English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Sud Europske unije - Put od mjesta boravišta do posla može biti dio radnog vremena

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u hrvatsko zakonodavstvo su implementirane razne Direktive čije norme obvezuju hrvatske sudove u njihovoj primjeni. No, često sudovi nisu potpuno sigurni na koji način neka pravna pravila Direktive tumačiti i primijeniti. Stoga sada imaju mogućnost obratiti se Sudu Europske unije (dalje: Sud EU). Sud EU osigurava da se pravo Europske unije tumači i primjenjuje na jednak način u svim državama članicama EU. To u prvom redu čini kroz tzv. prethodni postupak. Međutim, važno je napomenuti da ne postoji hijerarhija između europskih i nacionalnih sudova. To znači da nacionalni sudovi imaju nadležnost na svom području i sami su odgovorni za primjenu prava EU na svom području, a europskim sudovima se obraćaju s ciljem rješavanja nesuglasnosti u tumačenju pojedinih pravnih pravila.
Interpretacija Suda EU postaje sastavni dio pravne norme koju objašnjava i postaje obvezujuća za sve buduće slučajeve, a i retroaktivno. Dakle, ako o tom istom pitanju o kojem je Sud EU donio odluku bude odlučivao nacionalni sud, strana kojoj je to u interesu može se pozvati na odluku Suda EU, i nacionalni sud bi je tada morao primijeniti, a ,naravno, morao bi je primijeniti i po službenoj dužnosti. Dalje u tekstu je obrađen pojam radnog vremena za određenu skupinu radnika i kako je o tom pitanju odlučio Sud EU.

  • Radnici bez uobičajenog ili stalnog mjesta rada
  • Tumačenje odluka Suda EU u Hrvatskoj
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Skupovi radnika

U suvremenom radnom pravu više je načina kojima se omogućuje sudjelovanje radnika u odlučivanju o pitanjima koja određuju njihov radnopravni i socijalni status. Pravo suodlučivanja radnika regulirano je i čl. 56. st. 4. Ustava Republike Hrvatske, a koji kaže da zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Promjene u odnosu na obračun plaće i evidencije radnoga vremena

Novim Zakonom o radu („Nar. nov., br. 93/14) (dalje u tekstu: ZOR), u članku 233. je propisana obveza ministra rada i mirovinskoga sustava da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donese provedbene propise.
U stavku 2. spomenute odredbe propisano je da će do stupanja na snagu novih provedbenih propisa ostati na snazi do sada važeći pravilnici kojima se uređuju pojedina pitanja iz ZOR-a, u dijelu u kojem sadržaj navedenih pravilnika nije u suprotnosti s odredbama novog ZOR-a.
Iako je 7. veljače 2015. godine istekao ZOR-om propisani rok od šest mjeseci, u kojem su provedbeni propisi trebali biti donijeti, u vrijeme pisanja ovoga rada, većina provedbenih propisa još uvijek nije donijeta.
Do danas su stupili na snagu Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu („Nar. nov., br. 146/14), te Pravilnik o načinu objave kolektivnog ugovora („Nar. nov., br. 146/14), dok su ostali pravilnici u postupku donošenja.
Međutim, značajni dio pravilnika, koji su trenutno u postupku donošenja, doživio je određene sadržajne, ali i nomotehničke izmjene pojedinih odredbi pa će se u nastavku ovoga teksta prikazati sadržajne promjene u pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine i Pravilniku o evidencijama radnoga vremena, na koje smatramo da je potrebno skrenuti pozornost.

  • Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine
  • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
Verzija za ispis Pročitajte više
 
NADZOR RADNIKA NA RADNOM MJESTU – NAJČEŠĆI OBLIK ZLOPORABE PRIVATNOSTI

Čitatelji su već upoznati s nacionalnim i međunarodnim izvorima prava u zaštiti privatnosti. Pri tome je iznesen i pregled definicija privatnosti te je posebno obrađen pojam zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu, kao i pojam informatičke privatnosti radnika. U ovom tekstu će se dati osvrt na rad radnika u prostoru s videonadzorom, uvjete rada koji predstavljaju kazneno djelo te dopušteni nadzor poslodavca detaljnije uređen Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14).

  • Nadzor radi zaštite zdravlja, a ne profita
  • Kaznena djela protiv privatnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
MEĐUNARODNA SURADNJA U ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Pitanje zaštite osobnih podataka je u kategoriji pitanja kojima se uređuju ljudska prava pa je kontekst zaštite mnogo širi od nacionalnog okvira. Osim primjene međunarodnih standarda i donošenja zakonskog okvira za zaštitu osobnih podataka obvezna je i međunarodna suradnja kako bi zaštita bila moguća.

  • Agencija za zaštitu osobnih podataka
  • Europol i Eurojust
  • Međunarodna konferencija povjerenika za zaštitu osobnih podataka i privatnosti
  • Europski nadzornik za zaštitu osobnih podataka
  • Suradnja sindikata
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi Zakon o radu - Radni odnos još malo bliže igri mačke i miša

Više od godinu dana govorilo se o novom Zakonu o radu i daljnjoj fleksibilizaciji kao jednom od spasonosnih rješenja, nakon kojeg naše gospodarstvo valjda kreće u galop. Svakom razumnom čovjeku je jasno da se gospodarstvo ne spašava unošenjem dodatne neizvjesnosti u radne odnose. Da je tako, tada bi najuređenije zemlje imale najlošija gospodarstva, a redom imaju najbolja.
Stoga će i učinci ovog još fleksibilnijeg Zakona o radu na gospodarstvo, nakon više od godinu dana peripetija i stotine različitih prijedloga, biti jednaki onoj: Tresla se brda rodio se miš! Poslodavci će pak kao i obično kukati da nisu dobili dovoljno ustupaka, a dobili su fleksibilno radno vrijeme. Za mnoge radnike s druge strane "sitne novine" koje novi Zakon donosi mogle bi značiti da se radni odnos sve više pretvara u igru mačke i miša, a zna se tko ima koju ulogu. No, kad potamane sve miševe, a na dobrom su putu, i mačke će ostati gladne.

Novi Zakon o radu donesen je 15. srpnja 2014. godine u Hrvatskom saboru, a objavljen je u Narodnim novinama broj 93/2014. U primjeni je od 7. kolovoza 2014. godine. U nastavku dajemo kratak pregled najvažnijih izmjena Zakona o radu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
RASPORED RADNOGA VREMENA PREMA NOVOM ZAKONU O RADU

Novim Zakonom o radu (Narodne novine, broj 93/2014) (dalje u tekstu: ZOR), interesno najznačajnije promjene izvršene su u odnosu na uređenje organizacije radnoga vremena, posebice u dijelu kojim se uređuje raspored radnoga vremena. Naime, za razliku od ranije važećeg ZOR-a, novi ZOR omogućuje da se kod poslodavca organizira nejednaki raspored radnoga vremena neovisno o okolnosti je li kod poslodavca rad organiziran u smjenama. Imajući u vidu činjenicu da je tijekom procesa savjetovanja sa socijalnim partnerima o Konačnom tekstu prijedloga ZOR-a, upravo odredba članka 66. ZOR-a izazivala brojne nedoumice u odnosu na smisao i način njezine primjene u praksi, u ovom članku detaljnije se razmatra institut nejednakog rasporeda radnoga vremena te se daju smjernice u odnosu na način primjene navedene odredbe u praksi. 

  • Trajanje radnoga vremena i način njegove organizacije  
  • Ograničenja trajanja rada u nejednakom rasporedu radnoga vremena
  • Mogućnosti uređenja nejednakog rasporeda radnoga vremena kolektivnim ugovorom
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ugovor o radu na određeno vrijeme

Sve veći pritisci predstavnika kapitala na dodatnu fleksibilizaciju tržišta rada za posljedicu imaju sve češće zapošljavanje prema atipičnim oblicima ugovora o radu, odnosno ugovoru o radu na određeno vrijeme, na nepuno radno vrijeme ili s agencijom za privremeno zapošljavanje. Atipični oblici zapošljavanja izvor su mnogih zloporaba i koriste se s ciljem smanjenja troškova rada, na kojima mnogi poslodavci grade svoju konkurentsku sposobnost na tržištu. Takvi oblici ugovora o radu koriste se kao mjera koja bi morala pridonijeti fleksibilizaciji radnih odnosa, tj. uspostavi takvih radnih odnosa koji će biti spremni na brz i učinkovit način odgovoriti potrebama tržišta i poslodavaca, uz uštedu troškova otpuštanja radnika.

  • Atipično zapošljavanje izvor zloporaba
  • Iznimka samo za poslove ograničenog trajanja
  • Ograničavanje sklapanja uzastopnih ugovora
  • Prekršajne kazne
  • Jednaka prava
  • Obavještavanje o mogućnostima trajnog zaposlenja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
STANDARDI I RAZVOJ INFORMATIČKE PRIVATNOSTI RADNIKA U EUROPI

Vezano uz pojam privatnosti, otvara se pitanje: „Tko su nositelji prava na informatičku privatnost?“ Pravo na privatnost te sva ostala prava vezana na osobnost, pripadaju svakoj fizičkoj osobi.

  • Pravni okvir zaštite informatičke privatnosti u Europi
  • Negativni primjeri prakse
  • Prvi korak – svijest o pravu na privatnost
Verzija za ispis Pročitajte više
 
ZAŠTITA INFORMATIČKE PRIVATNOSTI RADNIKA

Čitatelji su već upoznati sa zaštitom privatnosti radnika i mogućim oblicima njezine zloporabe. Kao što je i najavljeno, u nastavku teksta će se dodatno obraditi izvori prava za zaštitu informatičke privatnosti radnika na razini Europske unije te definirati pojmovi radi upoznavanja s osnovnim standardima u zaštiti informatičke privatnosti.
Ubrzanim razvojem informatike i pojavom interneta, otvorile su se široke mogućnosti za globalno gospodarstvo u kojemu službene državne granice ne predstavljaju granice za informacijske tijekove. Na taj način su i radnici, bez svoje volje i pristanka postali objektom informatičke, prekogranične komunikacije, bez mogućnosti da zaštite svoju informacijsku osobnost i spriječe narušavanje informatičke privatnosti.

  • Informacijska osobnost
  • Informatička privatnost radnika
  • Sadržaj i predmet prava
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: