Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora? Ljeto stiže, neki od nas upravo započinju godišnji odmor, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru. Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14 dalje u tekstu i kao ZOR), govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.
Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora?Ljeto je tu – neki od nas upravo započinju godišnji odmor, neki završavaju, a neki još samo sanjaju o njemu. Kako bi snovi postali što bliži ili barem da znamo čemu se možemo veseliti i nadati, u nastavku teksta iz prošlog broja dajemo odgovore na najvažnija pitanja o godišnjem odmoru. Novi Zakon o radu (Narodne novine 93/14., dalje u tekstu i kao ZOR) govori o godišnjim odmorima u glavi 9. Odmori i dopusti, od članka 76. do 85., a njegovim donošenjem došlo je i do određenih promjena u pitanju godišnjih odmora.
Istraživanja tvrde da se nakon što odemo na godišnji opuštamo tek nakon četiri dana, osam sati i 24 minute. Ne znam u čemu je fora s ovim minutama, ali dakle, puna četiri dana godišnjeg izgubimo na aklimatizaciju novom vremenu i prostoru, zbog čega odgovorno tvrdim da tjedan dana odmora nije dovoljno za radnog čovjeka. Naravno, glavni razlog zašto je danas to drugačije nego što je bilo godinama ranije, jest to što nas moderan način života stalno drži pod nekom vrstom stresa pa nam treba više vremena da prestanemo razmišljati i brinuti o svemu. Ranije smo se mogli mnogo lakše isključiti od posla i potpuno se opustiti, a danas imamo nekoliko vrsta tehnologija zbog kojih smo dostupni svima, koliko god daleko otišli.
U službenim dokumentima poslodavca, a često i u Ugovoru o radu, možemo naći klauzulu kojom je propisana tajnost plaće, odnosno zabranjeno je iznošenje informacija i razgovor s drugim radnicima o visine plaće. No, pitanje je ima li poslodavac opravdan interes za nametanje te odredbe, odnosno imaju li radnici pravo znati koliku plaću njihovi kolege imaju.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji za poslodavce s poslovnim nastanom u RH otvorila se mogućnost pružanja usluga na području Europske unije, u koju svrhu poslodavci imaju mogućnost upućivati svoje radnike na rad u inozemstvo (dalje: upućeni radnici) u svrhu pružanja određene usluge stranom korisniku. Riječ je o prekograničnom kretanju radnika iz RH koje sve više poprima maha, a nerijetko se događaju i slučajevi kršenja prava tih radnika koji nisu u potpunosti upoznati s pravima koja im pripadaju. U 2014. godini iz Hrvatske je u druge države članice EU-a upućeno na rad u inozemstvo oko 27.556 radnika. Ukratko ćemo prikazati prava koja pripadaju radnicima koji se upućuju na rad u inozemstvo s posebnim osvrtom na iznos plaće koji im pripada.
U manjem broju slučajeva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća ima najšire ovlasti pri sudjelovanju radnika u odlučivanju te zaista sudjeluje u odlučivanju – suodlučuje. Tada postoji svojevrsno pravo veta jer tada poslodavac može donijeti predmetne odluke samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
Ugovor o radu predstavlja temelj svakog radnog odnosa i trebao bi biti osnovni ugovor koji za činidbu ima rad. No, osim ugovora o radu, još neki ugovori za činidbu imaju rad, ali s njima ne nastaje radni odnos te za njih u pravilu ne vrijede odredbe radnog prava. To su: ugovor o volonterstvu, ugovor o radu učenika i studenata, menadžerski ugovor, ugovor o djelu i ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Prvoaprilske najave, koje, nažalost, moguće nisu bile samo šala, o produženju dnevnog radnog vremena na 9 sati uz stanku od 1 sat, bez njezinog računanja u radno vrijeme, ali i nepoštivanje sadašnjeg prava na stanku, koje u praksi dovodi čak i do ekscesnih situacija, potiču nas da obradimo ovaj institut koji u Zakonu o radu zauzima jedan članak. No opet je od svakodnevnog značaja za svakog radnika i poslodavca.
Najhrabrija stvar koju možete učiniti još uvijek je da mislite svojom glavom. Na glas!Međunarodni dan žena već više od 100 godina slavi se 8. ožujka u znak priznanja ulozi žena i njihovu doprinosu društvu. Premda je danas gotovo nezamislivo da sve do prije par desetaka godina žene nisu imale nikakva prava, pa ni pravo glasa, situacija u vezi prava žena u mnogim državama još nije idealna. No, zakonodavstvo Republike Hrvatske je na dobrom putu i u mnogim pravnim izvorima žene su zaštićene i kao radnice, trudnice i majke.
Na temelju članka 207. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (dalje u tekstu: Pravilnik).Tekst novog Pravilnika nije samo nomotehnički usklađen s odredbama ZOR-a, već ujedno donosi i nekoliko novina u odnosu na provođenje postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, u cilju ubrzanja provođenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, reguliranja pravnih praznina uočenih u praksi te kako bi se novi Pravilnik uskladio s pojedinim odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.U nastavku teksta skrenut ćemo pažnju na neke od novina u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.
Povratak na vrh
