Najhrabrija stvar koju možete učiniti još uvijek je da mislite svojom glavom. Na glas!
Međunarodni dan žena već više od 100 godina slavi se 8. ožujka u znak priznanja ulozi žena i njihovu doprinosu društvu. Premda je danas gotovo nezamislivo da sve do prije par desetaka godina žene nisu imale nikakva prava, pa ni pravo glasa, situacija u vezi prava žena u mnogim državama još nije idealna. No, zakonodavstvo Republike Hrvatske je na dobrom putu i u mnogim pravnim izvorima žene su zaštićene i kao radnice, trudnice i majke.

• Pravna stečevina Europske unije
• Jednakost muškaraca i žena
• Jednakost plaća žena i muškaraca
• Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja

Na temelju članka 207. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (dalje u tekstu: Pravilnik).
Tekst novog Pravilnika nije samo nomotehnički usklađen s odredbama ZOR-a, već ujedno donosi i nekoliko novina u odnosu na provođenje postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, u cilju ubrzanja provođenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, reguliranja pravnih praznina uočenih u praksi te kako bi se novi Pravilnik uskladio s pojedinim odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.
U nastavku teksta skrenut ćemo pažnju na neke od novina u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

• Lista miritelja
• Postupak mirenja
• Troškovi postupka mirenja

Radnici oduvijek nastoje povećati svoju zaradu iz radnog odnosa i svoj rad što uspješnije "prodati". U tom nastojanju im je prividno pomogao zakonodavac kada je novim Zakonom o radu (NN 93/14.) propisao mogućnost dopunskog, odnosno dodatnog rada. Kako bi radnik mogao obavljati dodatni posao, moraju se ispuniti određeni uvjeti, a to su: odobrenje poslodavca, sklapanje ugovora o radu za dodatni rad, poštovanje zakonskih ograničenja trajanja dodatnog rada. Nužan je, naravno, i pristanak radnika na takav rad.

• Zakonsko određenje dodatnog rada
• Kritike na račun dodatnog rada
• Legalizacija rada na crno?
• Zaključak

Institut rada na određeno vrijeme i dalje je zakonom definiran kao iznimka. No zbog suštinskog nerazumijevanja od šire javnosti, mnogih poslodavaca, čak i radnika, uz rad na određeno vrijeme javljaju se mnoge zloporabe pa je rad na određeno vrijeme u našoj zbilji, nažalost, daleko od iznimke.

• Kada sklopiti ugovor na određeno vrijeme
• Ograničenja u broju, razlozima i trajanju ugovora
• Prvi ugovor može trajati i duže
• Prelazak na neodređeno vrijeme
• Jednaki uvjeti i prava radnika
• Prestanak ugovora na određeno vrijeme
• Prekršajna odgovornost
• Zaključak

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u hrvatsko zakonodavstvo su implementirane razne Direktive čije norme obvezuju hrvatske sudove u njihovoj primjeni. No, često sudovi nisu potpuno sigurni na koji način neka pravna pravila Direktive tumačiti i primijeniti. Stoga sada imaju mogućnost obratiti se Sudu Europske unije (dalje: Sud EU). Sud EU osigurava da se pravo Europske unije tumači i primjenjuje na jednak način u svim državama članicama EU. To u prvom redu čini kroz tzv. prethodni postupak. Međutim, važno je napomenuti da ne postoji hijerarhija između europskih i nacionalnih sudova. To znači da nacionalni sudovi imaju nadležnost na svom području i sami su odgovorni za primjenu prava EU na svom području, a europskim sudovima se obraćaju s ciljem rješavanja nesuglasnosti u tumačenju pojedinih pravnih pravila.
Interpretacija Suda EU postaje sastavni dio pravne norme koju objašnjava i postaje obvezujuća za sve buduće slučajeve, a i retroaktivno. Dakle, ako o tom istom pitanju o kojem je Sud EU donio odluku bude odlučivao nacionalni sud, strana kojoj je to u interesu može se pozvati na odluku Suda EU, i nacionalni sud bi je tada morao primijeniti, a ,naravno, morao bi je primijeniti i po službenoj dužnosti. Dalje u tekstu je obrađen pojam radnog vremena za određenu skupinu radnika i kako je o tom pitanju odlučio Sud EU.

• Radnici bez uobičajenog ili stalnog mjesta rada
• Tumačenje odluka Suda EU u Hrvatskoj

U suvremenom radnom pravu više je načina kojima se omogućuje sudjelovanje radnika u odlučivanju o pitanjima koja određuju njihov radnopravni i socijalni status. Pravo suodlučivanja radnika regulirano je i čl. 56. st. 4. Ustava Republike Hrvatske, a koji kaže da zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću. 

Novim Zakonom o radu („Nar. nov., br. 93/14) (dalje u tekstu: ZOR), u članku 233. je propisana obveza ministra rada i mirovinskoga sustava da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donese provedbene propise.
U stavku 2. spomenute odredbe propisano je da će do stupanja na snagu novih provedbenih propisa ostati na snazi do sada važeći pravilnici kojima se uređuju pojedina pitanja iz ZOR-a, u dijelu u kojem sadržaj navedenih pravilnika nije u suprotnosti s odredbama novog ZOR-a.
Iako je 7. veljače 2015. godine istekao ZOR-om propisani rok od šest mjeseci, u kojem su provedbeni propisi trebali biti donijeti, u vrijeme pisanja ovoga rada, većina provedbenih propisa još uvijek nije donijeta.
Do danas su stupili na snagu Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu („Nar. nov., br. 146/14), te Pravilnik o načinu objave kolektivnog ugovora („Nar. nov., br. 146/14), dok su ostali pravilnici u postupku donošenja.
Međutim, značajni dio pravilnika, koji su trenutno u postupku donošenja, doživio je određene sadržajne, ali i nomotehničke izmjene pojedinih odredbi pa će se u nastavku ovoga teksta prikazati sadržajne promjene u pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine i Pravilniku o evidencijama radnoga vremena, na koje smatramo da je potrebno skrenuti pozornost.

• Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Čitatelji su već upoznati s nacionalnim i međunarodnim izvorima prava u zaštiti privatnosti. Pri tome je iznesen i pregled definicija privatnosti te je posebno obrađen pojam zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu, kao i pojam informatičke privatnosti radnika. U ovom tekstu će se dati osvrt na rad radnika u prostoru s videonadzorom, uvjete rada koji predstavljaju kazneno djelo te dopušteni nadzor poslodavca detaljnije uređen Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14).

• Nadzor radi zaštite zdravlja, a ne profita
• Kaznena djela protiv privatnosti

Pitanje zaštite osobnih podataka je u kategoriji pitanja kojima se uređuju ljudska prava pa je kontekst zaštite mnogo širi od nacionalnog okvira. Osim primjene međunarodnih standarda i donošenja zakonskog okvira za zaštitu osobnih podataka obvezna je i međunarodna suradnja kako bi zaštita bila moguća.

• Agencija za zaštitu osobnih podataka
• Europol i Eurojust
• Međunarodna konferencija povjerenika za zaštitu osobnih podataka i privatnosti
• Europski nadzornik za zaštitu osobnih podataka
• Suradnja sindikata

Više od godinu dana govorilo se o novom Zakonu o radu i daljnjoj fleksibilizaciji kao jednom od spasonosnih rješenja, nakon kojeg naše gospodarstvo valjda kreće u galop. Svakom razumnom čovjeku je jasno da se gospodarstvo ne spašava unošenjem dodatne neizvjesnosti u radne odnose. Da je tako, tada bi najuređenije zemlje imale najlošija gospodarstva, a redom imaju najbolja.
Stoga će i učinci ovog još fleksibilnijeg Zakona o radu na gospodarstvo, nakon više od godinu dana peripetija i stotine različitih prijedloga, biti jednaki onoj: Tresla se brda rodio se miš! Poslodavci će pak kao i obično kukati da nisu dobili dovoljno ustupaka, a dobili su fleksibilno radno vrijeme. Za mnoge radnike s druge strane "sitne novine" koje novi Zakon donosi mogle bi značiti da se radni odnos sve više pretvara u igru mačke i miša, a zna se tko ima koju ulogu. No, kad potamane sve miševe, a na dobrom su putu, i mačke će ostati gladne.

Novi Zakon o radu donesen je 15. srpnja 2014. godine u Hrvatskom saboru, a objavljen je u Narodnim novinama broj 93/2014. U primjeni je od 7. kolovoza 2014. godine. U nastavku dajemo kratak pregled najvažnijih izmjena Zakona o radu.