Zakon o zaštiti na radu koji je objavljen u Narodnim novinama br. 71 od 11. 6. 2014. provodi se slijedom podzakonskih propisa. Do sada je ministar nadležan za rad donio četiri nova podzakonska akta (pravilnika), dok se većinom provedbe odredbi zakona oslanjaju na stare pravilnike.
Novo doneseni pravilnici su:
1. Pravilnik o izradi procjene rizika
2. Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganja stručnog ispita
3. Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu
4. Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu.
Svi navedeni pravilnici objavljeni su u Narodnim novinama br. 112 od 24. 9. 2014.
Ovdje ćemo ukazati na bitne odredbe pojedinih pravilnika, njihovo tumačenje i primjenu u praksi.

Namjena je ovog članka relativno kratko i pojednostavljeno predstaviti jednu od tehnologija tiskanja na strojevima za offsetni tisak. Iako suvremeno koncipirana s nizom ugrađenih zaštitnih uređaja, i dalje prijeti određenim rizicima, koji se djelotvorno mogu anulirati odgovarajućim mjerama, a naročito kvalitetnim osposobljavanjem za rad na siguran način.

• Jedinice offset tiskarskog stroja
• Opasnosti koje prijete
• Rad sukladno propisanoj tehnologiji
• Radna odjeća i obuća
• Buka
• Krizne situacije
• O osposobljavanju

Nakon skoro dvije godine rada na izradi, u okviru reforme radnog zakonodavstva usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, 71/14.), (u daljnjem tekstu: Zakon), a u nastavku teksta se iznose temeljne zakonodavstvene promjene u području zaštite na radu, koje su propisane novim Zakonom o zaštiti na radu.

• Uveden je pojmovnik osnovnih pojmova
• Očekivane posljedice novoga Zakona
• Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
• Prevencija stresa na radnom mjestu
• Medicina rada na radnom mjestu
• Novi Zavod za zaštitu na radu
• Redefinirane su inspekcijske mjere

Trenutno se u svim zemljama Europske unije (tu dakako spada i RH) provodi kampanja POKLIZNUĆA I SPOTICANJA U RAVNINI KRETANJA, a traje tijekom 2014. i 2015. godine. Kampanja se provodi na temelju odluke odbora viših inspektora rada Europske komisije SLIC. U ovoj komisiji Republika Hrvatska, kao punopravna članica EU, ima svojeg predstavnika – višeg inspektora rada za zaštitu na radu.
Iz podataka Europskog statističkog sustava (EUROSTAT) koji govori o odnosu nezgoda zbog padova u zemljama EU tijekom 2010. godine, vidljivo je da je zabilježen veliki broj padova na istoj razini u Francuskoj i u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok su padovi s visine činili samo 1/3 ukupnog broja padova u tim zemljama. Hrvatska je u tom razdoblju zabilježila mali broj padova na istoj razini, koji čine samo 1/3 od ukupnog broja padova. Očekivani su i statistički podaci o postotku nesreća na radnom mjestu zbog padova u raznim djelatnostima: Najveći su u proizvodnji, potom slijede transport i skladištenje, zatim građevinarstvo i trgovina (veleprodaja i maloprodaja). U ostalim djelatnostima postotci su niži.

• Kampanja u Republici Hrvatskoj
• Podsjetnik o sigurnom kretanju

Odmah treba reći da ovdje nema dileme. Sigurnost i zaštita zdravlja radnika na radu uvijek moraju biti na prvom mjestu, bez obzira radilo se o malim, srednjim ili velikim poduzećima, a naročito u onima gdje tehnološki procesi proizvode velike rizike na radnim mjestima.

• Gdje i kada su moguće uštede
• Štednja na krivom mjestu
• Uloga radnika i njihovih povjerenika

Nakon 18 godina „vladavine“ Zakon o zaštiti na radu iz 1996. godine, koji je tada pokrenuo moderniji pristup zaštiti na radu prestao je važiti 7. lipnja ove godine.
Tog je datuma stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014.), koji u pravilu sadrži odredbe iz prethodnog zakona (ponekad u nešto promijenjenom obliku), ali i uvodi neke nove sadržaje kao što su nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu, te stres na radu ili u vezi s radom.
Ovim je Zakonom detaljno uređen inspekcijski nadzor u odjeljcima provedba nadzora i ostale mjere u provedbi nadzora. Također su prekršajne odredbe sročene na nov način te su izmijenjeni iznosi novčanih kazni.

Utječe li starenje radnika na rad i kako, uglavnom se čuju oprečna mišljenja samih radnika, ali i poslodavaca. Riječi stariji ili star najčešće asociraju na nemoć, bolest, istrošenost i slične atribute koji unaprijed diskvalificiraju starije radnike prema mladosti i poletu kod mlađih radnika. Nasuprot ovakvom raširenom mišljenju, neke studije pokazuju da su stariji radnici bolje usredotočeni na poslove, rjeđe izostaju s posla zbog zdravstvenih razloga te često ostaju duže na radnom mjestu. Istovremeno, prednost su im znanje i spretnost stečeni dugogodišnjim radom te iskustvo i zrelost. 

Novi Zakon o zaštiti na radu stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine. Ovim zakonom osniva se Zavod za unapređivanje zaštite na radu.
Zakonom se prvi put uvode odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika (stres) i psihofizičkih napora na radu, u cilju prevencije i edukacije svih sudionika u procesu. Prevencija stresa na radu pitanje je koje već niz godina predstavlja neizbježnu temu na razini Europske unije pa je u tom smislu između socijalnih partnera na EU razini potpisan i Okvirni sporazum o stresu na radu.
Novo u Zakonu su i odredbe o korištenju nadzornih uređaja kao sredstva zaštite na radu kojima poslodavac može nadzirati događanja u radnim prostorima u kojima se obavlja rad.

Kako osigurati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika koji obavljaju uredske poslove? Pa zar tu ima nekih ozbiljnih opasnosti koje prijete radnicima na radu? – začudit će se neki. Točno je da u uredskim prostorijama i poslovima koji se obavljaju u njima ne postoje veliki rizici kakvi se javljaju kod rada sa strojevima, u postrojenjima, s opasnim kemikalijama, na visini i slično. No ipak, i tu se događaju ozljede na radu, uglavnom lakše i manjeg broja, što ne znači da i na ovim poslovima svaki radnik mora biti upoznat s mogućim opasnostima i kako ih izbjeći. Istovremeno, poslodavac mora poduzimati mjere koje će onemogućiti nastajanje opasnosti ili ih svesti na najmanju moguću mjeru. U tekstu se navode propisane mjere koje poslodavac mora provoditi i neke specifičnosti vezane uz rad u uredskim prostorijama.

Pri spomenu inspektora rada (za područje zaštite na radu), koji se najavio predsjedniku uprave poduzeća sa svrhom provedbe godišnjeg nadzora, poslodavac odmah organizira ovlaštene osobe (stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenika zaduženog za provedbu zaštite na radu...), kako bi omogućili nesmetan rad inspektoru, dali mu na uvid dokumentaciju, evidencije i informacije koje on zatraži.
Kao i kod svake kontrole, poslodavcu nije svejedno kako će proći nadzor, pa pojam „inspektor“ nije baš omiljena riječ za poslodavca.
Međutim, ako se u poduzeću poduzimaju propisane mjere kako bi se ostvarili čim bolji uvjeti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, tada se poslodavac ne treba „plašiti“ redovnog nadzora iz zaštite na radu.

• Unutarnji i vanjski nadzor
• USTROJSTVO
• DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA RADA
• PREKRŠAJNE ODREDBE