English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Što vas najviše pokreće na veći angažman i zadovoljstvo na poslu?
Provođenjem ankete o angažiranosti na poslu, u kojoj je sudjelovalo 2700 ispitanika, portal MojPosao je istražio koji to faktori utječu na motivaciju i produktivnost u radnom okruženju. 
Očekivano, na prvom mjestu liste faktora koji potiču veći angažman na poslu, ispitanici su naveli plaću i bonuse (68%). 

  • Želja za novim znanjem



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako reći „Ne“ i dobiti što želimo
Mnogi su bili u poziciji gdje šef, kolega ili klijent zahtijeva ili traži da učinimo nešto za što znamo da će biti potpuno kontraproduktivno ili pak nešto što je naprosto loša ideja. U većini tih slučajeva radije pregrizemo jezik i obavimo to što se od nas traži. No, na taktičan način možete odbiti kolegu, šefa ili klijenta kada znate da to što traže od vas definitivno nije korisno. 

1. Krenite s pozitivnim: Zapamtite držati svoj govor tijela i ton pod kontrolom i imajte razumijevanja za novu ideju. Nemojte odmah početi negativno. Dajte si vremena da razmislite o tome što vam je ta osoba rekla i razmislite je li to zaista loša ideja.
2. Naučite reći „Da, ali možda bismo mogli…“: Umjesto da automatski ispalite „Ne“, isprobajte „Da, ali možda bismo mogli…“ i onda objasnite svoju viziju te ideje ili projekta, odnosno kako vi mislite da bi se to moglo bolje napraviti.
3. Pružite objašnjenje: Objašnjenje ne bi trebalo biti izgovor, niti biste ga trebali fokusirati samo na nedostatak vremena ili vašu sposobnost da nešto obavite. Pomozite sugovorniku shvatiti zbog čega smatrate da ideja nije dobra.
4. Ponudite alternativna rješenja: Fokusirajte se na otkrivanje ciljeva tog projekta i pokušajte naći alternativna rješenja za njihovo ostvarivanje. Ovako ćete poslodavcu ili klijentu pokazati da vam je zaista stalo da se neki posao odradi, iako ne možda onako kako su si oni to prvotno zamislili. 
5. Završite pozitivno: Uvijek pokušajte situaciju riješiti na pozitivan način i dajte do znanja toj osobi koji su vaši sljedeći koraci i zadaci. Ako nikakve alternative nisu moguće, ponudite svoju pomoć u narednom projektu ili nekom drugom zadatku. 

Verzija za ispis
 
Kraće radno vrijeme, veća produktivnost
Svjetske i domaće medije ovih dana je preplavila priča o novozelandskoj kompaniji koja je eksperimentalno prešla na četverodnevni radni tjedan, a taj se pokus pokazao toliko uspješnim da su se našli na pragu da tu promjenu učine stalnom. Tom odlukom su dohodci za 250 zaposlenih zadržani na istoj razini.

  • Konačni rezultat u plusu
  • Prvi pokušali Šveđani
  • Što kažu znanstvenici?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor samo privremeno smanjuje stres
Odlazak na godišnji odmor rezultira reduciranjem stresa, no ovakav učinak traje samo do povratka na posao, utvrđeno je u novom istraživanju. Prema podacima za oko 1.500 osoba, 21 posto ispitanika se ne može u potpunosti opustiti i uživati niti na godišnjem odmoru.
Dugoročno izraženiji pozitivan učinak na produktivnost ispitanika imaju organizacijski faktori koji dovode do reduciranja stresa dok su radnici na radnom mjestu. Pokazalo se i kako je kroničnom stresu izloženo 35 posto sudionika istraživanja. Najčešći uzroci stresa su niske plaće, izostanak prilika za napredovanje i osobni razvoj, prevelike radne obveze i predugo radno vrijeme. 

Verzija za ispis
 
Zašto ne znamo podići glas nezadovoljstva!?
Ne volim stereotipe i ne volim donositi generalne zaključke o ljudima, a napose ne o cijelom narodu. No, mora se priznati da neke odlike jednostavno krase naš narod. Zaista volimo kukati i nismo baš ambiciozni u istjerivanju problema načistac. 



  • Imamo li sluha za prosvjede?
  • Nismo narod od rizika 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dobra/loša namjera poslodavca - Upravljanje apsentizmom
Apsentizam. Pojam apsentizam dolazi iz latinskog jezika i označava odsutnost odnosno izostanak. Apsentizmom, u kontekstu poslodavca, smatra se svako izostajanje s posla bez obzira na trajanje ili razlog izostanka. Zašto ljudi izostaju s posla? To je vrlo važno pitanje, kako za radnike tako i za poslodavce. Postoji više vrsta izostanaka radnika, a svaki od njih ima različiti utjecaj na troškove poslodavca i organizaciju rada. Razlozi mogu biti brojni – planirani i neplanirani. U planirane izostanke s posla za poslodavca spadaju godišnji odmori, praznici, edukacija, slobodni dani, preventivni i redovni liječnički pregledi, dok u neplanirane spadaju bolovanja, udaljavanja s radnog mjesta radi sankcija, smrti u obitelji, selidbe, vjenčanja, rođenja djeteta. Najveći udio u tim izostancima imaju oni nastali radi narušenog zdravstvenog stanja radnika, odnosno bolovanja.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stres kao uzrok bolovanja
Riječ stres koristimo kad se osjećamo preplavljenima nizom situacija s kojima se teško nosimo. Razlozi više od polovice posjeta liječniku upravo su zdravstvena stanja prouzročena stresom. Ta stanja predstavljaju jedan od češćih uzroka bolovanja, ozljeda i nezgoda na radu, smanjenja produktivnosti. Istraživanja također upućuju na to da stres utječe na razvoj niza bolesti i stanja poput glavobolje, debljine, astme, želučanih problema, depresije i tjeskobe, a dovodi i do ubrzanog starenja. Iznenadni, akutni stres, posebice ako u nama izaziva intenzivnu ljutnju, može dovesti do srčanog udara, aritmije ili čak iznenadne smrti. Što stres dulje traje, pod većim smo rizikom da razvijemo neki zdravstveni problem.
Najviše stresa doživljavamo upravo zbog posla te bi stoga zakonodavac trebao staviti još veći naglasak na obvezu poslodavca da provodi prevenciju stresa kod radnika te da još veću pozornost usmjeri na to kako ga što više smanjiti.

Verzija za ispis
 
Analiza ozljeda na radu u 2016.
Na temelju podataka koje su ispunili poslodavci i dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju, izrađena je Analiza ozljeda na radu u 2016. godini, čije dijelove prenosimo u nastavku. 
Ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu u 2016. godini iznosi 16.235, pri čemu treba uzeti u obzir da je ova brojka u pogledu lakših ozljeda vjerojatno veća s obzirom na to da njih u praksi u određenom broju sigurno ne prijave ni sami radnici. 
Gledano po županijama najveći broj ozljeda bilježi se u Gradu Zagrebu (25,77%), zatim Primorsko-goranskoj županiji (9,21%), Splitsko-dalmatinskoj (8,09%), Osječko-baranjskoj (7,67) i Zagrebačkoj (7,24), dok se najmanji broj ozljeda dogodio u Ličko-senjskoj (0,90%). Jasno je da ove brojke znatnim dijelom prate i broj zaposlenih po pojedinim županijama, te bi bilo dobro staviti ih u odnos s time i tek tada moglo bi se uočiti ima li kakvih odstupanja broja ozljeda u odnosu na broj zaposlenih. To ova analiza nije pokrila. 

  • 4/5 ozljeda na mjestu rada
  • Priprema i održavanje opasniji su od rada stroja 
  • Najčešće ozljede prstiju, koljena i gležnja


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vi ste ono na koji način razmišljate
I ako promijenite svoje mišljenje – od pesimističnog na optimistično - možete promijeniti svoj život

Kažete li radije da je čaša napola puna ili da je napola prazna? Ovakvi i slični klišeji postali su znanstvena pitanja, otkako istraživači pažljivo ispituju snagu pozitivnog mišljenja.
Velik broj studija dokazao je da optimizam može pomoći da budete sretniji, zdraviji i uspješniji. Suprotno tome, pesimizam vodi prema beznadnosti, bolesti i neuspjehu i povezan je s depresijom, usamljenošću i bolnom plahosti. Psiholog Craig Anderson, s Rice sveučilišta u Houstonu, kaže: "Kad bismo mogli naučiti ljude da misle više pozitivno, to bi bilo kao da ih cijepimo protiv tih mentalnih bolesti".
  • Pozitivno mišljenje vodi do pozitivne akcije – i reakcije


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svjetski dan zdravlja posvećen depresiji
Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“. Cilj kampanje je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Ovom se kampanjom također želi bolje informirati opću javnost o depresiji, njenim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije. Cilj je nadalje potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć te osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom.

  • Što je depresija?
  • Depresija sve raširenija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »