Znate li koliko minimalno mora iznositi visina prostorije u kojoj radite, a širina transportnih puteva, visina zaštitne ograde, koji su normativi za mikroklimatske čimbenike itd. Doduše, dio ovih osnovnih pravila zaštite na radu vam je trebao biti predočen u obrazovnom materijalu prilikom osposobljavanja iz zaštite na radu.

• Lokacija objekta
• Radni prostor
• Pomoćne prostorije

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine (objavljen u Narodnim novinama br. 126 od 16.11.2012.).
Iako je propisani rok za podnošenje prijava 8 dana od dana nastanka ozljede, ovom se dopunom iznimno prijava za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti za učenike na redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj za vrijeme praktične nastave te za vrijeme stručne prakse, može se podnijeti za cijelo razdoblje tekuće školske godine.
Pravilnikom se također propisuju nove tiskanice „Prijava o ozljedi na radu-OR“ i „Prijava o profesionalnoj bolesti-PB“ koje zamjenjuju do sada važeće.
Treća značajna dopuna odnosi se na način podnošenja prijava o ozljedi na radu i profesionalnoj bolesti.

Još jednom je Zakon o zaštiti na radu* pretrpio određene izmjene donošenjem Zakona o izmjenamam Zakona o zaštiti na radu (u daljnjem tekstu: Zakon o izmjenama), objavljenom u Narodnim novinama br. 143 od 20.12.2012. sa stupanjem na snagu 28. prosinca 2012.
Izmjene se odnose na odredbe vezane za zaštitu posebnih kategorija radnika kao što su: maloljetnici, trudne radnice, radnice koje su rodile ili doje dijete, radnici s profesionalnom nesposobnošću za rad, radnici kod kojih postoji neposredna opasnost od invalidnosti.
Zakonodavac se inicirajući Zakon o izmjenama, rukovodio da odredbe Zakona o zaštiti na radu a koje se odnose na mjere za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nednavo rodile ili doje na radnom mjestu, budu usklađene s aktima Europske unije odnosno Direktivom Vijeća 92/85/EEZ.

Kao što poslodavac za poslove organizacije i provođenja tehnološkog procesa zapošljava različite stručnjake ovisno o vrsti proizvodnje (za poslove vođenja financija to su ekonomisti, za poslove provođenja zakona i propisa postavlja pravnike), pa tako i za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika ovlašćuje Stručnjaka zaštite na radu. Stručnjak ZNR može obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavca kao: a/ voditelj službe, b/ samostalni stručnjak, c/ stručnjak u sastavu službe i d/ suradnik u službi. Uvjeti za obavljanje navedenih poslova su odgovarajuća stručna sprema, radno iskustvo i položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu sukladno Pravilniku o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu.

Zaštitom zdravlja radnika na radu bavi se posebna grana medicinske djelatnosti – to je medicina rada. Ona proučava stanja i bolesti u ljudskom organizmu koje nastaju utjecajem štetnih čimbenika u radnom okolišu.

• Služba medicine rada
• Osnovna zadaća medicine rada
• Specifičnosti iz tiskarske djelatnosti
• Kako organizirati odlazak na liječnički pregled
• Rano otkrivanje bolesti
• Upoznavanje radnog procesa

Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. U različitim tehnološkim procesima koriste se kemijske tvari, karcinogene ili mutagene tvari te se pojavljuju biološki agensi, koji su štetni po zdravlje. Tu dakako spada i azbest te zapaljive tvari i plinovi sposobni tvoriti eksplozivne smjese.

• Obveze poslodavca
• Obavještavanje radnika
• O sigurnosnom listu
• Upute na mjestu rada
• Ako želite znati više - Propisi
• Primjer: UPUTA ZA SIGURAN NAČIN RADA S PN  RAZVIJAČEM

Prvi radnik koji je poginuo od udara električne struje, bio je ložač na ruskoj jahti Livadia koji je dodirnuo grlo rasvjetnog tijela. Ovaj smrtni slučaj zabilježen je davne 1880. godine.
Rijetko razmišljamo i obraćamo pažnju na prikrivene opasnosti. Tako je i s električnom strujom. Ona je svuda oko nas ali je nevidljiva. Električni vodovi koji mogu biti na ili u zidu, vođeni unutar stropa ili posebnim kanalima u podu, naizgled su „mrtvi“ i nemamo dojam da se u njima bilo što događa. Oni su stalno pod naponom 220/380 V prema zemlji, a kada se na njih priključe aparati i strojevi njima teče struja čija jakost ovisi o snazi trošila.
Ako čovjek dotakne vodiče instalacije, stroj ili drugi dio koji je pod naponom, kroz njegovo će tijelo poteći struja čija je veličina odlučujuća za posljedice.

• Od kuda prijeti opasnost
• Kako se zaštititi
• Što radnik treba znati
• Pregledi i ispitivanja instalacija i strojeva
• Kako to uređuju propisi

Sadašnja tehnologija novinskog i revijalnog tiska koristi tzv. offset ili plošni tisak. Tiskanje novina, revija, brošura i reklamnog materijala obavlja se na rotacijskim strojevima koji su konstruktivno dostigli zavidni stupanj tehničke zaštite od ozljeda na radu.
Ipak, jedna faza u proizvodnji još uvijek je dosta rizična. To je dopremanje rola papira do stroja, koje su teške i do 1500 kg (čak i 1700 kg). Međufaze su istovar rola sa vozila, transport u skladište papira te skladištenje. Kako su nosači rola obično smješteni ispod rotacije u prostoru skladišta, zadnja i posljednja radna operacija je put role papira do nosača rola i njeno smještanje na nosač. Nakon pripreme role i početka trake papira, pokretanjem stroja jedinica za uvlačenje uvodi papir u prvu tiskovnu jedinicu.
Kod opisanih radnih operacija postoje opasnosti od prignječenja, udarca i pada rola papira. Naročito su ugrožene noge ali i ostali dijelovi tijela.

• Istovar rola, transport u skladište
• Skladište roto papira
• Manipuliranje rolama u skladištu
• Poslovi vozača viličara
• Poslovi skladišnog radnika
• Sigurnost na radu

Kada 2013. godine Republika Hrvatska uđe u Europsku uniju, naše će se radnice pridružiti 45 % žena od ukupnog broja zaposlenih u EU.
Između muškaraca i žena postoje značajne razlike, koje postoje i prilikom poslova koje obavljaju, radnih uvjeta te načina koji zauzimaju u društvu.
Zbog razlika između radnika muškarca i žene radnice, postoje osobitosti koje treba uzeti u obzir:
• Žene i muškarci, obzirom na različite poslove koje obavljaju, izloženi su različitim a ponekad i istim rizicima;
• Žene i muškarci imaju različitu tjelesnu konstituciju, uključujući i reprodukciju;
• Žene i muškarci imaju različite obveze u porodici, zaposlene žene imaju uvjetno rečeno dva zanimanja – na radnom mjestu i kod kuće (domaćica).
Zato je važno, da te razlike prepoznamo i uzimamo u obzir na području sigurnosti i zdravlja na radu. Prilikom izrade procjene opasnosti važno je kod ocjene rizika uključiti i „razlike između spolova“.

 Dobra osvijetljenost je potrebna za izvođenje praktično svih poslova. Rasvjeta u radnom prostoru utječe na radni učinak i na same radnike. Pored direktnog utjecaja nezadovoljavajuće rasvjete na vid, ona utječe i na brojne psihofiziološke čimbenike. S većom osvijetljenosti raste brzina uočavanja u radnom prostoru, a smanjuje se i vrijeme psihomotoričke reakcije. To je naročito bitno kod rada na strojevima. Ustanovljeno je da je neodgovarajuća osvijetljenost direktni uzrok za 5 % nesreća, a indirektno čak za 20 % nesreća na radu.

•  Važeći propisi
•  Kontrola rasvjete
•  Održavanje rasvjetnih tijela
•  Obveze poslodavca