U manjem broju slučajeva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća ima najšire ovlasti pri sudjelovanju radnika u odlučivanju te zaista sudjeluje u odlučivanju – suodlučuje. Tada postoji svojevrsno pravo veta jer tada poslodavac može donijeti predmetne odluke samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
Ugovor o radu predstavlja temelj svakog radnog odnosa i trebao bi biti osnovni ugovor koji za činidbu ima rad. No, osim ugovora o radu, još neki ugovori za činidbu imaju rad, ali s njima ne nastaje radni odnos te za njih u pravilu ne vrijede odredbe radnog prava. To su: ugovor o volonterstvu, ugovor o radu učenika i studenata, menadžerski ugovor, ugovor o djelu i ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Prvoaprilske najave, koje, nažalost, moguće nisu bile samo šala, o produženju dnevnog radnog vremena na 9 sati uz stanku od 1 sat, bez njezinog računanja u radno vrijeme, ali i nepoštivanje sadašnjeg prava na stanku, koje u praksi dovodi čak i do ekscesnih situacija, potiču nas da obradimo ovaj institut koji u Zakonu o radu zauzima jedan članak. No opet je od svakodnevnog značaja za svakog radnika i poslodavca.
Najhrabrija stvar koju možete učiniti još uvijek je da mislite svojom glavom. Na glas!Međunarodni dan žena već više od 100 godina slavi se 8. ožujka u znak priznanja ulozi žena i njihovu doprinosu društvu. Premda je danas gotovo nezamislivo da sve do prije par desetaka godina žene nisu imale nikakva prava, pa ni pravo glasa, situacija u vezi prava žena u mnogim državama još nije idealna. No, zakonodavstvo Republike Hrvatske je na dobrom putu i u mnogim pravnim izvorima žene su zaštićene i kao radnice, trudnice i majke.
Na temelju članka 207. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (dalje u tekstu: Pravilnik).Tekst novog Pravilnika nije samo nomotehnički usklađen s odredbama ZOR-a, već ujedno donosi i nekoliko novina u odnosu na provođenje postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, u cilju ubrzanja provođenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, reguliranja pravnih praznina uočenih u praksi te kako bi se novi Pravilnik uskladio s pojedinim odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.U nastavku teksta skrenut ćemo pažnju na neke od novina u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.
Radnici oduvijek nastoje povećati svoju zaradu iz radnog odnosa i svoj rad što uspješnije "prodati". U tom nastojanju im je prividno pomogao zakonodavac kada je novim Zakonom o radu (NN 93/14.) propisao mogućnost dopunskog, odnosno dodatnog rada. Kako bi radnik mogao obavljati dodatni posao, moraju se ispuniti određeni uvjeti, a to su: odobrenje poslodavca, sklapanje ugovora o radu za dodatni rad, poštovanje zakonskih ograničenja trajanja dodatnog rada. Nužan je, naravno, i pristanak radnika na takav rad.
Institut rada na određeno vrijeme i dalje je zakonom definiran kao iznimka. No zbog suštinskog nerazumijevanja od šire javnosti, mnogih poslodavaca, čak i radnika, uz rad na određeno vrijeme javljaju se mnoge zloporabe pa je rad na određeno vrijeme u našoj zbilji, nažalost, daleko od iznimke.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u hrvatsko zakonodavstvo su implementirane razne Direktive čije norme obvezuju hrvatske sudove u njihovoj primjeni. No, često sudovi nisu potpuno sigurni na koji način neka pravna pravila Direktive tumačiti i primijeniti. Stoga sada imaju mogućnost obratiti se Sudu Europske unije (dalje: Sud EU). Sud EU osigurava da se pravo Europske unije tumači i primjenjuje na jednak način u svim državama članicama EU. To u prvom redu čini kroz tzv. prethodni postupak. Međutim, važno je napomenuti da ne postoji hijerarhija između europskih i nacionalnih sudova. To znači da nacionalni sudovi imaju nadležnost na svom području i sami su odgovorni za primjenu prava EU na svom području, a europskim sudovima se obraćaju s ciljem rješavanja nesuglasnosti u tumačenju pojedinih pravnih pravila. Interpretacija Suda EU postaje sastavni dio pravne norme koju objašnjava i postaje obvezujuća za sve buduće slučajeve, a i retroaktivno. Dakle, ako o tom istom pitanju o kojem je Sud EU donio odluku bude odlučivao nacionalni sud, strana kojoj je to u interesu može se pozvati na odluku Suda EU, i nacionalni sud bi je tada morao primijeniti, a ,naravno, morao bi je primijeniti i po službenoj dužnosti. Dalje u tekstu je obrađen pojam radnog vremena za određenu skupinu radnika i kako je o tom pitanju odlučio Sud EU.
U suvremenom radnom pravu više je načina kojima se omogućuje sudjelovanje radnika u odlučivanju o pitanjima koja određuju njihov radnopravni i socijalni status. Pravo suodlučivanja radnika regulirano je i čl. 56. st. 4. Ustava Republike Hrvatske, a koji kaže da zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću.
Novim Zakonom o radu („Nar. nov., br. 93/14) (dalje u tekstu: ZOR), u članku 233. je propisana obveza ministra rada i mirovinskoga sustava da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donese provedbene propise. U stavku 2. spomenute odredbe propisano je da će do stupanja na snagu novih provedbenih propisa ostati na snazi do sada važeći pravilnici kojima se uređuju pojedina pitanja iz ZOR-a, u dijelu u kojem sadržaj navedenih pravilnika nije u suprotnosti s odredbama novog ZOR-a.Iako je 7. veljače 2015. godine istekao ZOR-om propisani rok od šest mjeseci, u kojem su provedbeni propisi trebali biti donijeti, u vrijeme pisanja ovoga rada, većina provedbenih propisa još uvijek nije donijeta.Do danas su stupili na snagu Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu („Nar. nov., br. 146/14), te Pravilnik o načinu objave kolektivnog ugovora („Nar. nov., br. 146/14), dok su ostali pravilnici u postupku donošenja. Međutim, značajni dio pravilnika, koji su trenutno u postupku donošenja, doživio je određene sadržajne, ali i nomotehničke izmjene pojedinih odredbi pa će se u nastavku ovoga teksta prikazati sadržajne promjene u pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine i Pravilniku o evidencijama radnoga vremena, na koje smatramo da je potrebno skrenuti pozornost.
Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email
email adresa:
Povratak na vrh
