOLIKO I OSTATAK RADNE GODINE
  • UMARA LI VAS GODIŠNJI ODMOR?
  • CRNE I REALNE STATISTIKE
  • POVRATAK „U REALNOST“
Verzija za ispis Pročitajte više
 
RAZLIKE U PODJELI RADA I PLAĆA KAO IZVOR FRUSTRACIJA

Osim razlika u financijskom smislu, javljaju se i velike razlike u opsegu i težini nečijeg posla. Već je dobro poznato da je u dosta poduzeća ili privatnih firmi radnik onaj koji najviše potegne (a plaćen je najmanje), dok oni u upravi koji vuku glavne konce neke firme, jednostavno poberu sve „vrhnje“ (a naravno, plaćeni su najviše). Još je veći problem kad dvoje ljudi za isti posao dobiva različitu plaću, bez ikakvog objektivnog razloga.
Omjer pozicije i plaće često nije usuglašen i događa se da ljudi koji dobivaju najveće iznose zapravo rade najmanje. Kada se ujedno ljudi koji su na (pre)visokoj poziciji još hvale okolo svojim financijskim mogućnostima i granicama jer nisu svjesni života drugih ljudi ili ih jednostavno nije briga, dok drugi jedva smognu snage da otplate svoje kredite, dolazi do osjećaja velike frustriranosti. A tada osim do depresije, dolazi i do vrlo loših reakcija koje u krajnjem mogu dovesti do gubitka posla.

  • SMANJITE OČEKIVANJA PREMA DRUGIMA
  • REAKCIJE NA FRUSTRACIJE
  • TREBA ZNATI I KADA ODUSTATI
Verzija za ispis Pročitajte više
 
GODIŠNJI ODMOR – NUŽNOST U ŽIVOTU SVAKOG RADNIKA

U vrijeme krize pojam „savjestan i odgovoran radnik“ dobiva jedno novo značenje. To je onaj koji na poslu ostaje duže, koji radi i na slobodan dan i koji zaboravlja na činjenicu da mu je radno vrijeme 8 sati i tu postaje vrlo fleksibilan prema svima, osim prema samom sebi. Jer vrlo popularna rečenica već duže vrijeme u Hrvatskoj glasi: „Budi sretan što radiš!“
A kad dolazi vrijeme za odmor? Do kraja ovog mjeseca morate iskoristiti stari godišnji (u većini poduzeća u RH) – pa zato dajte sve od sebe da to napravite kvalitetno.
Koliko posao utječe na kvalitetu odmora govori i podatak da je čak 47 posto hrvatskih zaposlenika izjavilo da će tijekom odmora razmišljati o nekom aspektu posla, a trećina ispitanika smatra da se neće moći opustiti zbog brige o propuštanju važnih poslovnih prilika!
Zanimljiv je i podatak da je četvrtini zaposlenika potrebno čak sedam dana da se opuste i zaborave na posao, dok njih 35 posto navodi da su im za to potrebna dva do tri dana. Obzirom da godišnji odmori u komadu često ne traju više od dva tjedna, možemo pretpostaviti da se zaposlenici vraćaju s odmora tek polovično zadovoljni i ne baš odmorni, što sigurno utječe na njihovu produktivnost.

  • POTREBA ZA ODMOROM
  • ŠTO MOŽE DONIJETI AKUMILIRANI UMOR?
  • NIJE DOBRO UVIJEK SE ISTO ODMARATI
  • IZGORJETI – ALI NE NA SUNCU
  • DOBAR PLAN JE VEĆ POLA GODIŠNJEG
  • ISPLATI LI SE BITI DOSTUPAN NA GODIŠNJEM?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
PROLJEĆE – PRAVO VRIJEME DA PONOVNO ZAVOLITE SVOJ POSAO

Proljeće je godišnje doba u kojem brišemo prašinu nakupljenu tijekom zime – prašinu s našeg namještaja, mišića, materijala, ali i zapuštenih ideja. Pa kad sredite kuću, vrijeme je da krenete s čišćenjem i vlastitog raspoloženja.

  • Uvođenje novih navika
  • Obnova životopisa
  • Zanimljiv posao i dobri odnosi
  • Kako se ponovno motivirati
  • Uvedite proljeće u dnevnu rutinu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Utjecaj buke, temperature, nečistoće i ostalih negativnih faktora na radni elan

Sve oko nas puno je različitih frekvencija i vibracija. Neke frekvencije možemo vidjeti (svjetlosne valove), čuti (zvučne valove), ili pak osjetiti. Postoje i druge frekvencije, npr. raspoloženje kolega oko nas, koje ne možemo vidjeti golim okom, ali ih također možemo osjetiti! Sve te frekvencije koje naše tijelo i um primaju, utječu na nas na razne načine. Određena buka može nam donijeti mir i olakšanje, dok će druga izazvati ljutnju i agresiju. Od toga da ne možemo telefonirati u miru jer svi oko nas viču, do toga da iz kafića koji je preko puta našeg ureda ne možemo jasno razmišljati jer nam odvlači pažnju...

  • Zbog buke postajemo gluplji
  • Tišina je katkad dobrodošla
  • Negativni utjecaji na poslu
  • Kako si pomoći
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudi nikad nisu bili nesigurniji - Strah od života

Čovjekova moć je tako ogromna da on čak ima moć učiniti sebe bespomoćnim. A strah je jedna od najgorih stvari koje si u životu možemo dozvoliti, jer nas vodi tome da postajemo osrednji! U ovo krizno vrijeme pojam straha pojačava nam se iz mjeseca u mjesec.

  • U EKONOMSKOJ KRIZI DOLAZE NOVI STRAHOVI
  • U NEVOLJI TEK CIJENIMO NEKE STVARI
  • ZAŠTO JE POGREŠNO BOJATI SE ?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
NEGATIVNI UTJECAJI PREKOVREMENOG RADA

U svakom životopisu naći ćete pojmove: timski i savjesni radnik, a u etičkim kodeksima određenih firmi naći ćete to i u odrednicama u kojima piše što poslodavci žele od svojih radnika. Savjestan radnik međutim u vrijeme krize, postaje onaj koji na poslu ostaje duže, koji radi i na slobodan dan i koji zaboravlja na činjenicu da mu je radno vrijeme 8 sati i tu postaje vrlo fleksibilan prema svima, osim prema samom sebi.                

  • OPĆA PRAVILA PREKOVREMENOG RADA
  • PREKOVREMENI RAD UGROŽAVA ZDRAVLJE
  • PSIHOSOCIJALNI ASPEKT
  • ISPLATI LI SE RADITI PREKOVREMENO?
  • PREKOVREMENI RAD JE GRATIS RAD?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: